Milion maraka predviđenih iz budžeta Republike Srpske za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje putničkog željezničkog saobraćaja u 2025. godini – daleko je od dovoljnog za nesmetano poslovanje “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

Ovo stoji u Planu poslovanja ŽRS za period 2025–2027. godine, u kojem se ističe da trenutna budžetska podrška nije dovoljna ni za redovno servisiranje osnovnih obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima.U upravi preduzeća očekuju da će se kroz rebalans budžeta iznos pomoći povećati kako bi se omogućilo redovno funkcionisanje i realizacija planiranog obima prevoza, piše Glas Srpske.

Najveći dio fiksnih troškova otpada na zarade i lična primanja zaposlenih (42%) te na amortizaciju (17%). Samo za plate i naknade u ovoj godini planirano je 48 miliona KM, dok je za amortizaciju predviđeno dodatnih 19,36 miliona. Kamatni troškovi, uglavnom po osnovu inostranih kredita, iznose nešto više od tri miliona KM.

Preduzeće planira da 2025. godine preveze oko 80.000 putnika, uz simboličan godišnji rast od 1% u naredne dvije godine. Planovi se temelje na prethodnim rezultatima, promjenama u poslovnoj politici, konkurenciji drumskog saobraćaja, mobilnosti stanovništva i drugim relevantnim faktorima.

U sektoru teretnog saobraćaja planirano je povećanje obima prevoza sa 4.078.000 tona u 2025. na preko 4,15 miliona tona u 2027. godini, uz skroman rast u skladu s analizom tržišta i potražnjom korisnika usluga.

Gubici i dalje previsoki

Uprkos planiranim aktivnostima, ŽRS će i naredne tri godine poslovati u minusu:

Godina Projektovani gubitak (KM)

2025. 37.928.595
2026. 42.487.001
2027. 41.389.520

Nova organizacija i kapitalne investicije

Krajem prošle godine, ŽRS su imale 1.798 zaposlenih. Na osnovu zaključka Vlade RS iz novembra 2024, preduzeće se organizuje kao vertikalno integrisana struktura sa tri sektora: zajednički poslovi, infrastruktura i operacije (putnički i teretni saobraćaj), uz odvojene računovodstvene politike. U planu je i prilagođavanje ljudskih resursa ovoj novoj organizaciji.

Veliki izazov i dalje predstavljaju dotrajala infrastruktura i mobilna sredstva. U dokumentu se navodi da su planirana kapitalna ulaganja višestruko veća od trenutno dostupnih sredstava:

Godina Kapitalna ulaganja (KM)

2025. 389.240.000
2026. 753.970.000
2027. 561.480.000

U ŽRS ističu da su ulaganja od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje funkcionalnosti pruga i voznih sredstava.

Elektrogospodarstvo Slovenije i nadležni u BiH postigli su dogovor kojim se predlaže Međunarodnom centru za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), da se eventualni nastavak arbitraže koju je ova slovenačka kompanija pokrenula protiv BiH zbog neisplaćenih dugovanja od strane RiTE Ugljevik, ponovo odgodi do 31. jula ove godine.

Saopšteno je ovo iz RiTE Ugljevik, iz kojeg su dodali da su zajedno sa Slovencima poslali zahtjev prema Arbitražnom vijeću u Vašingtonu, te da neće komentarisati nikakve spekulacije dok je ovaj postupak u toku.

“Uprava ostaje pri stavu da neće davati dodatne izjave dok se zvanična procedura ne okonča, nakon čega će javnost o svemu biti blagovremeno informisana”, rečeno je iz RiTE.

Podsjetimo, 31. maja ove godine, istekao je period mirovanja za arbitražu koju je prije nekoliko godina pokrenulo Elektrogospodarstvo Slovenije protiv BiH, a zbog neisplaćenih 67 miliona evra zateznih kamada za neisporučenu struju od strane RiTE Ugljevik.

Zbog tih oko 130 miliona KM, slovenačka kompanija otišla je do Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), gdje je pokrenula tužbu vrijednu čak 695.175.000 evra, odnosno oko više od 1,3 milijarde KM.

Međutim, ovaj arbitražni spor bio je zamrznut jer je u vrijeme njegovog pokretanja, Elektrogospodarstvo Slovenije protiv RiTE Ugljevik već vodila arbitražu u Beogradu.

O ovoj temi, “Nezavisne novine” pisale su prije nekoliko dana.

Zbog smanjene domaće proizvodnje, ali i zbog prekomjernog uvoza u BiH, cijene voća dostižu dvocifrene brojke, pa tako kilogram trešanja košta više od 20 maraka, dok je kilogram borovnica dostigao i 50 maraka.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, istakao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da godinama unazad poljoprivrednici traže zaštitu domaće proizvodnje, ali bolju i veću podršku.

“Mi imamo uslove da možemo da proizvedemo skoro sve voće, sem banana i ananasa, koji kod nas nikad nisu uspijevali. Nije normalno da kilogram trešanja košta 25 maraka, da jagoda bude 20, da kilogram borovnice košta preko 50 maraka”, kazao je Bićo.

Dodao je da se zbog nebrige države i vlasti došlo u situaciju da su te proizvodnje skoro zanemarljive.

“Uz sve to se nadovezuju i klimatske promjene, kasni mrazevi, slabiji urodi, pa dolazimo u situaciju da nam uvozni lobi, protiv kojeg smo se mi borili, diktira sve”, kazao je Bićo.

Dodao je da su trešnje u Sarajevu jedno vrijeme bile oko 25 maraka, dok su u isto vrijeme u Čapljini bile pet do osam maraka po kilogramu.

“Na ovaj način trgovci, šverceri ubiru ekstra profit, država treba da se pobrine o tome”, kazao je Bićo i istakao da na kraju uvijek najgore prođu građani.

Da su poljoprivrednici godinama upozoravali na problem prekomjernog uvoza i da će on dovesti do smanjene proizvodnje, kaže i Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

“Došlo je do pada domaće proizvodnje, pa zbog toga i ne čudi zašto su cijene određene vrsta voća previsoke”, kazao je Marinković i dodao da sve cijene zavise od ponude i potražnje.

Kako je pojasnio, sigurno su i trgovci ti koji ubiru veliki profit, jer, kako ističe, sigurno cijene voća iz zemalja iz koje se uvozi nisu tako visoke.

“Značajno su povećane cijene u trgovačkim lancima, što u konačnici plaćaju krajnji potrošači”, kazao je Marinković.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kazala je za “Nezavisne novine” da je voće za potrošače postalo luksuz.

“Imamo smanjenu proizvodnju i voća i povrća, uvozni lobi je prejak, a mi sve to pravdamo, kao mi smo potpisali takve ugovore da moramo određene količine uvoziti, ali ne abnormalne koje mi uvozimo dok naši poljoprivrednici bacaju neke proizvode”, kazala je Marićeva.

Dodala je da su jagode, ali i trešnje ove godine doživjele nevjerovatne cijene, te istakla da to i ne čudi, jer građani slabo otkupljuju od naših poljoprivrednika.

“Voće je postalo dostupno samo bogatima”, kazala je Marićeva i istakla da se ljudi vrlo lako odreknu nečeg što nije najosnovnije.

“Pa, kilogram mesa košta skoro kao i kilogram trešanja, a četvoročlana porodica i od kilograma mesa može napraviti dva ručka”, kazala je Marićeva.

Iz jednog marketa u Banjaluci ističu da cijena borovnica od 100 grama iznosi 4,99 KM.

“U ponudi imamo nekoliko korpica u pakovanju od 100 grama”, ističu iz ovog marketa.