Ugostitelji u Republici Srpskoj suočavaju se sa problemom nedostatka radnika u ljetnoj sezoni, jer ih 20 do 30 odsto odlazi na rad u susjedne države, izjavio je član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeka RS” Vladan Šurlan.

Šurlan je naveo da je Udruženje predlagalo Vladi Republike Srpske i Ministarstvu trgovine i turizma mjere kako da se to prevaziđe, odnosno da mladi ostanu na ovim prostorima.

– Nije problem ekonomski već politički, stalna su previranja i to utiče na odlazak mladih, odnosno kod njih stvara osjećaj nesigurnosti – rekao je Šurlan.

On je dodao da je prosječna plata u ugostiteljstvu u Srpskoj 1.500 KM, dok u susjednim zemljama za iste poslove radnici iz Srpske zarade 1.500 evra i više.

– Prije tri godine smo predložili da minimalac bude 1.000 KM i da ostane isti iznos doprinosa kakav je bio u tom trenutku, što bi povećalo broj prijavljenih radnika i omogućilo smanjenje sive ekonomije. Međutim, povećan je minimalac, ali i doprinosi, a nama su problemi ostali – istakao je Šurlan.

On je ukazao da su od perioda pandemije virusa korona do danas poboljšani uslovi rada zaposlenih u ugostiteljstvu i ostvarivanje njihovih radnih prava, te da ugostitelji sami traže način da ih zadrže.

– Svaki poslodavac se žrtvuje da bi sačuvao radno mjesto. Radnike zadržavamo preko zime jer i u tom periodu imamo nedostatak radne snage. Svjesni smo da će ti radnici na ljeto otići u susjedne države jer ne možemo da im pružimo bolje uslove uprkos dobroj volji – rekao je Šurlan.

U ugostiteljstvu Srpske trenutno je zaposleno od 14.000 do 16.000 radnika, a taj broj varira tokom ljetne sezone s obzirom na brojne odlaske na rad u susjedne zemlje.

Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji s privrednim komorama Republike Srpske i Federacije BiH, raspisala je konkurs za dodjelu 1.910 detašmana domaćim kompanijama za izvođenje radova u Njemačkoj tokom 2025/2026. godine.

Najviše dozvola namijenjeno je građevinskim firmama, iako iz ovog sektora upozoravaju da je situacija izuzetno teška i da se broj poslova za bh. preduzeća smanjuje.

“Za Republiku Srpsku, od ukupnog broja, raspoređuje se 506 dozvola, i to 222 za građevinarstvo, za izolaterstvo 136, dok je za ostale djelatnosti raspoređeno 148 dozvola”, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako navode, Federaciji BiH pripalo je 1.013 dozvola, od čega za građevinarstvo 446, izolaterstvo 270, za ostale djelatnosti 297, a od 391 dozvole posebnog kontingenta, 172 odnose se na građevinarstvo, 104 na izolaterstvo, a 115 na ostale djelatnosti.

Kvota od 412 dozvola posebnog kontingenta raspodjeljuje se u omjeru dvije trećine za preduzeća iz FBiH i jedna trećina za firme iz Republike Srpske sa većinskim vlasništvom kapitala pravnih i fizičkih lica iz Slovenije, a u nedostatku takvih preduzeća i ostala preduzeća iz BiH.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je aktuelna situacija u sektoru detašmana veoma teška i zabrinjavajuća.

“Broj detašmana još nije dostigao nivo prije pandemije. Prije korone imali smo oko 2.000 radnika na detašmanima, dok je taj broj sada oko 1.910”, kazao je Petrović.

Prema njegovim riječima, situacija što se tiče detašmana nikad nije bila lošija.

“Privatne investicije, na kojima najviše rade naša privredna društva, znatno su smanjene. Posebno je pogođena gruba gradnja, koja je opala za oko 29 odsto”, naglasio je Petrović.

Dodatni problem predstavlja i hroničan nedostatak radne snage.

“Fali zanatlija u svim oblastima, što dodatno otežava održavanje postojećeg kontingenta detašmana. Naše firme se nalaze u nezavidnoj poziciji”, upozorava Petrović.

Govoreći o stanju na njemačkom tržištu, Petrović navodi da je došlo do zasićenja u sektoru građevinarstva.

“Njemačka je prethodnih godina bilježila ekspanziju u gradnji, ali sada se realizuju samo projekti započeti ranije. Firme koje se bave završnim radovima, montažom i fasaderskim poslovima još imaju posla, ali ako se sektor grube gradnje ubrzo ne oporavi, i oni će osjetiti posljedice”, rekao je on.

Petrović pojašnjava da se firme rijetko u potpunosti povlače sa stranih tržišta, ali prilagođavaju poslovanje okolnostima.

“Obično smanje broj zaposlenih, čekaju bolja vremena i funkcionišu sa minimalnim kapacitetom. Dio radnika se privremeno vraća na domaće tržište, dok se situacija ne popravi”, zaključio je Petrović.

Nenad Stanišljević, tehnički direktor Građevinskog preduzeća “Vranica” Banjaluka, koje posluje u Njemačkoj preko detašmana, kazao je za “Nezavisne novine” da je građevinska industrija u Njemačkoj unazad nekoliko godina u jako velikoj krizi, što se odražava i na domaća preduzeća koja tamo posluju.

“Osjeti se nedostatak investicija, a čim je manje investicija, smanjen je obim posla”, kazao je Stanišljević i istakao da su se mnoge firme iz regiona povukle iz Njemačke.

Kako je pojasnio, očekivali su da će ove godine da bude bolje poslovanje za domaće firme koje rade preko detašmana, ali ističe da se to nije desilo.

“Firme koje se bave grubim građevinskim radovima posluju na ivici rentabilnosti”, rekao je Stanišljević.

Detašman je poseban vid poslovne saradnje između preduzeća sa teritorije jedne države koje, na osnovu sklopljenog ugovora, sa preduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi.

Naši građevinci već godinama dobijaju detašmane za poslove u Njemačkoj, a oni se dodjeljuju preduzećima koja su u prethodnoj godini imala najbolje poslovne rezultate u Srpskoj i Njemačkoj.

Bosna i Hercegovina je tokom šest mjeseci ove godine izvezla proizvoda vrijednosti 8,65 milijardi KM, dok je u istom periodu uvezla robe za 14,95 milijardi KM, piše u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.

U njoj se vidi da su u odnosu na šest mjeseci prethodne godine povećani i uvoz i izvoz.Izvoz je povećan za 5,42 odsto ili oko 445 miliona KM, dok je uvoz povećan za 4,50 odsto ili oko 640 miliona KM.

Kada su u pitanju najznačajnija tržišta razmjene, na prvom mjestu je Evropska unija.

Iz EU je za šest mjeseci ove godine uvezeno robe za 9,91 milijardu KM, dok je izvezeno 6,36 milijardi KM.

Ovo znači da je uvoz iz EU veći nego ukupan izvoz BiH za ovu godinu.

Na drugom mjestu su zemlje CEFTA, iz kojih je uvezeno proizvoda za 2,34 milijarde KM, dok je u ove zemlje otišlo robe za 1,42 milijarde KM.

U zemlje EFTA je izvezeno robe za 212 miliona KM, dok je uvezeno iz ovih zemalja za 321 milion KM.

Kada su u pitanju treće zemlje, najviše se sarađivalo sa Turskom.

Iz ove zemlje je uvezeno robe za 733 miliona KM, dok je u ovu zemlju plasirano robe za 226 miliona KM.

Kina je u BiH u prvoj polovini godine plasirala proizvoda za 655 miliona KM, dok smo u jednu od najmnogoljudnijih zemalja svijeta izvezli robe za svega 12 miliona KM.

Iz SAD je došlo robe za 38 miliona KM, dok smo tamo plasirali proizvode za 142 miliona KM.

U Rusiju je izvezeno robe za 22 miliona KM, dok je iz ove zemlje stiglo proizvoda vrijednosti 115 miliona KM.

Velika Britanija je u BiH uvezla robe za 51 milion KM, dok je u tu zemlju plasirano naše robe za 38 miliona KM.

Kada su u pitanju proizvodi, najviše je izvezeno mašina, aparata, mehaničkih uređaja, vozila i oružja za 2,18 milijardi KM, pa ruda, metala i proizvoda za 1,74 milijarde KM, te drva, papira i namještaja za 1,31 milijardu KM.

Sa druge strane, najviše je uvezeno mašina, aparata, mehaničkih uređaja, vozila i oružja za 3,74 milijarde KM, proizvoda u agroindustrijskom sektoru za 2,64 milijarde KM, te hemijskih i farmaceutskih proizvoda, đubriva i plastike za 2,33 milijarde KM.

Ekonomista Igor Gavran smatra da iako je EU ekonomski daleko jača i konkurentnija od BiH, ipak se dobar dio našeg uvoza, ali i deficita, odnosi na proizvode koji nam nisu potrebni, jer imamo vlastitu proizvodnju ili resurse i uslove da je razvijemo.

“To se posebno odnosi na uvoz iz Hrvatske i Slovenije, gdje značajan dio čine prehrambeni proizvodi koji uglavnom nisu bolji pa ni drugačiji od naših. Najlakše bi se deficit mogao korigovati smanjenjem, odnosno prestankom ovakvog uvoza i njegovom supstitucijom domaćim proizvodima. Najveći potencijal je, ipak, u rastu izvoza jer neke od proizvoda koje uvozimo iz EU sami jednostavno nemamo i moramo ih uvoziti, a onda je manje važno da li je to iz EU ili nekih drugih izvora. Kada je riječ o izvozu, trenutna opsesija naoružavanjem i paranoično očekivanje rata u EU je velika prilika za našu namjensku industriju, koja je u određenim segmentima konkurentnija od one u EU i ako uspijemo izboriti status dobavljača u okviru programa velikih nabavki za oružane snage država članica EU to bi nam dugoročno moglo osigurati veliko povećanje izvoza”, objašnjava Gavran.

Prema njegovim riječima, privlačenje ulaganja iz Kine bi moglo takođe biti prilika jer EU sve više pokušava protekcionističkim mjerama otežati uvoz iz Kine i zato bi njihove kompanije mogle prenošenjem dijela proizvodnje u BiH preko nas doći do EU tržišta.

“Prilika za autohtonu domaću proizvodnju je u svim oblastima usvajanje EU standarda, a na državnom nivou dozvola za izvoz onih proizvoda koje još ne možemo izvoziti, a imamo konkurentnu proizvodnju (npr. konzumna jaja). Naravno, za sve ovo nam treba povoljnije poslovno okruženje i sposobnije vlasti koje se bave ekonomijom, a ne besmislicama, a to nemamo”, zaključio je Gavran.