Connect with us

Društvo

“POPUNJENI KAPACITETI SIGURNE KUĆE”: U Prijedoru rekordan broj prijava za nasilje

Centar za socijalni rad u Prijedoru u prošloj godini je zabilježio najveći broj prijava otkad se sistemski bilježe podaci i znatno je povećan broj djece koja su izložena nasilju, rekla je socijalni radnik Dragana Grujičić.

Porast broja prijava govori o rastu povjerenja u subjekte zaštite i stručnjaci kontinuirano ohrabruju žrtve da prijavljuju svaki oblik nasilja.

Centar je prošle godine zabilježio 206 prijava porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, a broj djece izložene nasilju povećan je sa 18 na 47 direktnih žrtava nasilja i sa 140 na 175 prisutnih prilikom nasilja.

Grujičićeva je navela da je u borbi protiv porodičnog i rodno zasnovanog nasilja prošla godina u Prijedoru bila u znaku jačanja multisektorskog pristupa između Centra za socijalni rad i policije prijavama nasilja.

Ona je pojasnila da je jedan od najvidljivijih rezultata tog trenda utrostručen broj izrečenih hitnih mjera zaštite od Osnovnog suda u Prijedoru.

“U 2022. godini imali smo ih tri, a prošle godine devet. Sud ove mjere donosi na osnovu zajedničke procjene ova dva subjekta zaštite”, rekla je Grujičićeva Srni.

Prema njenim riječima, bilo je i slučajeva da je stručni radnik Centra za socijalni rad odlazio u policiju prilikom saslušanja žrtve kako bi je zaštitio od retraumatizacije.

“Takođe, kao i ranije, bilo je zajedničkih direktnih postupanja na terenu, kako u dežurstvu, tako i u redovnom radnom veremenu Centra”, naglasila je Grujičićeva.

Kada je riječ o prijavama nasilja, u prvoj godini pandemije virusa korona bio je jedan skok i te 2020. zabilježeno je 170 prijava, a ostale su bile između 120 i 150, a 2022. bilo je 159 ili 47 manje nego lani.

Prema njenim riječima, djeca više prijavljuju i nasilje prema njima i prema drugom članu porodice, a udvostručen je i broj prijava iz škola Centru sa šest u 2022. na 12 u prošloj godini.

U 206 slučajeva bilo je 220 žrtava, od kojih su 164 žene, a među žrtvama su žena i muškarac sa invaliditetom, dvije žene romske nacionalnosti i jedna punoljetna osoba koja je pod starateljstvom i koja je smještena u ustanovu socijalne zaštite, dok je među počinocima nasilja jedna trudnica.

Kao i u 2022. godini, i lani je u više od polovine ukupnog broja slučajeva, od njih 108, nasilnik muškarac, žrtva je žena, odnosno bračni, vanbračni i emocionalni partneri, sadašnji i bivši, dok je u devet slučajeva žena počinila nasilje nad muškarcem.

Centra za socijalni rad prema žrtvama nasilja u porodici postupa kroz smještaj u sigurnu kuću, posredovanje kod ostvarivanja zdravstvene zaštite i savjetovanje, a oni su približno isti kao i 2022. godine, dok je posredovanje kod ostvarivanja pravne pomoći više nego udvostručeno sa četiri na devet.

“Bilo bi poželjno da u narednom periodu pokušamo da iniciramo uspostavljanje proširenih prava na nivou grada za žrtve nasilja u porodici, bar neka od onih koje ima, na primjer, Bijeljina. Ono što je poteškoća u odnosu na 2022. godinu je što su smještajni kapaciteti sigurne kuće popunjeni od polovine 2023. godine”, pojasnila je Grujičićeva.

U prihvatilište Centra za socijalni rad Prijedor lani je bila smještena jedna žrtva nasilja i troje djece.

Jedan od subjekata prevencije i zaštite od nasilja u porodici, prijedorski Centar “Sunce”, koji pohađaju djeca s razvojnim poteškoćama, u 2023. godini nije zabilježio nijedan slučaj nasilja u porodici.

Socijalni radnik iz ovog centra Ljubica Ivetić rekla je da je to prvi put da godišnji izvještaj nema nijednu prijavu još otkad je ova ustanova 2015. godine pristupila lokalnom multisektorskom timu i potpisala protokol.

“Bez obzira na takvu statistiku, uvijek naglašavam značaj stručnih službi u školama – pedagoga i psihologa, te trend da škole sada više prijavljuju slučajeve porodičnog nasilja za koje imaju saznanja. To se malo uozbiljilo u odnosu na raniji period, pa čak imamo i dobre primjere gdje radnici škole odvedu dijete ljekaru”, istakla je Ivetićeva.

Ona je navela da škole imaju definisana postupanja u slučajevima uočavanja devijantnih pojava i ponašanja, ali da sve češće i same preduzimaju inicijativu i ne čekaju da se slučajem bave drugi subjekti zaštite.

“Naše je da pažljivo provjerimo svaku sumnju”, poručila je Ivetićeva.

(Srna)

Društvo

STIGLI REZULTATI! Svi analizirani uzorci vode iz Une ispravni

Ispravna su sva četiri uzorka vode u Novom Gradu, koje je analizirao Institut za javno zdravstvo, rekao je Srni direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Igor Rakić.

Rakić je precizirao da su uzorci vode uzeti iz rezervoara i sa izvorišta, a dostavljeni su danas.

I u četvrtak, 14. avgusta, potvrđeno je da je voda iz rezervoara i sa izvorišta hemijski ispravna. Analize su rađene nakon što je početkom prošle sedmice voda u rijeci Uni promijenila boju, a ova pojava ranije je evidentirana i uzvodno, u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

OLUJA OSTAVILA TRAG! Oštećen školski krov u Prnjavoru

Krov na područnoj Osnovnoj školi “Miloš Crnjanski” u Hrvaćanima kod Prnjavora oštećen je juče usljed vremenskih nepogoda koje su pogodile ovaj grad.

Kako je saopšteno iz Gradske uprave Banjaluka, Odjeljenje za stambeno – komunalne poslove i investicije zajedno sa rukovodstvom škole izašlo je na teren i snimilo nastalo oštećenje.

“Sanaciji oštećenja će se pristupiti nakon procjene štete od strane osiguravajućeg društva. Molimo stanovništvo da ne prilazi objektu škole dok se ne izvrši sanacija krova, zbog činjenice da trenutno stanje objekta predstavlja potencijalnu opasnosti za slučajne prolaznike”, naveli su oni.

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ NEMA OBAVEZNIH ZDRAVSTVENIH PREGLEDA ZA ZAPOSLENE: “Nažalost, SVE JE VIŠE OBOLJELIH”

Iako su obavezni zdravstveni pregledi za sve radnike, jedni od ključnih elemenata u prevenciji oboljenja i povreda na radu, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna zakonska odredba koja poslodavce obavezuje da svoje zaposlene upućuju na periodične ljekarske kontrole. Ova praksa zavisi isključivo od dobre volje samih poslodavaca.

Stručni saradnik za zaštitu i zdravlje na radu u Savezu sindikata RS Aleksandra Jakšić za “Glas” navodi da je, prema zakonskim propisima Republike Srpske iz oblasti zaštite na radu, poslodavac dužan da na obavezne ljekarske preglede upućuje samo radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, a koja su utvrđena Aktom o procjeni rizika. Osim toga, radnici koji se upućuju na obavezne godišnje preglede su i radnici zaposleni u prosvjeti i predškolskom obrazovanju, nevezano za povećan rizik, kao i radnici u zdravstvu.

Jakšićeva je istakla da je ovo pitanje bilo djelimično uređeno dok je Srpska na snazi imala Opšti kolektivni ugovor, kojim je bilo propisano da je poslodavac dužan jednom godišnje obezbijediti preventivne ljekarske preglede za bolesti specifične za žene.
– Trenutno u Srpskoj nemamo na snazi nijednu zakonsku odredbu na osnovu koje je poslodavac dužan radnika da šalje na obavezne periodične ljekarske preglede. Nažalost, sve je više oboljelih, posebno ako uzmemo u obzir novi način života u kojem je prisutno opterećenje na radu, stres, prekovremeni rad, rad kod više poslodavaca i mnoge druge okolnosti koje narušavaju zdravlje radnika – kazala je Jakšićeva.

Ona je navela da Savez sindikata RS insistira i zahtijeva da se što hitnije izmijene propisi iz oblasti zaštite na radu, kojim bi se predvidjelo da svaki poslodavac ima obavezu u određenom vremenskom periodu svakog radnika uputiti na obavezne preventivne preglede.

– Nažalost, malo je savjesnih poslodavaca koji imaju praksu da radnike upućuju na redovne ljekarske preglede, ali je činjenica da su radnicima kod takvih poslodavaca u velikom broju slučajeva, upravo preventivnim pregledima otkrivene bolesti u ranoj fazi i da je tako spaseno zdravlje i život radnika. Redovni pregledi jednako su važni kako za radnika, tako i za poslodavce koji čuvajući zdravlje svojih zaposlenih obezbjeđuju kontinuiran proces rada, ostvaruju profit, štede novac u slučaju plaćanja bolovanja i potrebe za angažovanjem zamjene – pojasnila je Jakšićeva.

S obzirom na sve učestaliju pojavu masovnih hroničnih nezaraznih bolesti i malignih oboljenja u Domu zdravlja Banjaluka navode da značaj preventivnih sistematskih pregleda nikada nije bio veći.

– Oni su ključni u ranom otkrivanju zdravstvenih problema, sprečavanju komplikacija i očuvanju radne sposobnosti stanovništva. Kao moderna i najveća ustanova primarne zdravstvene zaštite u RS mi raspolažemo savremenom, sofisticiranom medicinskom opremom koja nam omogućava pružanje sistematskih pregleda radnika na najvišem nivou. Naši timovi, obavljaju preglede efikasno, profesionalno i u skladu sa najvišim medicinskim standardima – rekli su u Domu zdravlja Banjaluka.

Direktor Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” iz Kotor Varoša Vladimir Bibić kaže za “Glas” da nemaju mogućnost vršenja usluge zdravstvenih pregleda radnika, te da to u njihovoj opštini obično rade zaposleni iz Zavoda za medicinu rada i sporta RS, te određene privatne ustanove.

– Budući da Zavod nema svoje prostorije u Kotor Varošu s vremena na vrijeme nam se obrate da im iznajmimo prostorije za obavljanje sistematskim pregleda. Obično ih angažuju velike firme koje posluju na području naše opštine – kazao je Bibić. Linker
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić za “Glas” navodi da je Ustavom RS svim građanima, uključujući i radnike i poslodavce, garantovano pravo na korištenje zdravstvenih usluga u javnom zdravstvenom sistemu.

– Interes Republike je da ima zdrave građane i to je proklamovano kroz ustav, to nije obaveza poslodavca. Poslodavac ima obavezu da ne ugrozi zdravlje radnika kroz rad i dužan je da radniku koji želi da se pregleda jedan dan godišnje osigura za to. Interes poslodavca je u skladu sa opštim interesima javnog zdravlja da svi radnici i svi građani budu zdravi i radno sposobni da izvršavaju svoje radne obaveze – dodao je Aćić.

Karton

Aleksandra Jakšić kaže da je problem i to što prilikom ljekarskog pregleda doktor medicine rada izdaje potvrdu o radnoj sposobnosti radnika na mjestu sa povećanim rizikom, a da nema obavezu da traži zdravstveni karton radnika.

– To može da zahtijeva u skladu sa svojom procjenom, a često takva vrsta procjene bude pogrešna i radnik koji nije sposoban da obavlja poslove na radnom mjestu sa povećanim rizikom, zbog bolesti koju ima, bude povrijeđen ili u najgorem slučaju izgubi život. Odredba treba da se izmijeni i da doktor medicine rada prilikom pregleda mora imati uvid u zdravstveni karton radnika – kazala je Jakšićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno