Connect with us

Svijet

PLJUVAO NATO, STAO UZ RUSIJU, A SAD UZDRMAO POLITIČKU SCENU! Malo poznati političar prvi kandidat za predsjednika

Kalin Đorđesku uzdrmao političku scenu Rumunije.

Malo poznati krajnje desničarski populista Kalin Đorđesku, koji se kandidovao kao nezavisni kandidat, preuzeo je vođstvo na predsjedničkim izborima u Rumuniji u nedjelju, pokazali su izborni podaci, i vjerovatno će se suočiti sa ljevičarskim premijerom Marčelom Čolakuom u drugom krugu za dvije nedjelje, što je ishod koji je uzdrmao političku scenu te zemlje.

Kalin Đorđesku vodio je u anketama sa oko 22 odsto glasova nakon gotovo 93 posto prebrojanih glasova, dok je Čolaku iz Socijaldemokratske partije (PSD) zaostajao sa 21 odsto. Elena Laskoni iz Alijanse za spas Rumunije (USR) dobila je oko 18 odsto, a Džordž Simion, lider krajnje desničarske Alijanse za jedinstvo Rumunije (AUR), oko 14 odsto glasova, prenosi Gardijan.

Na birališta je izašlo 9,4 miliona ljudi, što je oko 52,4 odsto birača, pokazuju podaci Centralne izborne službe. Drugi krug glasanja održaće se 8. decembra.

Ko je Kalin Đorđesku?
62-godišnji Đorđesku kandidovao se kao nezavisni kandidat i nije bio široko poznat. Ali izazvao je šok među rumunskim političkim establišmentom kada je njegova popularnost počela sve više i više da raste prema anketama.

Nakon što je i sam izašao da glasa u nedjelju, on je u svojoj objavi na Fejsbuku napisao da je glasao “za one kojima je učinjena nepravda, za ponižene, za one koji se osjećaju kao da nisu bitni, a zapravo su oni najvažnije… Glasanje je molitva za naciju”, rekao je on.

Kristijan Andrej, politički savjetnik sa sjedištem u Bukureštu, rekao je za Asošijeted pres da se čini da je Đorđeskuova neočekivana popularnost u anketama “veliki protest ili revolt protiv vladajućih krugova u društvu”.

“Glavne političke stranke izgubile su vezu s običnim Rumunima. Nemate jake kandidate ili jake vođe… Postoje slabi kandidati, slabi lideri, a stranke su generalno prilično nepovezane. Đorđesku nema plan i ima nejasan i populistički manifest sa stajalištima koja su ‘van normalnog diskursa’. Njegovi stavovi uključuju podršku rumunskim poljoprivrednicima, smanjenje zavisnosti Rumunije od uvoza i povećanje proizvodnje energije i hrane”, rekao je Andrej, prenosi Gardijan.

Đorđesku je takođe nazvao NATO protivraketni štit u rumunskom gradu Deveselu “sramotom za diplomatiju”. On je rekao da Sjevernoatlantski savez neće štititi nijednu svoju članicu ako ih napadne Rusija.

Prema njegovoj veb stranici, Đorđesku je doktorirao pedologiju, granu nauke o tlu, i bio je na različitim položajima u rumunskom ministarstvu životne sredine tokom 1990-ih. Između 1999. i 2012. bio je predstavnik Rumunije u nacionalnom komitetu Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.

Takođe je popularan na TikToku, gdje je prikupio 1,6 miliona lajkova, i objavljuje vidio snimke na kojima ide u crkvu, trenira džudo, trči i gostuje u podkastima. U Rumuniji će 1. decembra biti održani i parlamentarni izbori koji će odrediti sljedeću vladu i premijera zemlje.

Region

EU POSLALA JASNU PORUKU: Od Kosova traži da odmah obustavi rušenje vikendica Srba

EU na Kosovu žali zbog jučerašnjeg rušenja kuća na jezeru Gazivode, koje je sprovedeno dok su pogođeni stanovnici već pokrenuli sudske postupke u roku od 15 dana, roku predviđenom u obavještenjima javnog preduzeća Ibar-Lepenac o napuštanju i raščišćavanju zemljišta.

Podsjetimo, na obali jezera Gazivode juče, 21. jula, počelo je rušenje 11 vikendica u vlasništvu Srba. Na terenu su bile raspoređene jake snage Kosovske policije, uključujući pripadnike s dugim cijevima i blindirana vozila, a prisutni su bili i vatrogasci, ekipe Hitne pomoći, kao i britanski tim iz sastava KFOR-a.

“EU je zabrinuta zbog nedostatka poštovanja pravne procedure u ovom, kao i u nekoliko drugih nedavnih slučajeva na severu Kosova od februara ove godine”, navela je Misija EU na Kosovu.

U saopštenju EU poziva na trenutnu obustavu svih daljih rušenja, prinudnih uklanjanja objekata ili preuzimanja imovine dok se na odgovarajući način ne otklone zabrinutosti u vezi sa poštovanjem pravne procedure, proporcionalnošću, pravom svojine, ljudskim pravima i djelotvornim pravnim sredstvima.

“Vlasti bi bez odlaganja trebalo da stupe u kontakt sa pogođenim stanovnicima i opštinama i razmotre zakonita rješenja. Uloga Policije Kosova u ovakvim operacijama mora ostati strogo u okviru njenog zakonskog mandata, zasnovana na jasnim zahtjevima ili odlukama nadležnih organa i propisno dokumentovana”, navodi se u saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Facebook.

U saopštenju se dodaje da nepovratne mjere izvršenja u kontekstu postupaka koji su u toku i spornih imovinskih zahtjeva izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu vladavine prava.

“U skladu sa evropskim putem Kosova, EU očekuje da vlasti hitno i transparentno odgovore na ove zabrinutosti i obezbijede da se slične radnje ne ponove”, navodi se u saopštenju.

Takođe, danas se oglasila i Ambasada Njemačke koja je saopštila da dijeli zabrinutost koju je izrazila Evropska unija zbog rušenja kuća na jezeru Gazivode i pozvala na hitnu obustavu ovih aktivnosti, prenosi Kosovo online.

Ambasada Velike Britanije je izrazila zabrinutost zbog rušenja kuća u blizini jezera Gazivode i pozvala kosovske vlasti da se angažuju sa pogođenim zajednicama, transparentno riješe probleme i izbjegnu dalje akcije koje bi mogle da potkopaju povjerenje javnosti ili povjerenje među zajednicama.

Podsjetimo, kompanija Ibar – Lepenac počela je juče (21.jula) sa rušenjem oko desetak vikendica u vlasništvu Srba u mjestu Čečevo na obali jezera Gazivode kod Zubinog Potoka.

U subotu je istekao rok od 15 dana koji je dat vlasnicima objekata da isprazne svoje stvari, dok su vlasnici kuća u međuvremenu pokrenuli pravni postupak za zaštitu imovine.

Komapnija Ibar – Lepenac iz Prištine tvrdi da su vikendice izgrađene na parcelama u vlasništvu kompanije.

Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

RUSKA FREGATA IZVELA BOJEVO GAĐANJE NADOMAK VELIKE BRITANIJE: London govori o provokaciji Moskve

Ruska raketna fregata “Neustrašimi” izvela je bojevo gađanje u međunarodnim vodama oko 75 kilometara južno od Plimuta, dok ju je pratila britanska ratna mornarica, saopštilo je Ministarstvo odbrane Velike Britanije.

Prije početka vježbe posada ruskog broda obavijestila je patrolni brod HMS Tyne da će otvoriti vatru i zatražila da se udalji na bezbjednu razdaljinu, nakon čega je tridesetominutna vježba sprovedena pod nadzorom britanskih snaga.

London: Demonstracija sile i provokacija
Novi britanski ministar odbrane Ves Striting ocijenio je da je riječ o “performativnom i neodgovornom” potezu, naglasivši da ovakve aktivnosti predstavljaju samo dio svakodnevnih bezbjednosnih izazova s kojima se suočavaju Velika Britanija i njeni saveznici.

Britanski mediji navode da se incident dogodio istog dana kada je Endi Bernam preuzeo dužnost premijera, zbog čega pojedini analitičari smatraju da je Moskva željela poslati političku poruku novoj britanskoj vladi.

Rastu tenzije između Londona i Moskve
Bivši načelnik Generalštaba britanske vojske lord Ričard Danat izjavio je da tajming vježbe “nije slučajnost”, ocijenivši da Kremlj na taj način želi pokazati svoju vojnu moć i odlučnost.

Fregata “Neustrašimi”, koja je naoružana protivbrodskim krstarećim raketama i topom kalibra 100 milimetara, posljednjih mjeseci učestvuje u pojačanom prisustvu ruske mornarice u blizini britanskih voda.

Incident dolazi nakon nedavnog presretanja tankera iz takozvane “ruske flote iz sjenke” i upozoravajuće paljbe koju je drugi ruski ratni brod ispalio u blizini jedne britanske jedrilice u Engleskom kanalu, što dodatno pojačava napetosti između dvije zemlje, navodi “PolskieRadio”.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN PONOVO NAPAO KLJUČNU INFRASTRUKTURU: Meta postrojenja za struju i vodu

Iran je ponovo pogodio postrojenja za proizvodnju električne energije i desalinizaciju morske vode u Kuvajtu, saopštilo je Ministarstvo za električnu energiju, vodu i obnovljivu energiju.

U saopštenju se navodi da su nakon sinoćnjih napada izbili požari na nekoliko objekata.

Obim štete se još procjenjuje i pripremaju se radovi na sanaciji i obnovi, prenijela je agencija DPA.

Nekoliko blokova isključeno je iz mreže iz predostrožnosti, radi zaštite infrastrukture i održavanja stabilnosti snabdijevanja električnom energijom i vodom.

Kuvajt se, kao i druge zemlje iz regije Persijskog zaliva, uveliko oslanja na desalinizaciju morske vode da bi imao vodu za piće, a postrojenja za desalinizaciju pokrivaju oko 90 odsto potreba za vodom u zemlji.

Kuvajtski zvaničnici rekli su da su objekti nekoliko puta gađani posljednjih dana, tokom nastavka sukoba između SAD i Irana.

Teheran je više puta napadao američke baze u nekoliko zalivskih država od početka sukoba u februaru.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno