Svijet
PONOVO U SAUDIJSKOJ ARABIJI! Zelenski najavio sastanak Ukrajine i SAD
Tehnički timovi Ukrajine i Sjedinjenih Država sastaće se u ponedjeljak, 24. marta, u Saudijskoj Arabiji, najavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom u Oslu.
“Sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom razgovarao sam o prekidu vatre u pogledu bezbjednosti energetskih sistema obje zemlje… Ako Bog da, strane će se dogovoriti na sljedećem sastanku, koji će biti u ponedjeljak u Saudijskoj Arabiji. Naši tehnički timovi će biti tamo, struktura je takva da će sastanak biti između Ukrajine i Amerike, a zatim sastanak SAD i Rusije. Ili će to biti paralelni sastanci u jednoj zemlji na jednu temu, onu koju sam pomenuo”, rekao je Zelenski i dodao da ne treba da postoje različita shvatanja o tome šta će se strane dogovoriti.
On je istakao, prenosi interfax.ue, da treba pojačati pritisak na Rusiju, a jedan od prvih takvih koraka, kako je naveo, “treba da bude ćutanje”, prenosi Tanjug.
“Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da predsjednik Vladimir Putin prestane da manipuliše i da preduzme konkretne korake koje želi cio svijet. Konkretno, jedan od prvih takvih koraka treba da bude ćutanje. Sada razgovaramo sa SAD i drugim partnerima da je ovo tišina na nebu, to bi mogao biti prekid napada na energetiku, prekid napada na ljude, na civilnu infrastrukturu”, rekao je Zelenski.
Naglasio je i da “Putin mora da prestane da postavlja nepotrebne zahtjeve koji samo produžavaju rat i mora da počne da ispunjava ono što obećava svijetu”.
“Moglo je da prođe više od nedjelju dana bez ubistava, bez udara, bez vatre, da Putin nije jedini koji je nastavio ovaj rat. Prijedlozi izneseni u Džedi 11. marta i dalje ostaju na stolu. Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da ih ostvari”, primijetio je Zelenski.
On je pozvao je lidere zemalja Evropske unije da Ukrajini što pre izdvoje pet milijardi evra za artiljerijske granate i skrenuo pažnju na potrebu povećanja evropskih ulaganja u proizvodnju oružja.
“Ulaganja u proizvodnju oružja su potrebna i u Ukrajini i u vašim zemljama. Evropi je potrebna tehnološka nezavisnost, uključujući i proizvodnju oružja. Sve što je potrebno za zaštitu kontinenta mora da se proizvodi ovde, u Evropi. Moramo zajedno da radimo na tome”, rekao je ukrajinski predsjednik.
On je izrazio nadu da će program ponovnog naoružavanja Evrope (ReArm Europe) početi sa radom što je prije moguće i ocijenio to kao “veoma korisnu i dalekovidu inicijativu”. Podsjetio je i da Ukrajina ima efikasne i moderne tehnologije, posebno u oblasti bespilotnih letjelica i elektronskog ratovanja, koje mogu koristiti cijeloj Evropi.
“Ali njen dalji razvoj, stalna modernizacija i povećana efikasnost, zajedno sa vašim ulaganjima u našu industriju i zajedničku proizvodnju, ključ su za novu osnovu za evropsku bezbjednost”, uvjerio je Zelenski.
Prema njegovim riječima, svuda u Ukrajini neophodno je postići prekid vatre.
“Svi su vidjeli da Ukrajina definitivno pristaje na ovo i čekamo da agresor na to pristane”, dodao je ukrajinski lider.
On je ukazao i na značaj povratka ratnih zarobljenika i civila, kao i povratka djece koju je otela Ruska Federacija.
“Ovo su važni diplomatski koraci i mi veoma računamo na diplomatiju koja će izvršiti pritisak na Rusiju“, rekao je Zelenski.
Naglasio je i da je potreban određeni pritisak unutar Evrope da se garantuje sprovođenje pregovora o pristupanju Ukrajine EU i da se riješe neka pitanja od suštinskog značaja za evropsko jedinstvo.
“Sramota je to reći, ali potreban je određeni pritisak unutar same Evrope da se sve što je obećano zaista i ostvari… Antievropski je kada jedna osoba blokira odluke koje su važne za ceo kontinent ili koje su već dogovorene”, istakao je Zelenski, prenosi Tanjug.
Napomenuo je i da je Ukrajina ispunila zahtjeve, ali da sada postoje ozbiljne poteškoće sa otvaranjem prvog i drugih pregovaračkih klastera u vezi sa pristupanjem Ukrajine EU.
“Evropski napori koji bi trebalo da donesu više bezbjednosti i mira su takođe stalno blokirani. I mislim da je to pogrešno. Evropa mora da ima način da spriječi pojedinačne igrače da blokiraju ono što je svima neophodno”, istakao je predsjednik Ukrajine.
Ocijenio je i da “ako govorimo o tome da Evropa mora da bude jača u globalnoj konkurenciji, treba da govorimo i o tome da proces donošenja odluka u Evropi bude brži, fleksibilniji, efikasniji – bilo u politici, odbrani, ekonomiji, industriji ili bilo kojoj drugoj oblasti”.
“Evropi je potrebna brzina u donošenju odluka i jasni alati za zaštitu od nepotrebnih blokada. Ukrajina je dio Evrope, a Evropa je jedan od igrača u globalnim mirovnim naporima. Učinili smo sve da Evropa bude ravnopravna sa drugima u ovim naporima i mirovnim pregovorima. I to smo postigli”, rekao je on.
Kako je naveo, tokom telefonskog razgovora sa Trampom u srijedu nije bilo riječi o pitanju jurisdikcije nad Krimom, komentarišući pisanje medija da Tramp razmatra da prizna Krim kao rusku teritoriju kao dio načina da se okonča rat.
“Što se tiče vašeg pitanja o Krimu, ukrajinskom poluostrvu Krim, Tramp nije pokrenuo ovo pitanje sa mnom. Jednom sam razgovao o Krimu sa njim još u martu u Njujorku. Njega je samo zanimalo kako to izgleda: šta je na njemu, zašto ga Ukrajinci toliko vole, jer je čuo da Ukrajinci veoma vole Krim”, rekao je Zelenski.
Istakao je i da bez Ukrajinaca Krim umire, pošto je sva logistika poluostrva povezana sa kopnom Ukrajine, a osim toga, kako je naveo, tu nema turizma već 11 godina.
“Možete da radite šta god hoćete: hotele sa 5 zvjezdica, mnogo različitih zgrada, ali nećete tamo dovesti milione turista. Ukrajinci su se tamo odmarali, jer je to njihova priroda. I niko ništa ne radi po tom pitanju. Tamo sada ljudi nemaju plate, nema ničega. Sva ta priroda jednostavno umire”, rekao je Zelenski.
On je naveo i da nikada nije rekao da je spreman da razgovara o pitanju neutralnosti Ukrajine.
“Ovo pitanje su postavili Rusi. Kada su nam došli sa ultimatumom…, Putin nije ni predlagao, zahtijevao je od nas da smanjimo ukrajinsku vojsku (…) na 50-80 hiljada. Zamislite razliku: sada vojska od 800.000 koči Ruse, odnosno zamislite šta su htjeli. Neutralnost znači svako nesvrstavanje. Onda su htjeli da mi priznamo okupirane teritorije kao ruske, a tu je bilo još mnogo toga. Uvijek smo govorili da ne razumijemo baš o čemu razgovaramo. Ovo je ultimatum. Ovo nije prijedlog za okončanje rata”, naglasio je Zelenski.
On je negirao i da je sa Trampom razgovarao o vlasništvu nad ukrajinskim nuklearnim elektranama.
“SAD žele da Zaporošku nuklearnu elektranu (ZNPP) preuzmu od Rusa i žele da investiraju, modernizuju. Ovo je drugo pitanje. Ovo je otvoreno pitanje. Možemo da razgovaramo o tome. Ali definitivno nismo razgovarali o pitanju vlasništva sa predsjednikom Trampom”, rekao je ukrajinski lider.
Takođe je naglasio da sve nuklearne elektrane pripadaju narodu Ukrajine i da to nije privatno vlasništvo.
“Ali sva nuklearna energija pripada državi Ukrajini. A privremeno okupirani region Zaporožja sa gradom Energodar, gdje se nalazi ova okupirana stanica, takođe pripada ukrajinskoj državi. I svi to priznaju, priznaju je i razne institucije, uključujući IAEA”, napomenuo je Zelenski.
Dodao je i da je u razgovoru sa Trampom istakao i nezakonitost obnavljanja rada ZNPP bez vraćanja Ukrajini.
Predsjednik Tramp me je pitao: ‘Šta mislite o ovoj stanici?’ Rekao sam mu da neće raditi ni za koga osim ako nije ukrajinska. To je protivzakonito”, naveo je Zelenski.
Napomenuo je i da ne zna da li su predstavnici SAD sa Rusima razgovarali o uslovima za nastavak rada ZNPP.
Svijet
TRAMP REKAO ‘STOP’: “Nema više migracija iz trećih zemalja u SAD”!
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će zaustaviti primanje migranata iz svih zemalja trećeg svijeta u Sjedinjene Države. Također želi ukinuti svaku federalnu podršku osobama koje nisu državljani SAD-a.
Naveo je to na svojoj mreži Truth Social ubrzo nakon što je preminula pripadnica Nacionalne garde, koju je, prema navodima vlasti, u blizini Bijele kuće u srijedu ranio muškarac porijeklom iz Afganistana.
“Trajno ću obustaviti migraciju iz svih zemalja trećeg svijeta kako bi se američki sistem mogao u potpunosti oporaviti. Uklonit ću svakoga ko nije čist doprinos Sjedinjenim Američkim Državama ili nije sposoban voljeti našu zemlju, ukinut ću sve federalne naknade i subvencije za osobe koje nisu naši državljani, oduzet ću državljanstvo migrantima koji remete javni mir i deportovat ću sve strance koji su na teret budžetu, predstavljaju sigurnosni rizik ili nisu kompatibilni sa zapadnom civilizacijom”, dodao je.
Objavu je dao nedugo nakon što je saopćeno da je preminula dvadesetogodišnja gardistica Sarah Beckstrom, koju je ranio migrant iz Afganistana.
Trump je još tokom prošlogodišnje predizborne kampanje jasno stavljao do znanja da je zaustavljanje migracije jedan od ključnih ciljeva njegovog drugog mandata. Na granici SAD-a s Meksikom broj ilegalnih prelazaka drastično je opao od januarskog Trumpovog stupanja na dužnost, dijelom i zbog angažovanja vojske.
Bijela kuća je također u oktobru najavila da će znatno smanjiti broj primljenih izbjeglica, ljudi koji se suočavaju s progonima ili bježe od rata. U narednih 12 mjeseci bit će ih najviše 7.500, dok ih je za vrijeme Bidena bilo i do 125.000.
Istovremeno, američka administracija pokušava deportovati milione migranata koji se u SAD-u nalaze bez potrebnih dokumenata. Pritom se često suočava s otporom zajednica u kojima ti ljudi žive, jer je veliki broj njih u zemlji godinama, plaća poreze i obavlja poslove, poput onih u poljoprivredi, za koje inače nema velikog interesa.
Svijet
STRAH OD ODMAZDE MOSKVE! EU želi koristiti zamrznutu rusku imovinu za Ukrajinu, Belgija koči plan
S obzirom na to da se Ukrajina suočava s velikim budžetskim manjkom u sljedeće dvije godine, Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznute ruske imovine za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garanciju država članica bloka.
Ali, Belgija, država domaćin klirinške kuće koja drži zamrznuta sredstva, suzdržava se iz straha od odmazde Moskve – pravne ili druge.
Ukrajinu čeka oštra zima, a vjerovatno će uslijediti još. Tokom sljedeće dvije godine, ratom razorena zemlja suočava se s rupom od 65 milijardi dolara u svom budžetu, prema najboljim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Tramp nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu
Gotovo dvije trećine rastegnutog budžeta zemlje trenutno ide na finansiranje onoga što je postao mukotrpan rat iscrpljivanja kako bi se spriječilo rusko napredovanje. Svakodnevne potrebe ukrajinskih građana – uključujući penzije i plate u javnom sektoru – uglavnom se pokrivaju stranom pomoći zapadnih saveznika.
Od povratka predsjednika Donalda Trampa na dužnost u januaru, SAD – prije najveći pojedinačni pristalica Ukrajine – nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu, prisiljavajući Evropu da se bori kako bi popunila prazninu u vojnoj i humanitarnoj pomoći.
I dok je Evropska komisija obećala mobilisati do 100 milijardi evra za Ukrajinu kada sljedeći budžet EU-a počne 2028. godine, pronaći načine da se novac nastavi dostavljati u Kijev do tada nije bilo lako.
“Euroclear” upozorava EU da bi plan zamrzavanja ruske imovine mogao dovesti do viših troškova zaduživanja
Što nas dovodi do problema s 300 milijardi dolara. Godinama je ruska centralna banka ulagala svoje devizne rezerve u inostranstvu u obveznice i druge hartije od vrijednosti. Ta imovina sada stoji zamrznuta u bankama i klirinškim kućama u Evropi i šire, imobilisana pod zapadnim sankcijama otkako je započela potpuna ruska specijalna vojna operacija 2022. godine.
Od tada je Evropa podijeljena oko toga što učiniti s tim sredstvima. Francuska i Njemačka su se protivile ponovljenim pozivima Bajdenove administracije, Poljske te baltičkih i nordijskih država da zaplijene tu imovinu kako bi finansirale borbu Ukrajine protiv Rusije.
Kao državna imovina, ta imovina – koju Rusija još uvijek posjeduje, čak i ako je ne može dirati – imuna je na zapljenu prema međunarodnom pravu. Moskva je jasno dala do znanja da će pokrenuti hitne pravne mjere protiv bilo kakvog takvog poteza, vjerovatno zaplijenivši nepoznati iznos zapadne imovine koju je Rusija zamrznula u znak odmazde, prenosi “France24”.
Svijet
NAJVEĆI AI PROJEKAT MODERNOG DOBA: Evo kako će Genesis misija preoblikovati čovječanstvo
Genesis misija, koju već porede sa Menhetn projektom, treba da ubrza otkrića u fuziji, genetici, materijalima i energetici – ali i da Americi donese tehnološku prednost na ključnim poljima.
Sjedinjene Američke Države zvanično su pokrenule jedan od najambicioznijih naučno-tehnoloških poduhvata modernog doba. Predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom startuje Genesis misija, državni projekat koji želi da spoji vještačku inteligenciju i ogromne baze podataka kako bi ubrzao naučna otkrića koja danas zahtijevaju godine.
U dokumentu se inicijativa opisuje kao hitna i istorijska, uz poređenje sa čuvenim Menhetn projektom iz Drugog svjetskog rata. Time administracija jasno stavlja do znanja da vještačku inteligenciju vidi kao ključ globalne dominacije u decenijama koje dolaze.
Genesis misija pokreće se u trenutku kada su brojne federalne naučne institucije pretrpjele ozbiljna smanjenja budžeta i grantova. Još zanimljivije je što Trampova naredba ne navodi tačan finansijski okvir, iako je riječ o projektu koji se predstavlja kao jedan od najvećih u istoriji.
AI dobija pristup najvećim naučnim arhivama
U fokusu Genesis misije nalaze se nacionalna bezbjednost, naučna istraživanja i energetske inovacije. Ključni resurs biće gigantski državni skupovi podataka kojima raspolažu NASA, Nacionalni institut za zdravlje i druge federalne agencije.
To su milijarde snimaka, mjerenja i simulacija – od dubina okeana i udaljenih dijelova svemira, do ljudskog genoma i naprednih biomedicinskih istraživanja. Ideja je da AI preuzme najsporije i najteže procese, skraćujući ih sa godina na samo nekoliko sati ili dana.
Predsjednikov savjetnik za nauku Majkl Kracios kaže da je Genesis najveće okupljanje državnih naučnih resursa još od Apolo programa. Prema njegovim riječima, AI će se koristiti za automatizaciju eksperimenata, ubrzavanje simulacija i pravljenje zaštitnih modela, uključujući savijanje proteina i simulacije fuzionih reaktora.
Cilj nije da vještačka inteligencija zamijene naučnike, već da im omoguće da testiraju hrabrije ideje i dođu do otkrića koja klasičnim metodama nisu dostižna.
Od fuzionih reaktora do novih lijekova
Ministarstvo energetike dobilo je rok od 60 dana da izabere 20 najvećih izazova koje misija treba da počne da rješava. U narednih 90 dana mora da sastavi popis svih državnih računarskih resursa, a poslije 120 dana i plan kako da se objedine podaci iz državnih i privatnih istraživačkih centara.
Rok od 270 dana predviđa i demonstraciju konkretnog napretka na makar jednom prioritetnom zadatku.
Već označene oblasti uključuju razvoj fuzionih izvora energije, naprednih nuklearnih reaktora, modernizaciju elektroenergetske mreže, nove materijale, kvantne računare i razvoj lijekova koji bi mogli da spasu milione života.
SAD ovim potezom jasno pokazuju da žele prednost u tehnologijama koje će definisati ekonomiju, nauku i geopolitičku moć čitavog 21. vijeka.
-
Politika2 dana agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika3 dana agoAFERA NINKOVIĆ! Ne radi, ne zakazuje sjednice, ali PRIMA DVIJE PLATE – Moravac-Babić sve iznijela u javnost!
-
Politika1 dan agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika2 dana agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
-
Politika11 sati ago“ĆUTOLOG” NA NAJPLAĆENIJOJ FUNKCIJI! Šljivićeva sjela u RUGIPP dok 16 doktora nauka čeka posao
-
Politika2 dana agoERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja
-
Svijet18 sati agoPROCURIO VOJNI PLAN NJEMAČE U SLUČAJU SUKOBA SA RUSIJOM: Brza mobilizacija 800 hiljada NATO vojnika
-
Politika2 dana agoOTKRIVENA NOVA KRAĐA! SDS traži ponavljanje izbora i u Bratuncu
