Udruženje novinara Republike Srpske čestitalo je svim kolegama i cjelokupnoj medijskoj publici Međunarodni dan slobode medija. Kao što je ranije najavljeno, Udruženje je ove godine proglasilo Džulijana Asanža počasnim članom UNRS.

Ovaj potez nije potrebno obrazlagati nikome, posebno onima koji se bave pitanjem slobode govora i misli, budući da je Asanž postao istinski mučenik za ovaj ideal u svjetskim okvirima, naveli su iz UNRS.

„Ujedno, želimo skrenuti pažnju domaće javnosti na to, da je Džulijan Asanž pred ekstradicijom, od koje ga dijeli još jedno ročište. Ono što je neprihvatljivo sa stanovišta svjetske medijske scene i međunarodnog prava, jeste da ga žele utamničiti u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji nije državljanin, kao ni državljanin Velike Britanije, koja ga je uhapsila izvukavši ga iz Ambasade Еkvadora. Tim gore, čine to zbog svih onih stvari koje su garantovane drugim amandmanom američkog Ustava, a tiču se slobode govora i štampe“, navodi se u saopštenju povodom Međunarodnog dana slobode medija.

Važna tema u protekloj godini, za medijski esnaf, bile su izmjene krivičnog zakonika Republike Srpske u domenu klevete, podsjećaju. UNRS, koje je pratilo situaciju u protekloj godini izražava zadovoljstvo što nije došlo do epidemije tužbi protiv novinara i njihovih redakcija.

„Desilo se ono što smo i predviđali, odnosno da zbog velikih novčanih iznosa propisanih za obeštećenje, građani u povećanom obimu tuže jedni druge za klevetu. Za sada se ne može detektovati povećan sistemski pritisak na medijske slobode u Srpskoj, što je bila najveća opasnost koja je vrebala iz ovog zakonskog rješenja.

Od tema zakonske regulative, u ovoj godini za UNRS je najvažniji novi Zakon o medijima, koji se priprema i u čiju izradu su uključeni i naši predstavnici, kroz prisustvo u Radnoj grupi. Uz to, veoma važno je pitanje izrade Registra organizacija koje predstavljaju agente stranog uticaja u Republici Srpskoj, na način na koji su to Sjedinjene Američke Države uradile 1938. godine, Ruska Federacija 2012. godine, a sličan takav zakon očekuje se da će u ponovljenom pokušaju donijeti i parlament Gruzije“, kažu u UNRS.

Ističu da ovakav zakon o „stranim agentima“ nije potreban samo zbog malignog inostranog uticaja na rovite društvenopolitičke prilike u našoj zemlji, već je „jasno da neekonomski mediji, finansirani iz budžeta stranih i neprijateljskih zemalja da zastupaju isključivo njihove interese u našem javnom prostoru; prave nelojalnu konkurenciju i otežavaju poslovanje bez zastupanja javnog interesa, pa i zakonima tržišta gase domaće medije, koji posluju u realnom sektoru.“

Potrebno je zaštiti domaću proizvodnju, kao što se to čini carinama, te građanima upozorenjem jasno napraviti razliku između medija koji svoj novac zarađuju, od onih koji su donirani i ne zavise od domaćeg tržišta, te predstavljaju neku vrstu službenika strane države, odnosno vlade, napominju iz ovog Udruženja.

Za sam kraj, UNRS odlučno odbija nametnute izmjene Krivičnog zakonika BiH, koje je proglasio državljanin Republike Austrije Valentin Incko, a pokušava sprovesti u djelo državljanin Saveze Republike Njemačke, Kristijan Šmit; jer su one, kako kažu, klasičan primjer uvođenja „verbalnog delikta“, sa čijim zlom je ovo društvo raskrstilo odavno i ne namjeravamo se vraćati u mrak totalitarizma i jednoumlja.

„Ovo je trenutno najopasniji oblik institucionalnog, odnosno parainstitucionalnog pritiska na slobodu medija, gušenja i ograničavanja slobode misli i dijaloga pod prijetnjom sankcija državne prinude. Tim gore, jer su donesene na nelegalan, netransparentan i krajnje nedemokratski način – ukazom stranog državljanina, koji na to nema pravo ni po kojem osnovu. To je opasnost ne samo za za slobodno misleće ljude, već i po ustavni poredak i osnovne principe pravde i zakonitosti“, saopšteno je iz UNRS.

UNRS poziva novinare da ne podliježu autocenzuri po ovom pitanju, nego da javnost informišu istinito i pravovremeno, kako im kodeks novinarske profesije i nalaže. To je posebno važno naglasiti na današnji dan, Međunarodni dan slobode medija, zaključuju iz Udruženja novinara Republike Srpske.

Danas je Dan slobode medija koji ima za cilj podizanje svijesti o značaju slobode i nezavisnosti medija.

Svjetski dan slobode medija prvi put je obilježen 3. maja 1994. godine. Organizacije za zaštitu ljudskih prava i udruženja novinara smatraju da se situacija sa slobodom medija posljednjih godina pogoršala.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da je Srpska, kao demokratsko društvo, stvorila uslove za rad svih medija cijeneći važnosti slobode izražavanja, ulogu i značaj medija, kao i pravovremeno informisanje javnosti u savremenom svijetu.

“Institucije Srpske će nastaviti u potpunosti podržavati profesionalne medije kako bi im se obezbijedio bolji položaj i povoljniji uslovi rada. Čestitam vam ovaj dan, uz želju za mnogo uspjeha na profesionalnom i ličnom planu”, navodi se u Dodikovoj čestitki povodom Međunarodnog dana slobode medija.

Zahvalio se svim medijskim radnicima koji prate aktuelna dešavanja, te pružaju, objektivne i pouzdane informacije.

“Slobodni i objektivni mediji, posvećeni istini i pravdi, tačnom i pravovremenom informisanju javnosti o svim važnim događajima jedan su od najvažniji stubova svakog demokratskog društva”, navodi se u čestitki predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića.

Dodaju smo ponosni na činjenicu da Republika Srpska i njene najviše institucije u potpunosti poštuju slobodu i nezavisnost medija, zagarantovane zakonom i Ustavom. Naglasio je da je Narodna skupština Republike Srpske uvijek otvorena za saradnju sa medijima, podržavajući profesionalno i objektivno novinarstvo.

“U ime Vlade Republike Srpske i svoje ime, povodom 3. maja – Međunarodnog dana slobode medija, upućujem vam iskrene čestitke, sa željom da nastavite da profesionalno i objektivno izvještavate javnost o najvažnijim pitanjima iz naše društvene stvarnosti. Slobodni, nezavisni i profesionalni mediji važan su faktor svakog društva, a novinarska profesija jedan je od glavnih stubova razvoja demokratije”, navodi se u čestitki premijera RS Radovana Viškovića i dodaje da su mediji ogledalo društva i slika javnosti, ali i pokretači društvenih promjena.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović naglasila je veoma važnu ulogu medijske zajednice u izgradnji svakog demokratskog i slobodnog društva

“Zadatak medijskih radnika je da profesionalno obavljaju svoj posao u najboljem interesu javnosti i građana, a društva u cjelini da unapređuje ambijent i stvara klimu za njihov nesmetan rad i omogući što viši stepen medijskih sloboda”, navodi se u njenoj četitki.

Ona je medijiskim radnicima zaželjela bolji materijalni, profesionalni i ukupni društveni položaj.

Danas je najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, za one koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru, odnosno dan kada je Isus Hrist razapet na krst.
Veliki petak ili Strašni petak predstavlja dan hrišćanske žalosti, a običaj je da se danas praktikuje strogi post.
Isusovo stradanje na Veliki petak predstavlja uvod u Uskrs, odnosno dan kada je Isus Hrist vaskrsnuo iz mrtvih.
Uskrs predstavlja dan najveće radosti kod hrišćana, a pravoslavni vjernici ovogodišnji Uskrs obilježavaju u nedjelju 19. aprila.

“Raspni ga, raspni ga” – Put Isusovog stradanja

Prije nego što je Hrist razapet na krst, on je u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka bio mučen.

Nakon što nije mogao da osudi Hrista, Pontije Pilat ga je predao Jevrejima, rekavši da ga ne može osuditi jer je Isus nevin.

Oni su shvatili da Isusa mogu samo da muče, ali ne i da ga osude, pa su rekli Pilatu da se Isus buni protiv rimskog imperatora, jer sebe proglašava carem, a za takav grijeh Rimljani moraju da kazne počinioca.

Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu.

Pilat je pitao narod koga da oslobodi, Isusa Hrista ili razbojnika Varavu, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika, izmanipulisana masa je tražila Varavu.

Kada ih je Pilat upitao šta da uradi s Isusom, svjetina je vikala:”Raspni ga, raspni ga”.

I tu počinje put stradanja Isusovog, tako su njemu prvo na glavu stavili vijenac od trnja, dok je sa sobom na putu do Golgote nosio težak krst.

Ulica bola je put kojim se Hrist kretao do Golgote, dok su okupljeni ljudi pljuvali i vrijeđali.

Na brdu Golgota bila su postavljena tri krsta, na krstu u sredini je razapet Hrist, a na druga dva dvojica razbojnika.

I pored svih muka i bola kroz koje je prolazio Isus je zatražio oprost za njegove dželate od Boga.

Izgovorio je najpoznatiju rečenicu u hrišćanskom svijetu: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Isus je izdahnuo oko tri sata popodne.
Nakon što je Isus izdahnuo počelo je da se pomračuje Sunce, otvorili su se grobovi, zemlja se tresla, a zavjesa u hramu se rascijepala odozgo do dole.

Kamenje se raspadalo uz strašan prasak, dok su stijene pucale, a okupljene ljude obuzeo je neizrecivi užas.

Bogorodica je sa apostolom Jovanom i Marijom Magdalenom ostala pored krsta, a Josif iz Arimateje je zamolio Pilata da skine Isusa sa krsta i sahrani ga.

Nakon što im je Pilat to dozvolio, oni su odnijeli tijelo Isusa Hrista u grobnicu, a grob je bio uklesan u stijeni.

Rimljani su, nakon što je Hristovo tijelo položeno u grobnicu i na ulazu navaljen ogroman kamen, postavili straže iz straha da hrišćani ne uzmu tijelo.