Connect with us

Svijet

POPLAVE U LIBIJI BIBLIJSKIH RAZMJERA: Kvartovi sa hiljadama ljudi završili u moru

Više od 5.300 tijela pronađeno je u libijskom gradu Derna, a očekuje se da će se broj poginulih u poplavama značajno povećati, možda čak i udvostručiti, izjavio je Hičem Abu Čkiuat, ministar civilnog vazduhoplovstva u administraciji koja vodi istočnu Libiju.

“More neprestano izbacuje desetine tijela”, rekao je Čkiuat za Reuters, navodeći da će obnova Derne koštati milijarde dolara.

Pretpostavlja se da je više od 10.000 ljudi nestalo nakon što su obilne kiše na istoku Libije dovele do urušavanja dvije brane, zbog čega je još vode stiglo u već poplavljena područja.

Spasioci i dalje tragaju za tijelima poginulih u poplavama, rekao je Tarek al-Haraz, portparol istočne libijske vlade.

Al-Haraz je rekao da su čitavi kvartovi, odnosno da je četvrtina grada uništena ili odnesena u more zajedno sa hiljadama ljudi.

“Cijele porodice su nestale zbog smrtonosne oluje. Mnogi leševi nisu mogli da budu identifikovani i nisu bili sahranjeni”, rekao je Al-Haraz.

Margareta Haris, portparolka Svjetske zdravstvene organizacije, kazala je da su poplave koje su pogodile Libiju epskih razmjera.

“Ovo je katastrofa u svakom smislu te riječi, ogromna tragedija. Nema mjesta za bilo kakvu međunarodnu pomoć – one koje smo izgubili ne možemo da vratimo”, rekao je jedan stanovnik Derne.

Spasioci u Libiji suočavaju se sa logističkim i političkim preprekama u pokušaju da dođu do pogođenih područja. Brojni putevi su uništeni, a morski koridor je još zatvoren.

Međunarodna Organizacija za migracije (IOM) u Libiji saopštila je juče da je najmanje 30.000 osoba raseljeno u Derni, gradu koji je najviše pogođen olujom “Daniel”.

IOM je naveo da je poznato da je 6.085 osoba raseljeno u drugim područjima pogođenim olujom, uključujući Bengazi.

Derna je najteže pogođena poplavama nakon snažne oluje na istoku Libije. Za vrijeme oluje urušile su se dvije brane.

Satelitske fotografije Derne prije i nakon poplava pokazuju štetu i ogromne razmjere poplava koje su pogodile taj istočni lučki grad, tako da je relativno uzak plovni put kroz centar grada sada nekoliko puta širi, a da su sve zgrade koje su se nalazile duž puta srušene, prenio je Reuters.

Fotografije takođe pokazuju da je ogromna šteta pričinjena i u drugim dijelovima grada gdje su srušene zgrade u poplavama.

U Derni se čak 6.000 ljudi i dalje vodi kao nestalo, rekao je Osman Abduldžalil, ministar zdravlja u istočnoj libijskoj Vladi, za libijsku televiziju Almasar.

On je kada je obišao grad situaciju nazvao katastrofalnom. Vjeruje se da je voda odnijela čitave kvartove u gradu, navele su vlasti.

Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, uputio je saučešće libijskim vlastima i porodicama poginulih, objavio je BBC.

Gutereš je rekao da UN rade sa vlastima na procjeni potreba i podršci u naporima za pružanje pomoći.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je više od 1,8 miliona ljudi pogođeno poplavama u Libiji.

Uragan “Daniel” pogodio je istočni dio Libije tokom vikenda i ostavio hiljade ljudi zarobljene u poplavljenim kućama, rekao je šef delegacije Međunarodnog crvenog krsta u Libiji Tamer Ramadan.

Oštećene su bolnice, a pojedine i potpuno uništene. Svuda nedostaju zalihe – od vode, hrane, do medicinske opreme.

Libijska Vlada objavila je trodnevnu žalost u svim pogođenim gradovima, nazivajući ih “oblastima katastrofe”.

Pripadnici Hitne pomoći, ekipe Vlade i stanovnici danonoćno tragaju za preživjelima.

Libija, zemlja bogata gasom i naftom, nalazi se u političkom haosu otkako je Muamer Gadafi zbačen i ubijen 2011. godine. Dvije vlade pretenduju na vlast. Jedna je na istoku, a druga ima sjedište u Tripoliju na zapadu zemlje.

Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Iran, Italija, Katar, Turska i Egipat su među zemljama koje su poslale ili su spremne da pošalju pomoć.

Related Topics:

Svijet

FICO: Rusi kleče samo kada vežu pertle

Politika Brisela da baci Rusiju na koljena je pogrešna i neproduktivna, jer Rusi kleče samo kad vežu pertle, izjavio je premijer Slovačke Robert Fico.

“To je problem, pravi se neka strategija da se Rusija baci na koljena. Mislim da je to loša i nesprovodiva strategija, jer se to ne može desiti”, rekao je Fico u video-poruci na “Iksu”.

On je naglasio da, od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, medijima kruže lažne vijesti o navodnom bacanju Moskve na koljena.

“Rusi vole da kažu: kada klečimo, to je zato što vežemo pertle, ne zato što nam je neko naredio”, dodao je slovački premijer.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Moguće teške posljedice po Evropu

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan
Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije
Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet
Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“
Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći
Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKA PLJAČKA U ITALIJI: Lopovi bili maskirani u filmske likove

Nekoliko naoružanih muškaraca opljačkalo je banku u Napulju, noseći maske sa likovima poznatih glumaca, a tom prilikom držali su 25 ljudi kao taoce prije nego što su pobjegli kroz kanalizacioni tunel.

Incident se dogodio u četvrtak oko 10 časova po lokalnom vremenu u jednoj filijali banke, a pljačkaši su iz banke opljačkali sefove iz kojih su odnijeli nakit, novac i dragocenosti pre nego što su pobegli, prenosi napoli tudej.

Svjedočenja talaca: „Bili su ljubazni uprkos oružju“
Portal navodi, na osnovu svjedočenja talaca koji su htjeli da govore za medije, da je u pljački učestvovalo tri ili četiri lopova, koji nisu uzeli ništa od talaca, da su imali jak napuljski naglasak, kao i da su bili “fini” prema ljudima zatečenim u banci, odnosno da su onima kojima nije bilo dobro nudili vodu.

Dodaje se da su pljačkaši nosili čarape na glavi preko kojih su bile maske sa likovima poznatih glumaca, ali nije navedeno kojih.

Dramatična intervencija: razbijeni prozori i šok-bombe
Na video-snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako vatrogasci razbijaju prozor ovnovima kako bi omogućili ljudima da izađu iz banke.

Tokom pljačke nije bilo povređenih, ali je šest osoba dobilo medicinsku pomoć zbog stanja šoka, piše BBC.

Pripadnici specijalnih snaga karabinjera hitno su dovedeni avionom iz Toskane, a nekoliko sati kasnije upali su u banku razbivši prozor.

Nekoliko pucnjava i glasni zvuci šok-bombi mogli su se čuti u prenosu uživo ubrzo nakon toga, navodi BBC.

Taoci oslobođeni, pljačkaši nestali bez trag
“Zahvaljujući brzoj reakciji, svi taoci su oslobođeni ubrzo poslije 13.30 časova bez ozbiljnih povreda”, rekao je regionalnli zvaničnik Mikele di Bari u saopštenju.

Još uvijek nije moguće proceniti vrednost ukradenog plena jer su pljačkaši zaplijenili lične sefove umjesto gotovine, piše Fanpage.it.

Bijeg kroz kanalizaciju i potraga za osumnjičenima
Redovni klijent banke na trgu Medalje d’Oro bio je jedan od talaca pljačkaša i istakao da je u početku pomislio da je šala, ali nakon što je video da je pljačkaš uznemiren, ubrzo je shvatio da je situacija ozbiljna.

“Ugledao sam maskiranog čovjeka. U početku sam mislio da je šala, ali onda, s obzirom na njegov uznemireni stav i autoritativan ton, shvatio sam da je sve stvarno. U tom trenutku sam se našao prenesen u detektivski film, onakav kakav gledate na televiziji”, rekao je Luiđi.

Luiđi nije mogao da razazna da li su u pitanju dva ili tri razbojnika, a po načinu koji su govorili sa “takvim samopouzdanjem”, rekao je da su Italijani zapravo Napolitanci, iz istorijskog centra, “jer su imali veoma jak akcenat”.

“Govorili su napolitanski i bili su veoma ljubazni, čak i ako su bili autoritativni”, dodao je on.

Još jedan očevidac je za Fanpage.it izjavio da su ih pljačkaši zaključali u sobu i da, iako su bili naoružani, “nisu koristili silu”.

Istraga u toku: sumnjivi automobil i koordinacija tužilaštva
Javni tužilac Nikola Grateri stigao je na mjesto događaja u roku od nekoliko minuta kako bi koordinisao operacije i nadgledao istragu sumnjivog automobila parkiranog u blizini banke, za koji je utvrđeno da ima lažnu registarsku tablicu, a istražiteljima sumnjaju da je to automobil koji su pljačkaši koristili da bi stigli do trga na kome se nalazi banka, prenosi portal Cronachedi.

Oko 17 časova specijalne snage su upale u banku, ali pljačkaši su nestali kroz rupu iskopanu u zidu koji je vodio do kanalizacionog otvora, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno