Connect with us

Svijet

POPLAVE U LIBIJI BIBLIJSKIH RAZMJERA: Kvartovi sa hiljadama ljudi završili u moru

Više od 5.300 tijela pronađeno je u libijskom gradu Derna, a očekuje se da će se broj poginulih u poplavama značajno povećati, možda čak i udvostručiti, izjavio je Hičem Abu Čkiuat, ministar civilnog vazduhoplovstva u administraciji koja vodi istočnu Libiju.

“More neprestano izbacuje desetine tijela”, rekao je Čkiuat za Reuters, navodeći da će obnova Derne koštati milijarde dolara.

Pretpostavlja se da je više od 10.000 ljudi nestalo nakon što su obilne kiše na istoku Libije dovele do urušavanja dvije brane, zbog čega je još vode stiglo u već poplavljena područja.

Spasioci i dalje tragaju za tijelima poginulih u poplavama, rekao je Tarek al-Haraz, portparol istočne libijske vlade.

Al-Haraz je rekao da su čitavi kvartovi, odnosno da je četvrtina grada uništena ili odnesena u more zajedno sa hiljadama ljudi.

“Cijele porodice su nestale zbog smrtonosne oluje. Mnogi leševi nisu mogli da budu identifikovani i nisu bili sahranjeni”, rekao je Al-Haraz.

Margareta Haris, portparolka Svjetske zdravstvene organizacije, kazala je da su poplave koje su pogodile Libiju epskih razmjera.

“Ovo je katastrofa u svakom smislu te riječi, ogromna tragedija. Nema mjesta za bilo kakvu međunarodnu pomoć – one koje smo izgubili ne možemo da vratimo”, rekao je jedan stanovnik Derne.

Spasioci u Libiji suočavaju se sa logističkim i političkim preprekama u pokušaju da dođu do pogođenih područja. Brojni putevi su uništeni, a morski koridor je još zatvoren.

Međunarodna Organizacija za migracije (IOM) u Libiji saopštila je juče da je najmanje 30.000 osoba raseljeno u Derni, gradu koji je najviše pogođen olujom “Daniel”.

IOM je naveo da je poznato da je 6.085 osoba raseljeno u drugim područjima pogođenim olujom, uključujući Bengazi.

Derna je najteže pogođena poplavama nakon snažne oluje na istoku Libije. Za vrijeme oluje urušile su se dvije brane.

Satelitske fotografije Derne prije i nakon poplava pokazuju štetu i ogromne razmjere poplava koje su pogodile taj istočni lučki grad, tako da je relativno uzak plovni put kroz centar grada sada nekoliko puta širi, a da su sve zgrade koje su se nalazile duž puta srušene, prenio je Reuters.

Fotografije takođe pokazuju da je ogromna šteta pričinjena i u drugim dijelovima grada gdje su srušene zgrade u poplavama.

U Derni se čak 6.000 ljudi i dalje vodi kao nestalo, rekao je Osman Abduldžalil, ministar zdravlja u istočnoj libijskoj Vladi, za libijsku televiziju Almasar.

On je kada je obišao grad situaciju nazvao katastrofalnom. Vjeruje se da je voda odnijela čitave kvartove u gradu, navele su vlasti.

Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, uputio je saučešće libijskim vlastima i porodicama poginulih, objavio je BBC.

Gutereš je rekao da UN rade sa vlastima na procjeni potreba i podršci u naporima za pružanje pomoći.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je više od 1,8 miliona ljudi pogođeno poplavama u Libiji.

Uragan “Daniel” pogodio je istočni dio Libije tokom vikenda i ostavio hiljade ljudi zarobljene u poplavljenim kućama, rekao je šef delegacije Međunarodnog crvenog krsta u Libiji Tamer Ramadan.

Oštećene su bolnice, a pojedine i potpuno uništene. Svuda nedostaju zalihe – od vode, hrane, do medicinske opreme.

Libijska Vlada objavila je trodnevnu žalost u svim pogođenim gradovima, nazivajući ih “oblastima katastrofe”.

Pripadnici Hitne pomoći, ekipe Vlade i stanovnici danonoćno tragaju za preživjelima.

Libija, zemlja bogata gasom i naftom, nalazi se u političkom haosu otkako je Muamer Gadafi zbačen i ubijen 2011. godine. Dvije vlade pretenduju na vlast. Jedna je na istoku, a druga ima sjedište u Tripoliju na zapadu zemlje.

Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Iran, Italija, Katar, Turska i Egipat su među zemljama koje su poslale ili su spremne da pošalju pomoć.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA MJENJA PRAVILA za zapošljavanje radnika sa ZAPADNOG BALKANA

Od 1. juna 2024. građani Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije uživaće povlašten pristup njemačkom tržištu rada.

Naime, Njemačka je odlučila udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima ovih šest zemalja u svrhu rada, na 50.000 viza, prenosi “SchengenVisaInfo”.

“Od juna 2024. godišnja kvota biće povećana na 50.000 izdanih odobrenja Savezne kancelarije za rad”, navodi Ambasada Njemačke u Sarajevu

Regulativa za zemlje Zapadnog Balkana bila je ograničena do kraja 2023. Međutim, nakon usvajanja novog Zakona o imigraciji kvalifikovanih radnika, Njemačka je odlučila promijeniti pravila za te zemlje.

Kako je pojašnjeno iz njemačke Ambasade, nova pravila će biti distribuirana u odgovarajuće vrijeme, a do tada će se svi termini i dalje dodjeljivati ​​putem sistema lutrije.

Nakon odluke o povećanju broja viza za radnike sa Zapadnog Balkana prema Zapadnobalkanskoj regulativi, “SchengenVisaInfo” je kontaktirao njemačke vlasti kako bi saznao više o novim pravilima koja će stupiti na snagu. Ali, još uvijek se čeka službeni odgovor po tom pitanju.

Sljedeći upisi za termin otvaraju se 7. maja.

Državljanima Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije dopušten je ulazak u Njemačku u svrhu rada na temelju propisa prema Zapadnobalkanskoj regulativi.

Međutim, zbog velikog interesa ovih nacionalnosti za dobijanje radnih viza za Njemačku od stupanja na snagu ove uredbe, Njemačka je odlučila dodijeliti datume za vize na temelju sreće.

Njemačke ambasade u ovim zemaljama zapadnog Balkana uspostavile su sistem mjesečne lutrije koji nasumično bira osobe kojima će biti dopušteno da zakažu termin za podnošenje zahtjeva za vizu.

Sljedeći termin za radnu vizu za Njemačku i Zapadni Balkan otvara se ove srijede, 7. maja 2024. i trajaće sedam dana, do 14. maja 2024.

U tom sedmodnevnom periodu mogu se registrovati svi državljani Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a postupak registracije nije potrebno obavljati preko posrednika ili drugih agencija jer je vrlo jednostavan.

Kandidati trebaju imati na umu da se mogu prijaviti samo jednom. Takođe, nije dopuštena naknadna promjena podataka ili prenos termina na drugu osobu.

Oni koji budu izvučeni u sistemu lutrije biće obaviješteni od strane njemačkih vlasti i tada će moći proći kroz proces podnošenja zahtjeva za vizu.

U Njemačkoj je krajem 2023. bilo zaposleno 76.000 radnika iz zemalja Zapadnog Balkana.

Na temelju propisa Zapadnobalkanske regulative, podaci pokazuju da je oko 76.000 građana Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije imalo radne dozvole u Njemačkoj krajem 2023. godine.

To je predstavljalo povećanje od 22 odsto u poređenju s 2022. kada je Njemačka imala oko 62.000 radnika s dozvolama iz tih zemalja, prenosi “Fenix-Magazin”.

Nastavi čitati

Svijet

Izraelski tenkovi i trupe UŠLI U RAFU

Izraelski tenkovi i trupe ušli su u grad Rafa na jugu Gaze, gdje su stigli na oko 200 metara od granice sa Egiptom, rekli su palestinski i egipatski zvaničnici koji su tražili da ostanu anonimni, prenosi AP.

Egipatski zvaničnik rekao je za agenciju da se čini da je riječ o operaciji ograničenog obima, kao i da su izraelski zvaničnici obavijestili Egipat da će se trupe povući poslije završetka operacije.

Izraelske odbrambene snage (IDF) odbile su da komentarišu ove navode, a AP nije mogao nezavisno da utvrdi obim operacije.

Informacija dolazi dan poslije naredbe Izraela o evakuaciji više od 100.000 Palestinaca iz istočne Rafe u “sigurnu zonu” u blizini grada Kan Junis.

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su ranije da sprovode “ciljane udare” protiv palestinske militantne grupe Hamas na istoku Rafe, a palestinske vlasti su navele da je najmanje pet ljudi ubijeno u teškim vazdušnim napadima.

Izraelski ratni kabinet juče je odlučio da izvede planiranu operaciju u Rafi da bi se ”izvršio vojni pritisak na Hamas”, i pored ranijeg saopštenja Hamasa da je ta palestinska grupa pristala na egipatsko-katarski predlog o prekidu vatre.

Iz izraelskog kabineta je saopšteno da je cilj ”operacije” u Rafi da se postigne napredak u oslobađanju talaca, kao i drugi ratni ciljevi.

Nastavi čitati

Svijet

BAJDEN DUBOKO ZABRINUT! Neslaganje sa Netanjahuom oko RAFE

Američki predsjednik Džozef Bajden ponovio je danas u telefonskom razgovoru sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom zabrinutost Sjedinjenih Država zbog invazije na Rafu, gdje se sklonilo više od milion civila iz drugih dijelova Pojasa Gaze.

Bajden je zatražio hitno otvaranje prelaza Kerem Šalom ka Pojasu Gaze kako bi humanitarna pomoć mogla da stiže u tu palestinsku enklavu.

Američki predsjednik je rekao da vjeruje da je postizanje prekida vatre sa Hamasom najbolji način da se zaštite životi izraelskih talaca u Gazi, prenio je AP pozivajući se na neimenovanog portparola Bijele kuće.

Razgovor je vođen nekoliko sati prije nego što će Bajden ugostiti jordanskog kralja Abdulaha Drugog na privatnom ručku u Bijeloj kući.

Netanijahu je juče odbacio međunarodni pritisak da zaustavi rat u Gazi, poručivši da će Izrael ostati sam, ako bude primoran na to.

“Prenio sam svjetskim liderima da nikakav pritisak i odluka bilo kog međunarodnog foruma neće spriječiti Izrael da se brani”, rekao je Netanijahu.

Nastavi čitati

Aktuelno