Connect with us

Društvo

Pet sela u Rudom potpuno odsječeno, kod Gacka voda duboka i do 10 metara

U Rudom je nivo rijeke Lim u opadanju, ali je voda potkopala lijevu kulu mosta za naselje Mrsovo, koji je sada neupotrebljiv za saobraćaj, rekao je za RTRS Jovica Vidaković, zamjenik načelnika Opštinskog kriznog štaba.

Naveo je da je veće drvo udarilo u most i srušilo ga.

– Potpuno je odsječeno pet sela, oko 50 domaćinstava, saobraćaj je potpuno obustavljen i pričinjena je velika materijalna šteta – istakao je predsjenik MZ Mrsovo Nebojša Vuković za RTRS. SELO Zamjenik načelnika opštine Jovica Vidaković za Srnu je rekao da se šteta procjenjuje na oko 500.000 KM.

Dodao je da su nadležne službe na terenu i osposobljavaju alternativne puteve kako bi moglo da se dopre do stanovnika Polinja.

Vidaković je naglasio da su u stalnom kontaktu sa Republičkom upravom civilne zaštite, čije su ekipe na terenu i pokušavaju da nađu rješenje kako bi se postavio montažni most.

On kaže da most za naselje Mrsovo neće moći da bude popravljen dok ne opadne vodostaj Lima.

Vidaković napominje da je nivo rijeke Lim opao za oko 1,3 metra u odnosu na juče i da je i dalje u blagom opadanju.

Na području Gacka stanje je najkritičnije u selu Zagradci, gdje je voda duboka i do 10 metara, mada vodostaj stagnira, a do glavne magistrale moguće je stići dugim pješačenjem neprohodnim putem, saopšteno je iz Republičke uprave civilne zaštite.

Iz Uprave navode da se ne zna kada će doći do povlačenja vode, jer su tu ublovi izvori ponornica.

Zbog obilnih padavina voda u gradskom vodovodu je zamućena pa iz preduzeća “Vodovod” pozivaju da se voda za piće obavezno prokuva.

Na području mjesne zajednice Fojnica stanje je stabilno, a pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice su u jutarnjim satima vratili namještaj u poplavljenim domaćinstvima.

Republička uprava civilne zaštite je poslala dva isušivača kako bi se isušile poplavljene prostorije.

U mjesnoj zajednici Avtovac nivo vode opada i stanje je stabilno, a najveće probleme predstavljaju presječene putne komunikacije.

U selu Lukovice voda je minimalno počela da se povlači, nivo vode stagnira, a oslobađanje puta, ako ne bude padavina, očekuje se za pet do šest dana, istakli su iz Republičke uprave Civilne zaštite.

U selu Danići nivo vode počeo je polako da opada, a alternativni put do sela je iz pravca Dulića, dok do sela Kazanci nema alternativnog puta, a postojeći će biti prohodan za dva, tri dana.

Iz Uprave civilne zaštite navode da u Gacku trenutno pada mokri snijeg koji se lijepi za tlo i dostigao je, zavisno od mjesta, i do 20 centimetara visine u seoskim područjima, a u gradu je oko 15 centimetara.

Sve putne komunikacije, kako lokalne koje čisti Javno preduzeće “Komus”, tako i regionalne koje održava preduzeće “Putevi”, za sada su prohodne i saobraćaj se odvija nesmetano.

Napajanje električnom energijom je uredno.

I Civilna zaštita i Vatrogasno-spasilačka jedinica i dalje su svoj režim rada uskladili sa trenutnom situacijom, uvedena su dežurstva 24 časa, a obilazak terena se vrši redovno, dodaju iz civilne zaštite.

Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović rekao je danas da se rijeka Drina postepeno povlači sa zaplavljenih naselja i oraničnih površina u Zvorniku, te da je grad izuzetno odgovorno postupio prethodnih dana u pomaganju i spašavanju građana iz poplavljenih područja.

Novitović je, nakon obilaska poplavljenih područja sa zamjenikom gradonačelnika Zvornika Bojanom Ivanovićem, istakao da su preduzete sve preventivne mjere, angažovana Služba civilne zaštite, Profesionalna vatrogasno spasilačka jedinica, komunalna i druga preduzeća, a sve s ciljem da se smanji nagli prodor vode u ugrožena naselja.

On je dodao da je Ivanović sa odgovarajućim sužbama svakoga dana i noću bio na terenu, preduzimao i rukovodio sve mjere koje su predviđene Planom odbrane od poplava u ovoj lokalnoj zajednici, čime su znatno smanjene posljedice obilnih padavina.

Novitović je rekao da je neprestalno praćena situacija, dotok vode u akumulacije, kao i protoci u slivu Drine na poručju Bajine Bašte, Višegrada i Zvornika.

-Povezali smo u sistem zaštite i spasavanja i građane, lokalnu zajednicu, republičke organizacije i Vladu Republike Srpske – naveo je Novitović.

Dodao je da su se slušale i sugestije predsjednika Republike i Vlade Srpske, ali i građana za sve one specifičnosti lokalne zajednice ili mikroprostora kako bi se na najbolji način prošlo kroz ovu situaciju.

Ivanović je rekao da je danas situacija nešto bolja i da očekuje da u narednom periodu dođe do stagnacije vodostaja.

-Što se tiče Gradske uprave i naših službi, mi smo danonoćno na terenu, gdje pomažemo našem stanovništvu. Zahvaljujući pravovremenim informacijama, imali smo vremena da reagujemo, organizujemo i pomognemo iznošenje namještaja, dostavimo vreće sa pijeskom i preduzmemo druge mjere tako da bi šteta sigurno bila veća da se nije intervenisalo pravovremeno – rekao je Ivanović.

Zamjenik gradonačelnika najavio je da će, ukoliko rijeka Drina ne bude više rasla, biti preduzete mjere na sanaciji posljedica poplave.

-Dostavićemo pumpe da se izbaci voda iz podruma i garaža, organizovati sprovođenje dezinfekcije, čišćenje ulica i ostalih površina, a već u ponedjeljak, 23. januara, počeće da radi gradska Komisija za procjenu štete – rekao je Ivanović.

On je naglasio da će se u narednom morati iznaći sredstva da se uradi obaloutvrda na plavnom dijelu Drine, kako stanovnici u ovih 50 kuća ne bi morali da strahuju svaki put kada pada jača kiša i da se više ne dešavaju poplave.

Krizni štab za vanredne situacije grada Zvornika saopštio je danas da se voda povukla iz većine od 10 stambenih objekata u karakajskom naselju Terminal i vikend-naselju Srednji Šepak.

Voda se postepeno povlači i sa poljoprivrednog zemljišta u Roćeviću, Šepku i Tršiću.

Protok na Hidroelektrani Mali Zvornik iznosi 1.888 metara kubnih u sekundi, dok je dotok 1.830 metara kubnih u sekundi.

Maksimalni protok Drine zabilježen je u toku noći između 19. i 20. januara, kada je iznosio 2.390 metara kubnih u sekundi.

Rijeka Hoča se povukla u korito, a uobičajeni protok ima i rijeka Sapna.

Iz Gradske uprave Zvornik navode da će obezbijediti pumpe za izbacivanje vode iz podrumskih prostorija i garaža, isušivače, dezifekciju prostorija u koje je voda ušla, čišćenje ulica i dvorišta, a već od ponedjeljka Komisija za procjenu štete obilaziće teren radi utvrđivanja posljedica poplave.

U saopštenju se dodaje da će Grad Zvornik nastojati da u saradnji sa Vladom Republike Srpske pruži pomoć građanima u saniranju štete koju su pretrpili, a koja je, zahvaljujući pravovremenom reagovanju nadležnih ublažena i znatno manja nego da nije bilo preventivnih mjera.

Pripadnici Službe civilne zaštite sa rezervnim sastavom i Profesionalne vatrogasno spasilačke jedinice nastavljaju da dežuraju radi preventivnog djelovanja.

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Društvo

OŠTRA PORUKA PREDRAGA POPOVIĆA! “Zašto ne treba slaviti užase i mrak kada nam u dom ulazi Sveti Luka”

Pravoslavni vjernici 31. oktobra obilježavaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku, dok se širom svijeta obilježava i Noć vještica.

Pojedini Noć vještica doživljavaju kao zabavu i priliku za maskiranje, dok drugi u njoj vide običaje koji nisu u skladu sa hrišćanskom tradicijom.

O ovoj temi govorio je i Predrag Popović, koji je iznio svoje viđenje ovog praznika.

 

On je istakao da je tokom boravka u Americi imao priliku da vidi kako se Noć vještica obilježava, navodeći da ga je posebno iznenadilo ukrašavanje kuća i dvorišta motivima groblja, kostura i horor scena.

“Neko će da kaže da je to samo igra i tako dalje, međutim nije”

– U Starom zavjetu, iznad vrata, da bi se smrt odbacila, obilježavalo se krvlju jagnjeta. To je proroštvo da će Hristos svojom krvlju iskupiti svijet i spasiti od smrti. A oni obilježavaju svoje kuće satanističkim simbolima. Neko će da kaže da je to samo igra i tako dalje, međutim nije – dodao je Popović.

FOTO: BANY_MM/PIXABAY
FOTO: BANY_MM/PIXABAY

– I neko će reći da je to dan svih svetaca, međutim nije. To je počelo, znamo i sami, gore u engleskoj strani druida. Znači to je bilo čist satanizam. I katolička crkva je shvatila to kao veliku opasnost i pokušala je da hristijanizuje taj praznik i da pretvori ga u dan svih svetih, međutim nije uspjelo to – istakao je on.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

BURA ZBOG DOPLATE LIJEKA ZA TRUDNICE! Oglasio se FZO RS i pojasnio nova pravila za Utrogestan

Nakon pritužbi trudnica da moraju doplaćivati lijek Utrogestan, iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske stiglo je objašnjenje.

Terapija nije ukinuta niti je pravo na besplatan progesteron promijenjeno, ali izbor proizvođača može značiti dodatni trošak od oko 1,20 KM po kutiji.

Progesteron i dalje na teret Fonda

Iz FZO RS podsjećaju da od 2019. godine finansiraju lijek generičkog naziva progesteron, koji se nalazi na A listi lijekova i dostupan je trudnicama koje za njega imaju medicinsku indikaciju.

Ovo pravo prošireno je i na žene koje prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje.

Kako objašnjavaju, sistem referentnih cijena lijekova primjenjuje se još od 2008. godine, a njegov cilj je da podstakne dobavljače da snize cijene, piše Srpskainfo.

Problem sa doplatom nastaje kada pacijentkinja izabere lijek proizvođača čija je cijena viša od utvrđene referentne cijene. U tom slučaju potrebno je doplatiti razliku od oko 1,20 KM po kutiji.

Kako do progesterona bez doplate?

Iz Fonda naglašavaju da trudnice i dalje mogu dobiti progesteron na recept, o trošku FZO RS, bez participacije i dodatnog plaćanja, ukoliko izaberu lijek po referentnoj cijeni.

– Trudnice i dalje mogu da na recept preuzmu progesteron u apotekama o trošku Fonda, bez participacije i bez doplata, ukoliko je riječ o lijeku po referentnoj cijeni.

Novi dobavljač je ponudio nižu cijenu koja je postala referentna i za taj lijek trudnice ne moraju ništa dodatno da plaćaju. Ukoliko žele lijek drugog proizvođača koji je istog hemijskog sastava, doze i oblika, treba da doplate oko 1,20 KM po kutiji – ističu u FZO RS, prenosi Srpskainfo.

Apoteke moraju ponuditi lijek po referentnoj cijeni

Iz Fonda dodatno pojašnjavaju da je svaka apoteka koja ima ugovor sa FZO RS dužna da osiguranicima obezbijedi lijek po referentnoj cijeni.

Pacijentkinje, međutim, imaju mogućnost da izaberu i lijek drugog proizvođača, uz doplatu razlike u cijeni.

U FZO RS ističu da su, kao upravljači javnim sredstvima, obavezni da posluju racionalno i transparentno.

Cjenovnik lijekova sa referentnim cijenama, kao i prateći akti, javno su dostupni na internet stranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno