U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano vrijeme uz prolaznu oblačnost.

Ujutro će biti hladno i pretežno vedro, na krajnjem sjeveroistoku i jugu uz malu do umjerenu oblačnost, a prolazna magla očekuje se ponegdje oko rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do 11, u višim predjelima od minus jedan, a dnevna od 19 do 24, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih.

Mladi najčešće biraju karijeru u srednjim i velikim kompanijama, dok su manje zainteresovani za rad u mikro ili malim firmama, startapovima i državnim institucijama.

Tokom oktobra 2024. godine je sprovedeno istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na tržištu rada u vezi sa pronalaskom posla i očekivanjima od poslodavaca.

Rezultati ukazuju na značajne promjene koje generacija Z donosi u poslovno okruženje, ali i na izazove sa kojima se suočava na početku karijere. Ovo istraživanje nastavak je prethodnih analiza o položaju mladih na tržištu rada i njihovim očekivanjima od poslodavaca, obrazovanja i samih sebe.

Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru.

Zadovoljstvo trenutnim znanjem varira – oko dvije trećine mladih smatra da ima adekvatna znanja o željenom poslu i karijeri, međutim, mnogi su nezadovoljni pripremom za tržište rada, prilikama za zapošljavanje. Anketirani koji su zaposleni bolje razumeju radne zadatke i očekivanja poslodavaca zahvaljujući stečenom iskustvu.

Koliko sistem pomaže mladima?
Podaci iz istraživanja “Startuj Infostud” naglašavaju ozbiljne izazove u tranziciji iz obrazovanja u poslovni svijet. Velika većina mladih smatra ovaj prelaz stresnim, dok više od polovine nije zadovoljno podrškom sistema i obrazovnih institucija.

Žene i stariji ispitanici u grupi od 20 do 28 godina ovaj proces doživljavaju kao stresniji i manje su zadovoljni podrškom, što može ukazivati na veće pritiske sa kojima se suočavaju. Glavni izvori stresa su neodlučnost pri izboru zanimanja i nedostatak organizacionih vještina.

Srednjoškolci su posebno zabrinuti zbog upisa željenog fakulteta, dok zaposleni ističu stres zbog izbora karijere.

Nezadovoljstvo podrškom proizlazi iz nedostatkom poslovnih vještina, poteškoća u pronalaženju zaposlenja i nedovoljne finansijske nadoknade za početna radna iskustva.

Rješenja se prepoznaju u jačanju saradnje sa obrazovnim institucijama, razvoju obuka i prilika za zapošljavanje bez prethodnog iskustva, kao i pružanju adekvatne podrške mladima.

Šta mladi očekuju od poslodavaca – a šta poslodavci od njih?
Mladima su najvažniji faktori na poslu finansijska sigurnost, dobri međuljudski odnosi, stabilnost radnog mjesta i benefiti u skladu sa učinkom. Takođe, značajnu pažnju pridaju broju slobodnih dana i ličnom zadovoljstvu poslom.

Sa druge strane, poslodavci najviše cijene odgovornost, pouzdanost, izvršavanje zadataka na vrijeme, poštovanje pravila i procedura, kao i sposobnost za timski rad.

Zanimljivo je da je većina mladih spremna da uloži dodatni trud ako poslodavci pokažu da ih cijene, što ukazuje na važnost međusobnog razumijevanja i prilagođavanja. Mladi žele poslodavce koji prepoznaju njihove vrednosti, dok poslodavci očekuju posvećenost i disciplinu.

Koliko su mladi pažljivi pri izboru poslodavca?
Veliki procenat mladih ne bi radio u kompanijama gdje postoji nesklad između promovisanog imidža i realnih uslova rada. Čak i kada je u pitanju plata, 46% kaže bi prihvatio nižu zaradu u kompanijama koje neguju prave vrednosti, dok se deo ispitanika još ne može odlučiti po ovom pitanju.

Ključni faktori koji utiču na atrakivnost poslodavaca su dobar odnos prema zaposlenima, mogućnosti za napredovanje i finansijski uslovi. Najvažnije vrijednosti koje mladi najviše cijene su poštovanje i dobrobit zaposlenih, pri čemu mlađi ispitanici više cijene poslodavce koji se fokusiraju na društvenu odgovornost, ekološke inicijative i dugoročnu stabilnost, dok stariji i žene stavljaju veći naglasak na stručnost i profesionalni razvoj.

Optimizam i strahovi u pogledu karijere
Većina mladih optimistično gleda na svoju buduću karijeru, ali pojedini izražavaju zabrinutost zbog izazova sa kojima se suočavaju. Glavni strahovi odnose se na pronalaženje posla u struci, neizvjesnu budućnost, manjak prilika za početnike i prisustvo nepotizma.

Ove bojazni ukazuju na strukturne probleme na tržištu rada. Dok su mlađi ispitanici skloni optimizmu, stariji između 24 i 28 godina često su realističniji, ponekad i pesimističniji, što može biti posljedica njihovih neprijatnih iskustava sa zapošljavanjem.

Mladi najčešće biraju karijeru u srednjim i velikim kompanijama, dok su manje zainteresovani za rad u mikro ili malim firmama, startapovima i državnim institucijama.

Najpoželjnije oblasti rada uključuju IT, marketing i ekonomiju/menadžment. Žene preferiraju srednje kompanije, muškarci pokazuju veću sklonost ka startapovima, dok stariji ispitanici više naginju malim firmama.

Prema najnovijem izvještaju Svjetske banke, predviđa se globalni pad cijena robe za 12 odsto u 2025. godini.

Kako se navodi u izvještaju, ovo je uzrokovano sporijim ekonomskim rastom i ponudom nafte.

“Očekuje se da će cijene energenata pasti za 17 odsto, a cijene hrane za sedam odsto, što će umanjiti pritisak na domaćinstva, ali otežati položaj zemalja izvoznica. Iako bi ovakva kretanja mogla pomoći u obuzdavanju inflacije, potreba je da zemlje u razvoju ojačaju fiskalnu politiku, investicije i trgovinu”, ističe se u izvještaju.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ekonomski rast vođen povećanom potrošnjom i investicijama u prethodnoj godini dosegnuo je stopu od 2,6 odsto.

Prema projekcijama, rast bi trebalo da dosegne stopu od 2,7 odsto u ovoj godini.

Svjetska banka za BiH preporučuje prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom, kao i otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje investicija.

“Prekvalifikacija radnika za ‘zelena’ radna mjesta pospješila bi produktivnost i ekonomski rast. U vrijeme globalne neizvjesnosti, Bosna i Hercegovina treba da ubrza reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti”, istakao je Kristofer Šeldon iz Svjetske banke.

Ono što je zanimljivo jeste da su cijene nafte u posljednjih mjesec-dva drastično pale i u BiH.

Ipak, cijene hrane stagniraju ili se povećavaju.

Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, rekao je za “Nezavisne novine” da smo uvozno zavisna zemlja, tako da i pored domaće proizvodnje hranu nabavljamo iz inostranstva.

“Logično je da bi trebalo slijediti trend koji postoji u svijetu, da cijene hrane, uz određena odstupanja, prate svjetske trendove. Pad cijena nafte je svakako posljedica slabijih prognoza ekonomskog rasta. Očekuje se usporavanje ekonomske aktivnosti i u skladu s tim pad cijena nafte i pad agregatne tražnje koje doprinosi padu cijena. Nafta je roba koja determiniše u velikoj mjeri troškove proizvodnje ostalih dobara. Pad cijena se može očekivati i kod nas. Ipak, ne treba da budemo srećni zbog okolnosti zbog kojih cijene padaju. Dakle, kad god cijene padaju zbog usporavanja ekonomskih aktivnosti u svijetu, to nije pozitivan trend”, rekao je Gligorić.

Dodao je da je ekonomsko pravilo da su cijene fleksibilne na više, a rigidne na niže.

“Kada se desi neki faktor zbog kojeg cijene bilo kojeg dobra treba da rastu, cijene se brzo usklađuju. A kada se dese okolnosti zbog kojih cijene treba da padaju, obično se to reflektuje u nižem procentu i dužem periodu. Teško da možemo da očekujemo da će cijene biti kao prije nekoliko godina, ali isto tako da će se brzo uskladiti ukoliko dođe do pada cijena”, objasnio je Gligorić.

Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako su dugoročne prognoze ove vrste vrlo upitne jer 2025. će vjerovatno biti nestabilna i puno toga se može promijeniti, za BiH je ipak najvažnije ono što se dešava na domaćem tržištu.

“Najbolji primjer je upravo veza između cijena goriva i svega ostalog na tržištu, gdje se rast cijena goriva uvijek koristi kao izgovor za poskupljenja robe i usluga, a sa druge stane, pojeftinjenje goriva je rijetko, čak najčešće nikada povod za pojeftinjenje robe i usluga. Zašto je to tako? Jer nema pritiska ni vlasti ni potrošača i trgovci komotno održavaju i dalje povećavaju nerealno visoke cijene s malo ili nimalo razloga. Zbog toga je malo nade da najavljeni pad svjetskih cijena može dovesti do pada cijena u BiH”, istakao je Gavran.