Dobar primjer šta se dogodi kada politika bahato umiješa svoje prste u zdravstvo jeste svojevrsni debakl Simpozijuma aritmija koji je 24. i 25. maja održan u Bijeljini, a koji je dobrim dijelom poslužio za ličnu promociju pojedinaca.

Drugi po redu Simpozijum aritmija održan u organizaciji Udruženja kardiologa Republike Srpske i JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ najavljivan je kao skup koji će okupiti brojne eminentne stručnjake iz Republike Srpske, Srbije i Federacije BiH. Ipak, očekivanja organizatora nisu se u potpunosti ispunila.

U tom smjeru idu i komentari na društvenim mrežama:

Dobro upućeni u organizaciju ovog događaja značajnog za oblast kardiovaskularne medicine u Republici Srpskoj, tvrde da je Simpozijum o aritmijama doživio fijasko, jer mnogi najavljeni predavači iz Banjaluke, Beograda i Sremske Kamenice nisu ni došli.

Neki su se, poput prof. dr Tamare Kovačević – Preradović, u rad simpozijuma uključili online, dok se mnogi od najavljenih učesnika nisu ni pojavili. Iz Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice nije došao niko, a ni doc. dr Marija Zdravković, direktorka KBC Bežanijska Kosa koja je bila najavljena, nije se pojavila na skupu.

Teško se oteti utisku da nije u pitanju slučajnost, jer sve upućuje na svojevrstan bojkot ovog događaja.Razloge ovakvog odnosa prema simpozijumu upućeni vide u prenaglašenom uplivu politike i neprimjerenim aktivnostima članova vladajućeg SNSD-a u Bijeljini i Republici Srpskoj, koji zdravstvene ustanove posmatraju kao svojevrsne partijske baze preko kojih se propagiraju stranački stavovi i vrbuju kadrovi, ali i manipuliše budžetskim novcem.

Rijetko se događa da u organizaciji ovakvog skupa broj učesnika bude nepoznanica, a još rjeđe da bojkotuju „vannastavne“ aktivnosti kao što su druženja uz hranu, piće i muziku nakon simpozijuma.

U subotu naveče, po završetku simpozijuma, u bijeljinskom hotelu „Drina“ gdje je skup i održan, prema prvobitnom planu trebalo je da se za večerom okupi oko 300 učesnika. Međutim, u posljednjem trenutku je uprava obaviještena da se planira večera i muzika za 50 osoba.

Na fotografijama je vidljivo da su mnogi stolovi bez gostiju i da muzičari pjevaju u polupraznoj sali.

Ostaje otvoreno pitanje zbog čega je uslijedio čak i bojkot kolega koji su došli sa strane, a već popodne se spakovali i napustili Bijeljinu, dok je pojedinim predavanjima prisustvovalo svega 5-6 slušalaca.

Za organizatore skupa očito je bilo najvažnuje da se pojavi resorni ministar Alen Šeranić, kome su se neizmjerno zahvaljivali, kao i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Ovoliko dodvoravanje ljudima koji su samo usmjerili dio budžeta u opremanje Bolnice „Sveti Vračevi“, ili omogućili kreditno zaduženje, ne bi bilo primjereno ljudima od struke i vrhunskim ljekarima, čak i da su pomenuti donirali vlastita sredstva.

Prim. dr Mikajlo Lazić, v.d. direktora Bolnice „Sveti Vračevi“ Bijeljina istakao je da je bijeljinska bolnica prepoznala značaj kardiovaskularnih bolesti i su izdvojena velika ulaganja za razvoj dijagnostike i terapijskih procedura u bijeljinskoj bolnici.

„Bijeljinska bolnica sada ima dvije angiosale, a zahvalnost dugujemo predsjedniku Republike Srpske, Vladi Republike Srpske i ministarstvu zdravlja koji su prepoznali ove probleme i značajna sredstva uložili u razvoj ove vrste medicine u našem regionu“, rekao je Lazić.

Vlada Republike Srpske je 11. aprila ove godine imenovala prim.dr Mikajla Lazića za v.d. direktora ЈZU Bolnica “Sveti Vračevi” u Bijeljini, nakon što je smijenila prethodnog direktora prof.dr Zlatka Maksimovića. Istovremeno, Vlada je razriješila dužnosti direktora još dvije zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj: Na mjesto direktora Bolnice u Prijedoru, umjesto Andrije Vukotića, imenovan Miroslav Bijelić, dok je za novog direktora fočanske Univerzitetske bolnice postavljen Nenad Lalović, koji je zamijenio Radmila Marića.

Ova sječa kadrova, nakon famozne „analize poslovanja“ uslijedila je u izbornoj godini i to baš u vrijeme kada zdravstveni radnici u Republici Srpskoj zahtijevaju povećanje plata i bolji odnos vlasti prema zaposlenima u ovoj oblasti.