Connect with us

Društvo

PLATE DUPLO VEĆE, A HRANA JEFTINIJA! Donosimo vam cijene iz prodavnica u Njemačkoj

Građani Republike Srpske mjesecima se susreću sa brojnim poskupljenjima.

Cijene većine osnovnih životnih namirnica porasle su u odnosu na prošlu godinu, a kako je standard građana Srpske sve lošiji, sve je više i onih građana koji su donijeli odluku da napuste svoje ognjište i upute se u neku drugu zemlju.

Naši građani najčešće odlaze u evropske zemlje, a posebno Sloveniju, Austriju i Njemačku.

Kako bi dali mali uvid u razliku cijena hrane u Srpskoj i Njemačkoj, uporedili smo nekoliko cijena osnovnih životnih namirnica i proizvoda.

Cijene se toliko i ne razlikuju, ali je standard u Njemačkoj mnogo bolji nego u Srpskoj.

Bitno je naglasiti da je prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u oktobru iznosila 1.290 KM, a da je minimalna plata u Srpskoj 700 KM. Prosječna plata u Njemačkoj iznosi bruto 3.975 evra (oko 7.770 KM) mjesečno, a minimalna zarada koja je propisana zakonom je 2.100 evra (oko 4.100 KM).

Skuplja Srpska nego Njemačka

Kilogram brašna u Njemačkoj košta od 50 centi do 1,89 evra (od 0,98 do 3,70 KM), u Srpskoj za kilogram brašna građani moraju izdvojiti od 1,29 do 2,80 KM. U Srpskoj je pojeftinilo ulje u odnosu na prethodnu godinu tako da sada litar ulja košta od 2,59, do 3,09 KM, u Njemačkoj se cijene ulja kreću od 1,50 evra do dva evra (od 2,93 do 3,91 KM). Deset jaja u Njemačkoj košta 1,59 evra (3,11 KM), a u Srpskoj od 3,95 do 4,29 KM.

Kilogram junećeg mesa u Njemačkoj košta 7,96 evra (15,57 KM), a kilogram svinjetine 6,97 evra (13,69 KM). Građani Srpske za kilogram svinjetine moraju da odvoje oko 10 KM, a za kilogram junetine od 17 do 20 KM.

Kada je riječ o krompiru, vreća od pet kilograma u Njemačkoj košta 3,33 evra (6,50 KM), dok je kod nas osam KM.

Toalet papir u Njemačkoj (10 rolni) kreće se od 3,29 do 4,69 evra (od 6,43 do 9,17 KM), a kod nas od 4,95 do 6,95 KM.

U Njemačkoj pelene za djecu možete naći po cijeni od 4,95 do 19,99 evra (od 9,70 do do 39 KM), a u Srpskoj cijene pelena se kreću od 11 KM do 35,95 KM, zavisi od pakovanja.

Pitali smo i naše građane koji su otišli u Njemačku, kako im izgleda život u ovoj zemlji, da li je skup i da li se planiraju vratiti u Srpsku.

“Život u Minhenu nije idealan”

Jelena Karanović, djevojka iz Prijedora, prije pet godina je napustila svoj grad i preselila se u Njemačku, trenutno živi u Minhenu, radila je kao pomoćni njegovatelj, a sada se školuje da bi mogla napredovati u poslu.

Jelena je rekla da život u Minhenu nije idealan, ali ko hoće da radi, može i da zaradi, te da se ona nije pokajala što se odlučila za ovaj korak i da se ne planira vratiti u Srpsku.

Naglasila je da je skup smještaj najveći problem naših ljudi koji se odluče za život u ovom gradu.

– Što se tiče namirnica, u Njemačkoj se mlijeko može naći za 70 centi (oko 1.40 KM), kilogram brašna za 50 centi (oko jednu KM), ima dosta stvari koje su jeftinije nego u Srpskoj. Skupo je naravno kad se ide u restorane, gđe za jednu osobu ručak košta od 25 do 30 evra (od 49 do 58,70 KM) – ispričala je Jelena.

Prijedorčanka dodaje da se život u Njemačkoj ne svodi samo boravak kod kuće i na poslu, kako mnogi pričaju, te da ona i njen vjerenik i pored poslova i dodatnih poslova, nađu vremena da izađu i obiću grad.

– Neki ljudi samo rade, nigdje ne idu, pa pričaju kako se samo radi, ali nije kod svih tako – rekla je Jelena.

Dodala je da ona skoro svaki mjesec dolazi u Srpsku i obilazi svoje najmilije. I da sada napokon može da priušti sebi neko putovanje, bez da oskudijeva i mjesecima štedi.

“Plate prate cijene”

Sličnog mišljenja je i Slavica Bjeljac iz Novog Grada koja je prije nekoliko godina otišla u Njemačku i sada živi i radi u Platlingu, gradiću koji se nalazi nekih 10 kilometara od Degendorfa.

– I ovdje je sve poskupilo, ali nijednog momenta ne osjetim krizu, jer plate prate cijene – rekla je Slavica i dodala da posla ima ko hoće da radi, ali i da se lijepo zaradi.

Napominje da i u Njemačkoj ima ljudi koji loše žive, ali da su to najčešće neradnici.

Cijene u Republici Srpskoj i Njemačkoj
Cijene u Srpskoj

Deterdžent za suđe 500 ml – od 1,75 do 2,95 KM

Toalet papir (10 rolni) od 4,95 do 6,95 KM

Pelene za djecu – od 11 KM do 35,95 KM

Kilogram šećera – 2,19 KM

Litra ulja- od 2,59, do 3,09 KM

Kilogram brašna – od 1,29 do 2,80 KM

Tjestenina – od 1,65 do 3,19 KM

Deset jaja – od 3,95 do 4,29 KM

Litra mlijeka- od 2,29 do 2, 45 KM

Krompir, vreća od 5 kilograma – 8 KM

Kilogram jabuka – od 1,50 do 2,00 KM

Cijene u Njemačkoj

Deterdžent za suđe 500 ml – od 0,99 do 1,14 (od 1,94 do 2,23 KM)

Toalet papir (10 rolni) – od 3,29 evra do 4, 69 (od 6,43 do 9,17)

Pelene za djecu – od 4,95 do 19,99 (od 9,70 do do 39 KM)

Kilogram šećera – 1,49 evra (2,91 KM)

Litra ulja – od 1,50 do 2 evra (od 2,93 do 3,91 KM)

Kilogram brašna – od 50 centi do 1,89 evra (od 0,98 do 3,70 KM)

Tjestenina – 0,89 evra (1,74 KM)

Deset jaja – od 1,59 evra (3,11 KM)

Litra mlijeka- 70 centi (1,37 KM)

Krompir, vreća od 5 kilograma – 3,33 evra (6,51 KM)

Kilogram jabuka – 1,99 evra (3,89 KM)
NOVOSTI

Društvo

PORODICE JEDVA PREŽIVLJAVAJU: Prosječna plata u Srpskoj pokriva tek 55,84 odsto potrošačke korpe

Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj za oktobar 2025. iznosila je 2.792 KM, dok prosječna neto plata od 1.559 KM pokriva svega 55,84 odsto osnovnih životnih troškova, saopšteno je iz Saveza sindikata RS.

Najveći udio u potrošnji i dalje zauzima hrana, na koju je prosječna četvoročlana porodica morala izdvojiti 1.283 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno 680 KM, za prevoz 226 KM, dok je nabavka odjeće i obuće koštala 232 KM. Tekoće održavanje domaćinstva iznosilo je u oktobru dodatnih 162 KM.

Prosječna plata isplaćena u oktobru bilježi rast od tek 2 KM u odnosu na septembar, ali i dalje ne dostiže iznos potreban za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova jedne porodice.

Najveće zarade u RS isplaćene su u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti i iznosile su 1.972 KM, dok su najniže u oblasti saobraćaja i skladištenja, svega 1.207 KM.

Nastavi čitati

Društvo

MARKETINŠKI TRIKOVI, opasne ponude i kontrole: Vodič za “crni petak”

Tržni centri širom svijeta pa tako i u Republici Srpskoj sutra će biti ispunjeni kupcima koji će htjeti da kupuju na sniženjima, a povodom “crnog petka” upozorenje građanima poslali su i policija i udruženja potrošača.

Tako je upozorenje stiglo sa adrese Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), pa tako iz policije savjetuju da se izbjegavaju sumnjive onlajn ponude, da se ne unose lični podaci na neprovjerenim sajtovima i provjerava da li je internet stranica bezbjedna.

Takođe, oni su pozvali građane koji će kupovati u tržnim centrima da čuvaju novčanike i lične stvari u gužvi, te da prijave svaku sumnjivu aktivnost.

Savjeti policije o kupovini putem interneta
Olivije Zimonja, načelnik Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, rekao je da je prilikom kupovine putem internet stranica jako važno utvrditi autentičnost same stranice.

“Jako je važno pročitati komentare, recenzije na tu stranicu, ali osim samih komentara utvrditi da li su oni autentični, da li su napisani od stvarnih osoba ili su i oni dio obmane koju vrlo često koriste izvršioci krivičnih djela. Nešto što je takođe karakteristično, a što smo ranije imali u praksi, jeste da te stranice izgledaju vrlo vjerodostojno. Ono što je najkarakterističnije jeste da su ti artikli dosta jeftiniji. Kao prvi indikator, dakle, može poslužiti cijena”, objasnio je Zimonja.

On je dodao da je jako važno koristiti kartice koje nisu vezane za tekuće račune, te da na njima imamo samo onoliko novca koliko nam je potrebno za određenu kupovinu.

Novi zakon nada za zaustavljanje lažnih sniženja
Opreznu kupovinu tokom “crnog petka” kupcima savjetuje i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja.

“Kao udruženje savetujemo potrošačima da budu izuzetno obazrivi, da ne kupuju ništa bez prethodne provere jer vrlo malo je stvarnih akcija. Većinom je marketinški trik. Zloupotrebljava se i koristi prilika da se potrošači na neki način prevare jer to nisu snižene cene do te mere kao što je u nekim drugim državama”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, kod nas se često bilježe zloupotrebe tokom dana sniženja.

“Neko napiše sniženje do 70 odsto, a sniži proizvod samo jedan odsto, sasvim je razumljivo da kupac u brzini ne obrati pažnju, već tek kada dođete kući shvatite o čemu se radi”, navodi Šešlija i dodaje da bi “crni petak” trebalo da bude prilika građanima da uspiju kupiti proizvode koji im tokom godine nisu bili dostupni.

Ona se nada da će u godinama koje dolaze novi zakon o zaštiti potrošača zaustaviti moguće zloupotrebe, jer će se morati prikazivati cijene proizvoda u zadnjih mjesec dana.

“Prošle godine smo često imali prigovore da su proizvodi naglo poskupljivali desetak dana pred akciju, da bi se praktično vratili na staro u vreme ‘crnog petka’ i posle toga su se vrlo retko vraćali na neku drugu cenu, već je ostajala ta cena”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Inspektorat RS apeluje na oprez
Česte kontrole u ovom periodu ranije su najavili i iz Inspektorata Republike Srpske, dodajući da tržišni inspektori u okviru svojih redovnih dnevnih kontrola provjeravaju da li trgovci uredno ističu cijene proizvoda, da li cijene koje su istaknute na robi odgovaraju cijenama formiranim i evidentiranim u poslovnim knjigama i da li se po istim vrši prodaja robe.

Oni su pozvali građane da se obrate inspekciji ukoliko uoče bilo kakve nepravilnosti.

“S obzirom na broj trgovačkih objekata u Republici Srpskoj i broj artikala u istima, informacije potrošača su od značajne pomoći inspektorima, kako bi kontrole bile ciljano usmjerene i samim tim efikasnije”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

Iz Inspektorata RS apelovali su na potrošače da budu oprezni prilikom kupovine putem interneta, da kupuju samo preko provjerenih stranica i već poznatih trgovaca.

Nastavi čitati

Društvo

ZASTRAŠUJUĆE! Za devet mjeseci u Srpskoj na radnom mjestu SMRTNO STRADALO 12 RADNIKA!

Republička uprava za inspekcijske poslove evidentirala je nepravilnosti u 40 odsto kontrola iz oblasti zaštite na radu.

To je istakla Nataša Vukoje, inspektor Republičke uprave za inspekcijske poslove, na dvodnevnoj panel-diskusiji “Zaštita na radu i mediji u Republici Srpskoj – stanje, problemi i perspektive”, održanoj u Tesliću.

Ona je dodala da poslodavci nizom aktivnosti, koje ne predstavljaju velike troškove, mogu uticati na povećanje stepena bezbjednosti na radnom mjestu.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, istakao je da svaki poslodavac zna da treba da isplati plate i doprinose, te da je neprihvatljivo da posluje 10 godina i tek onda “sazna” da postoji Zakon o zaštiti na radu i da mora da ga poštuje.

Stanković je istakao da je neophodno unaprijediti propise iz oblasti zaštite na radu, te podsjetio na primjer radnika koji se kod poslodavca zaposlio na mjestu sa povećanim rizikom bez uvida u njegovo zdravstveno stanje, a koji je tokom epileptičkog napada smrtno stradao na radnom mjestu.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske je naglasio da su povrede na radu česte, te je ukazao i na značaj usvajanja centralnog registra povreda na radu.

-Unazad nekoliko mjeseci Savez sindikata je pokrenuo niz aktivnosti da se oblast zaštite zdravlja na radu vrati na mjesto koje joj pripada. Mi insistiramo na izmjeni niza zakonskih propisa iz oblasti zaštite na radu- rekao je Stanković.

Prema njegovim riječima, za devet mjeseci ove godine smrtno je nastradalo 12 radnika i potrebno je pooštriti kazne u ovoj oblasti.

-Kazne je pojela inflacija. One su u rasponu od 1.500 do 15.000 maraka, s tim da inspektor može da propiše samo minimalnu kaznu i ona može da se plati u iznosu od 50 odsto- naveo je Stanković.

Privrednici koji su učestvovali na panel-diskusiji su, međutim, upozorili da postoje radnici koji neće da koriste zaštitnu opremu, dok kada odu u inostranstvo dosljedno poštuju svaki propis iz oblasti zaštite na radu.

Jedna od ključnih poruka sa ove panel-diskusije, koju je organizovao Savez sindikata, jeste i da je potrebno unaprijediti kvalitet obuka radnika za bezbjedan rad.

Istaknut je i značaj uvođenja obaveznih preventivnih pregleda radnika, kao i potrebe da se detaljnije odrede propisi koji definišu rad na izrazito visokim temperaturama.

Na dvodnevnoj panel-diskusiji, održanoj u Banji Vrućici u Tesliću, uz ostale učestvovali su i predstavnici Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Udruženja inženjera zaštite na radu, Zavoda za medicinu rada i sporta, medija, te članovi Saveza samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjenog granskog sindikata “Nezavisnost” iz Srbije.

Nastavi čitati

Aktuelno