Društvo
PONEDJELJAK NERADNI DAN U SRPSKOJ! Slavi se godišnjica Dejtonskog sporazuma
U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, ponedjeljak 21. novembar, Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, je republički praznik i neradni dan.
Kako je saopšteno izMinistartsva uprave i lokalne samouprave RS, u dane praznika Republike ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.
Istoimenim Zakonom je propisano da će načelnik opštine, odnosno gradonačelnik odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana, u dane praznika Republike i u kom obimu.
Društvo
GRAĐANI OGORČENI NA MARKETE, pogledajte kolike su RAZLIKE U CIJENAMA na rafovima i na kasi
Osim poskupljenja sa kojima se konstantno bore, građanima kupovine stresno padaju i zbog činjenice da, bez obzira na cijenu po kojoj su odabrali neki proizvod, ne znaju kakve će ih stavke dočekati na računu.
Naime, prilično često se dešava da odaberu neki artikl po jednoj cijeni, a da se, kad dođu na kasu, ispostavi da je on skuplji.
U ovakvim situacijama, trgovci se pravdaju pretrpanošću poslom, zbog čega, tvrde, ne stižu da promijenu cijene proizvoda koji poskupljuju.
Bilo kako bilo, potrošači su ogorčeni ovakvom praksom, pa veoma često putem društvenih mreža dijele svoja iskustva i komentarišu slične situacije.
U ovom slučaju, samo dva proizvoda na polici su koštala 5,5 KM, a na kasi čak 6,6 KM.
“To mi se desilo ne samo jednom nego bezbroj puta. Vratim se i vraćam artikle na kasi, napravim gužvu tako da pojedinci ostave punu korpu i odu… Skoro svaki druga artikal ima na kasi drugu cijenu. Ja ih ostavim ako je na kasi skuplje, pa nek vraćaju sami“, neki su od komenatara ipod pomenute objave.
Ima i onih koji su stali u odbranu trgovaca, uz obrazloženej da ih je malo, a da imaju puno posla, pa ne stižu da zamijene cijene.
Potrošače, međutim, ne interesuje da li je riječ o preopterećenosti trgovaca koji ne stižu da isprate poskupljenja zamjenom novih cijena.
Takođe, nije rijetkost da shvate da su prevareni tek kad dođu kući i pogledaju račun, kada se mnogima ne da vraćati.
– Zna se desiti da samo jedan proizvod platim i po marku skuplje, nego što je bila njegova cijena na polici. Međutim, zbog žurbe rijetko kad gledam račun u radnji, a kad obmanu uočim kod kuće, tada je već kasno. Izgleda da nema druge nego još u marketu prokontrolisati račun i reagovati u slučaju nepravilnosti – kaže sagovornica Srpskainfo.
Iz udruženja potrošača poručuju da je pravo građana da, ako se nađu u ovakvoj situaciji, proizvod plate po cijeni koju su pronašli na polici. Naglašavaju da im se, zbog ove prakse, javlja veliki broj građana.
Društvo
PREGOVORI O NAJNIŽOJ PLATI: Prijedlog sindikata 1.050 maraka, poslodavci protiv
U Banjaluci će danas biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu.
Na sjednici će biti riječi i o imenovanju novih miritelja i arbitara za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova, rečeno je Srni u Ekonomsko-socijalnom savjetu Srpske.
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je Srni da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.
“Ima dosta prostora za značajno povećanje najniže plate u Republici Srpskoj i Savez sindikata će na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta predložiti Vladi i poslodavcima da najniža plata iznosi 1.050 KM”, rekla je Mišićeva.
Iz Unije poslodavaca Republike Srpske smatraju da u Srpskoj ne postoje nikakvi uslovi niti finansijski pokazatelji da bi trebalo povećati najnižu platu.
Najniža plata u Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM.
Sjednica je zakazana za 12.00 časova u prostorijama Republičke uprave za inspekcijske poslove.
(Srna)
Društvo
ARHITEKTA OBJASNIO koje zgrade su NAJOPASNIJE za život
Četiri godine nakon zemljotresa u Zagrebu, svakome ko je prošao Donjim gradom jasno je da obnova nije napredovala kako se očekivalo.
Iako je odmah nakon zemljotresa donesen Zakon o obnovi, ubrzo su se pokazale njegove brojne manjkavosti.
Arhitekta Oto Barić upozorava da Zagrebu prijeti ozbiljna opasnost ako ga pogodi zemljotres jačine onog iz 1880. godine, kada je grad uzdrmao potres magnitude 6,3 s epicentrom blizu Medvednice.
Taj događaj razorio je ili teško oštetio stotine zgrada, uključujući i kulturne institucije poput zagrebačke katedrale, a prva velika obnova oblikovala je današnji urbanistički izgled grada i doprinijela razvoju karakterističnih četvrti.
Rok trajanja zagrebačkih zgrada
“Zagreb je imao sreće jer nas je u ožujku 2020. godine pogodio zemljotres jačine 5,5,” kaže Barić.
Objašnjava da su najrizičnije zgrade one u Donjem gradu, izgrađene u dvije faze: prva krajem 19. i početkom 20. vijeka, a druga tokom tridesetih godina prošlog vijeka.
“Te zgrade stare su između 120 i 150 godina, a čine cijeli Donji grad, točnije tzv. centralna 34 gradska bloka,” pojašnjava.
Zgrade su projektovane s rokom trajanja od 50 godina, ali njihov se vijek može produžiti jedino uz pravilno održavanje, što je, naglašava Barić, najveći problem zagrebačkog stambenog fonda.
“Budući da su tokom socijalizma zgrade bile u društvenom vlasništvu, niko se nije brinuo o održavanju. Nakon što je Hrvatska stekla samostalnost, vlasništvo nad stanovima prešlo je u privatne ruke, ali mnogi vlasnici nisu bili spremni ulagati u održavanje,” pojašnjava Barić.
Nasljeđe socijalizma
Tek 2021. godine, nakon zagrebačkog zemljotresa, započela je prva ozbiljna obnova. Barić napominje da je protivpotresnu obnovu trebalo započeti decenijama ranije.
“Srećom, zemljotres 2020. bio je relativno slab. Da je bio samo jedan stepen jači, cijeli bi Donji grad mogao biti sravnjen,” upozorava.
Većina zagrebačkih zgrada građenih prije 1963., kada se dogodio razorni zemljotres u Skoplju, podložne su znatnim oštećenjima zbog zastarjelih materijala. Tek su zgrade građene nakon 1964. smatrane otpornijima na jače zemljotrese.
“Sada se obnavljaju zgrade iz tridesetih godina i one starije, ali zaboravlja se na one građene između tridesetih i 1964. godine. To je tužna stvarnost o kojoj se malo govori,” ističe Barić, dodajući da se politika nerado suočava s tim problemom zbog organizacionih izazova koje bi masovna obnova donijela.
U Gundulićevoj ulici, na primjer, obnovljeno je tek pet zgrada od njih stotinak.
“To je oko pet posto, što nije ni blizu dovoljno. Nadamo se da će nas sreća poslužiti i da će se sljedeći zemljotres dogoditi tek za 50 ili 100 godina,” kaže Barić.
Obnova tavana kao rješenje
Barić je nakon zemljotresa bio optimističan oko obnove, ali tri godine kasnije postalo je jasno da će veća obnova izostati.
“Otvorene su mnoge rasprave i izneseni su kvalitetni prijedlozi, ali je sve palo pod utjecaj dnevne politike”, kaže on, a prenosi Dnevno.hr.
-
Hronika2 dana ago
SUĐENJE MONSTRUMU! Supruzi pucao u potiljak “SAD ĆU TE UBITI, j**em ti familiju”
-
Hronika1 dan ago
HOROR U BiH! Ljudski SKELET BEZ GLAVE pronađen u šumi
-
Društvo2 dana ago
VIKEND DONOSI NOVE GUŽVE! Duge kolone na graničnim prelazima
-
Politika2 dana ago
SMILJANA BABIĆ MORAVAC “Skupštinska većina je bila veliki ometajući faktor u radu gradonačelnika u protekle 4 GODINE”
-
Društvo1 dan ago
ALARMANTNO: Samo u Sloveniju i Njemačku otišlo više od 10.000 RADNIKA IZ BIH
-
Region2 dana ago
DAČIĆ “Stanje povrijeđenih u nesreći u Novom Sadu VEOMA TEŠKO”
-
Banjaluka3 dana ago
STANIVUKOVIĆ POSTAO KUM MALOJ MILICI TUBONJIĆ “Velika čast, osjećam duboku ODGOVORNOST I BLISKOST” (FOTO, VIDEO)
-
Svijet1 dan ago
ERUPCIJA VULKANA: Lava, pepeo i kamenje letjeli do 2.000 metara, 10 mrtvih (VIDEO)