Connect with us

Svijet

POLJACI BIJESNI! Djevojčica satima ležala u snijegu, NIKO JOJ NIJE POMOGAO

Ni gotovo tri mjeseca nakon tragične smrti male Natalije (14) iz Poljske, koja je preminula nakon što je satima ležala u snijegu u centru grada, nije poznato kako su tačno kažnjeni policajci koji su satima odugovlačili da krenu u potragu.

Tragedija se dogodila krajem novembra prošle godine, a svi su bijesni na policiju koja nije promptno reagovala kada je prijavljen nestanak djevojčice.

Naime, Natalija je kobnog 28. novembra krenula u školu u Andrihovu, ali joj je na putu ka autobuskoj stanici pozlilo.

Djevojčica je pozvala oca i rekla da joj se smračilo ispred očiju, da ne može da hoda i da ne zna gdje se nalazi. Natalija se srušila u snijegu kod jedne prodavnice i tamo je ležala satima, da niko nije ni obratio pažnju na nju, a policija nije odmah po prijavi krenula u potragu.

Naime, nakon što je javila da joj je pozlilo, otac više nije mogao da je dobije na telefon. Odmah je krenuo da je očajnički traži, prijatelji su mu pomogli, ali pošto nije uspio da je nađe u gradu od oko 20.000 stanovnika, otišao je u policijsku stanicu oko 10.00 sati.

Međutim, policija nije odmah krenula u akciju. Da stvar bude još gora, djevojčica je ležala u snijegu na svega 500 metara od policijske stanice.

Rođak porodice rekao je da je policija prvo tjerala oca da čeka i onda ga ispitivala umjesto da odmah lociraju njen mobilni telefon. Napolju je bilo hladno, oko minus tri stepena.

Patrola je u potragu krenula tek iza podneva. Nažalost, djevojčica je pronađena tek oko 13.30 časova bez svijesti. Jedan prolaznik ju je podigao i unio u radnju. Ubrzo je stigla Hitna pomoć koja je teško promrzlu djevojčicu prebacila u bolnicu. Nažalost, sutradan je preminula. Rezultati obdukcije su pokazali da je Natalija pretrpjela masivno krvarenje u mozgu.

Slučaj je izazvao veliku tugu u Poljskoj i kritike policije i ljudi koji su bezosjećajno prolazili pored nje.

Potom je donijeta odluka da bude sprovedena istraga i pokrenut je disciplinski postupak protiv četvoro policajaca, kako bi se utvrdilo da li je bilo nemara u vršenju dužnosti, što je moglo da doprinese smrti djeteta.

Prije nekoliko nedjelja stigla je prva kazna. Policajac koji je primio prijavu od Natalijinog oca “sankcionisan je jer nije adekvatno reagovao”. Ipak, nije poznato kako je tačno sankcionisan.

Mediji pišu da je kažnjen još jedan policajac zbog zanemarivanja dužnosti i navodno mu prijeti otkaz. Treći policajac, koji je bio zadužen za praćenje akcije potrage optužen je za neadekvatno izvršavanje dužnosti. Iako su propusti dokazani, on još nije kažnjen.

Komandir Andrihovskog komesarijata optužen je da je zanemario svoje dužnosti i da nije pravilno obavljao dužnosti, ali je istraga obustavljena zbog njegovog zdravstvenog stanja. Komandir je 31. januara razriješen dužnosti zbog dužeg odsustva, a 1. februara je na raspolaganju regionalnom komandiru policije u Vadovicama, prenosi “Telegraf”.

Agencije

Related Topics:

Svijet

NOVI NAPAD RUSA NA ODESU! Balističke rakete razorile objekat ukrajinskih snaga, odjekuju detonacije (VIDEO)

Novi napad Rusa na Odesu.

Rusija je tokom prošle noći balističkim projektilima pogodila skladište pošte u Odesi koje su navodno koristile Oružane snage Ukrajine!

Na snimcima se vidi ogromni plamen koji se diže u nebo dok istovremeno odjekuju sirene i eksplozije. Vatra je ugašena tek u četvrtak ujutru.

Sergej Lebedev, koordinator takozvanog nikolajevskog pokreta otpora, navodi da je glavna meta bilo kladište Nove pošte u okrugu Tairevo koje je koristila ukrajinska vojska.

“Gorjelo je više od 100 kvadratnih metara, čula se eksplozija 20 kilometara daleko, detonacije i dalje odjekuju”, rekao je Lebedov poslije napada za RIA i dodao da su Oružane snage Ukrajine malo prije ruskog udara dopremile municiju u skladište.

Šef regionalne administracije Oleg Kiper navodi da je Odesa napadnuta balističkim projektilima i da je najmanje 13 ljudi povrijeđeno.

Nova pošta, privatna logistička kompanija, saopštila je da je ruska raketa pogodila depo i odjeljenje za sortiranje i da među osobljem nema poginulih ili povrijeđenih.

Presretnuta ruska raketa, podsjetimo, pala je u ponedjeljak na palatu studenata Odeske pravne akademije, a tom prilikom je nastradalo pet osoba dok je više od 30 povrijeđeno.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS ISPRED SREDNJE ŠKOLE: Policija ubila učenika nakon prijavljene pucnjave

Američka policija ubila je u srijedu učenika ispred srednje škole u Viskonsinu nakon što je dobila dojavu da se tu nalazi naoružana osoba, saopštio je tužilac te američke savezne države Džoš Kol.

Policija je na mreži Fejsbuk navela da nema više osumnjičenih i da niko nije povrijeđen “osim navodnog napadača”, prenosi Asošijeted pres.

Kol je odbio da odgovori na pitanja novinara o tome da li je učenik otvorio vatru i da li je pokušao da uđe u školu.

Ranije u srijedu policija je saopštila da je “pretnja neutralizovana” izvan zgrade srednje škole u selu Maunt Horeb, udaljenom oko 40 kilometara od prestonice Medison.

Nastavnici iz škole su rekli djeci da se sakriju pošto su čuli pucnjavu, nakon čega ih je policija zatvorila u školi dok nije sprovela istragu.

Upravnik školskog okruga Maunt Horeb, Stiv Salerno izjavio je da bi, bez nedavnih napredaka u bezbjednosti, “ovo mogla da bude daleko gora tragedija”.

Nastavi čitati

Svijet

Ovo je kompletan finalni tekst REZOLUCIJE O SREBRENICI

Finalni tekst Rezolucije o Srebrenici je nakon dugih konsultacija usvojen i upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a i svim misijama.

O njemu bi se trebalo raspravljati na sjednici Generalne skupštine UN-a u toku maja.

Avaz je objavio kompletan usaglašen tekst Rezolucije o Srebrenici, kojeg donosimo u nastavku:

Rukovodeći se Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, pozivajući se na rezoluciju Savjeta bezbjenodsti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, podsjećajući i dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjenim u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. aprila 2004. (MKSJ protiv Krstića), Internacionalni rezidualni mehanizam za žalbeno vijeće krivičnih sudova, presuda od 8. juna 2021. (MKSJ protiv Mladića), presudu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za žalbeno vijeće krivičnih sudova od 20. marta 2019. (MKSJ protiv Karadžića i Karadžića), Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida, potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog ljudskog prava, i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljito istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno učešće žrtava i preživjelih kao i članova njihovih porodica je centralno, pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguravanja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa, u tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da preduzme kolektivnu akciju preko Savjeta bezbjednosti, u skladu s Poveljom, i na osnovi od slučaja do slučaja kako bi se dodatno osigurala odgovornost za genocid i sprečavanje istog.

Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za sprečavanje genocida i odgovornost za zaštitu; i ističući važnost redovnih brifinga o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i podsticanju u ranom podizanju svijesti o potencijalnom genocidu, takođe napominjući da procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje centralno u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnju povjerenja i obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje priznajući da je snažna regionalna saradnja između državnih tužilaštava od suštinskog značaja za podsticanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu, konstatujući da će 2025. godine biti obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljeno, a porodice i zajednice devastirane:

1. Odlučuje da 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine;

2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprečavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti;

3. Takođe bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a,

6. Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje,

7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne učesnike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno