Svijet
ZAŠTO IRAN I IZRAEL RATUJU: Ovo su sve ključne tačke sukoba dva moćna suparnika
Rat koji se godinama odvija između Irana i Izraela oblikovao je Bliski istok.
I ako je Iran često ratovao tiho i preko posrednika, višemjesečne borbe između Izraela i palestinske grupe Hamas bile su okidač dovoljan za Iran da svoje prijetnje pretvori u djela i napadne Izrael bespilotnim letjelicama.
Ipak, pored tajnog rata sa Izraelom koji traje već godinama, Iran je od početka sukoba u Pojasu Gaze podržao palestinsku grupu Hamas, a sada je rat u sjenci ušao u novu, najopasniju fazu.
Zašto su Iran i Izrael neprijatelji?
Nakon islamske revolucije 1979. godine novi lideri Irana zauzeli su snažan antiizraelski stav.
Iran podržava Hamas i Hezbolah.
Izrael smatra potencijal Irana da napravi nuklearno oružje prijetnjom svom postojanju.
🇮🇱🇮🇷 Over 20 missile hits on Israeli army bases were recorded on video. The damage is unknown for now.
– Israel says it and its allies have intercepted the vast majority of more than 300 drones and missiles launched by Iran
– It says there were a small number of hits on its… pic.twitter.com/kqhiICnMsA
— Lord Bebo (@MyLordBebo) April 14, 2024
1) Liban
Ovo je bio najstariji front u bici koja se vodila indirektno.
Kao reakcija na izraelsku invaziju na jug zemlje 1982. godine, libanski muslimani koji pripadaju šiitskom ogranku islama, koji dominira u Iranu, formirali su miliciju koja je postala Hezbolah.
Njihova grupa je u izvjesnoj mjeri postala zastupnik za glavne bezbjednosne snage Irana, Korpus garde islamske revolucije. Izrael i Hezbolah su se više puta borili, uključujući i rat 2006. godine.
Od 7. oktobra, Hezbolah je izrazio solidarnost sa Hamasom ispaljivanjem projektila, minobacača i raketa na Izrael skoro svakodnevno, što je navelo Izrael da odgovori sopstvenom vatrom.
2) Sirija
Tokom građanskog rata u Siriji, Iran je izgradio vojno prisustvo u zemlji kako bi podržao svog saveznika, predsjednika Bašara al-Asada, i olakšao kopneni transfer oružja namijenjenog Hezbolahu iz Irana u Liban preko Iraka i Sirije.
U nastojanju da zaustavi dotok oružja i da se suprotstavi ovom drugom neprijateljskom prisustvu na svojoj sjevernoj granici, Izrael je do sada izveo stotine napada unutar Sirije protiv pošiljki oružja i drugih ciljeva za koje kaže da su povezani sa Iranom i njegovim saveznicima, u nekim slučajevima ubijajući Irance.
Poslije 7. oktobra, Izrael je pojačao udare protiv milicija koje podržava Iran u Siriji nakon što su se približile izraelskoj granici. Iran je 25. decembra saopštio da je u izraelskom vazdušnom udaru u Damasku ubijen visoki komandant Revolucionarne garde.
3) Irak
Iran je rekao da je njegov napad od 15. januara na, kako je nazvao, izraelski “štab špijuna” u iračkom autonomnom regionu Kurdistana odmazda za taj napad. Iran je pokrenuo više napada na Kurdistan od kraja 2022. godine.
Optužuje separatističke kurdske grupe u regionu da protiv njega sarađuju sa stranim bezbjednosnim službama. Izrael je u prošlosti koristio objekte u sjevernom Iraku za prikupljanje obavještajnih podataka o Iranu, prema brojnim izvještajima.
4) Na moru
Napadi na komercijalne brodove počeli su 2019. godine.

Iako ni Izrael ni Iran nisu prihvatili odgovornost za udare na brodove povezane sa rivalom, smatra se da oni stoje iza njih. Gubitak života je bio rijedak, ali u julu 2021. godine po jedan britanski i rumunski član posade su poginuli kada je brod kojim upravljaju Izraelci u Omanskom zalivu pogođen dronom u napadu koji su američki zvaničnici povezivali sa Iranom.
Šta je sa napadima unutar dvije zemlje?
Iako je Iran uglavnom apsorbovao izraelske udare na svoje interese u Siriji, njegove tamošnje snage su 2018. godine ispalile salvu projektila prema izraelskim položajima na Golanskoj visoravni koju je Izrael zauzeo od Sirije u ratu 1967. godine i kasnije anektirao. Izrael je odgovorio mnogo većom demonstracijom sile.
Smatra se da Izrael stoji iza atentata na pet iranskih nuklearnih naučnika u Teheranu od 2010. godine i nekoliko napada na nuklearna mesta u Iranu. Iran je u aprilu 2021. godine okrivio Izrael i obećao osvetu za eksploziju u njegovom najvećem postrojenju za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, za koju je rekao da je izazvala značajnu štetu.
Bio je to drugi put za manje od godinu dana da je lokaciju pogodila sumnjiva eksplozija. Izrael nije ni potvrdio ni demantovao da je odgovoran ni za jedan napad. U oktobru 2021. godine, iranski general je rekao da Izrael vjerovatno stoji iza sajber napada koji je paralisao benzinske pumpe širom Irana, piše Blic.
Svijet
EU NA NOGAMA! Nestašica avionskog goriva prijeti haosom u saobraćaju
Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Ormuski moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku.
Približno 40 odsto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Ormuski moreuz.
Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdjevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Blumberg.
Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva.
Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama.
Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva.
Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, prenosi Tanjug.
Svijet
Turska organizuje sastanak Zelenskog i Putina, PRISUSTVOVAĆE I ERDOGAN I TRAMP
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.
Inicijativa za direktne pregovore
Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.
Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.
Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.
Prethodni pokušaji mira
Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.
Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.
Zastoj u pregovorima
Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.
I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.
Odnosi Ukrajine i Turske
Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.
Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Svijet
PONOVO SE DRMA TRŽIŠTE! Nafta poskupjela nakon Trampove objave o zapljeni iranskog broda
Cijene nafte porasle su na početku trgovanja u Aziji nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da su SAD presrele i zaplijenile teretni brod pod iranskom zastavom.
Rast dolazi nakon što je Iran u subotu ponovno najavio zatvaranje Ormuskog moreuza za komercijalne brodove, uz upozorenje da će svaki brod koji mu se približi biti meta.
Cijena brenta porasla je za 4,74 odsto, na oko 87 evra po barelu, dok je američka WTI nafta skočila za 5,6 odsto, na oko 82 evra, prenosi Index.
Tržišta energije već sedmicama snažno osciliraju otkako su SAD i Izrael 28. marta napali Iran, nakon čega je Teheran zaprijetio napadima na brodove u Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog plina.
-
Uncategorized1 dan agoDODIK PREDAO JASENOVAČKU GRAĐU, a danas u Gradini drži lekcije o sjećanju nad nevinim kostima onih koje je PRODAO!
-
Društvo2 dana agoPOZNATO STANJE RATKA MLADIĆA! Stigla medicinska dokumentacija iz Haga
-
Politika1 dan agoSNSD BOTOVI BRANE JAVORA! Kopira Banjaluku, građani ne vjeruju, mreže gore od komentara! (FOTO)
-
Zanimljivosti2 dana agoUDAJE SE ZA VIKEND! Evo ko je novi muž Meline Džinović
-
Svijet2 dana agoLUKAŠENKO: “Ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom, nemojte se PETLJATI SA KINOM!”
-
Zanimljivosti2 dana agoVJEROVALI ILI NE: Porodica nudi 60.000 evra za osobu koja će hraniti, šetati i družiti se sa njihovim psom, I NE POSTOJI NIKAKVA CAKA
-
Društvo1 dan agoU TIŠINI NAJGLASNIJA PORUKA! Donja Gradina danas u znaku sjećanja i pijeteta
-
Svijet2 dana agoIRAN PRIJETI SAD, TRAMP IRANU: Konvoj tankera prolazi kroz Ormuski moreuz
