Connect with us

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI O NAMA! Iskorišćenost obradivog zemljišta 20 odsto, viže uvozimo nego izvozimo

Poljoprivredno-prehrambeni sektor BiH prošle godine zabilježio je spoljnotrgovinski deficit od oko četiri milijarde KM, a od dva miliona hektara obradivih površina u BiH iskorištenost je samo 20 odsto, izjavio je Srni direktor Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić.

Ćeranić je rekao da je ova grana jedna od najznačajnijih u BiH, osim metalskog i drvnog sektora, od kojih se poljoprivreda razlikuje po tome što dugo godina bilježi ogroman deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

-U prošloj godini ukupan obim razmjene iznosio je oko 6,3 milijarde KM, od čega se na izvoz odnosi oko 1,2 milijarde KM, a na uvoz oko 5,1 milijarda KM. Ako se to poredi sa prethodnim godinom, to je povećanje za oko 10 odsto ukupnog obima i povećanje izvoza za oko 8,5 odsto, a uvoza za oko 10 odsto – naveo je Ćeranić.

Prema njegovim riječima, poljoprivredni sektor je karakterističan po tome što je pokrivenost uvoza izvozom najmanja i u prošloj godini iznosila je 23 odsto, a ako se pogleda ukupan spoljnotrgovinski deficit, samo ovaj sektor čini trećinu spoljnotrgovinskog deficita BiH.

-Kada je riječ o tržištima, imamo obrnuto proporcionalna kretanja izvoznih i uvoznih tržišta, za razliku od ostalih sektora – istakao je direktor Sektora za makroekonomski sistem Komore.

Ćeranić je rekao da su ključna izvozna tržišta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru susjedne zemlje – Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, dok u uvozu, uglavnom, osim Srbije koja nije dio EU, dominiraju zemlje iz Unije – Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Italija.

Prema grupama proizvoda, najznačajniji su mlijeko i mliječni proizvodi, čiji je izvoz u prošloj godini iznosio oko 156 miliona KM, slijede proizvodi od brašna, pekarski i konditorski proizvodi u vrijednosti od oko 153 miliona KM, jestiva biljna ulja 140 miliona KM.

Što se tiče uvoznih proizvoda, Ćeranić je naveo da je lani BiH najviše uvozila alkoholna i bezalkoholna pića, i to u vrijednosti od oko 601 milion KM, slijede meso i klaonički proizvodi u iznosu od 590 miliona KM, te pekarski i konditorski proizvodi u iznosu od 400 miliona KM.

-Ovaj sektor ima potencijala, jer BiH posjeduje dva miliona hektara obradivih površina, a prema podacima kojima raspolažemo, samo je iskorišteno oko 400.000 hektara obradivih površina, procentualno oko 20 odsto – istakao je Ćeranić.

Prema njegovim riječima, ako se to uporedi sa zemljama iz najbližeg okruženja, na primjer sa Srbijom, tamo je iskorištenost obradivog zemljišta 80 odsto, a u Hrvatskoj još više.

-Kada govorimo o potencijalu, i BiH i Srbija imaju veću površinu obradivog zemljišta po glavi stanovnika nego zemlje EU, kao što su Njemačka, Holandija i neke druge, a prinosi su 50 do 60 puta manji nego u ovim evropskim zemljama – naglasio je Ćeranić.

On je naveo da problem poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH nije od juče, već da je naslijeđen iz nekih prethodnih sistema, te ukazao na činjenicu da ova grana privrede ima problema i zbog depopulacije ruralnih područja.

Ćeranić je naveo da mladi odlaze iz ruralnih područja, ljudi neće da se bave poljoprivrednom, radije će biti u gradu i raditi za minimalnu platu, iako bi im možda bilo isplativije da se bave poljoprivrednom.

Prema njegovim riječima, stanovništvo stari, mala je proizvodna baza, tako da su prerađivači prinuđeni da uvoze određene sirovine kako bi opstali.

-Tehnologije su na jako niskom nivou, treba raditi na edukaciji, te na svemu onom što bi dovelo do povećanja prinosa, kako bi se na neki način smanjio ogroman deficit u ovom sektoru -zaključio je Ćeranić, prenosi Srna

Related Topics:

Društvo

MATURA KOŠTA VIŠE OD PLATE! Roditelji na mukama

Matursko veče jedan je od najvažnijih i najljepših trenutaka u životu srednjoškolaca.

No, ono što maturanti željno iščekuju za mnoge roditelje u Bosni i Hercegovini postaje ozbiljan finansijski izazov. Ukupni troškovi nerijetko prelaze iznos jedne prosječne plate, što otvara pitanje, da li luksuz nadjačava realne mogućnosti?

Sezona matura svake godine donosi istu dilemu, kako djetetu omogućiti nezaboravno veče, a pritom ne ugroziti kućni budžet. I dok maturanti planiraju savršen izgled i provod, roditelji sabiraju troškove koji iz dana u dan rastu. Šta je sve potrebno za matursko veče

Haljine i odijela su najveća stavka. Cijene ženskih svečanih haljina kreću se od najjednostavnijih modela koji koštaju 400 do 600 KM, a ima i skupljih varijanti po cijeni od 1.000 do 2.000 KM.

Prosječna cijena koju roditelji izdvajaju za haljinu je 500 KM. Cijena nije mnogo manja ni ako se naručuje putem interneta, ako se ide kod krojača pa čak i ako se samo iznajmljuje.

No, ne zaboravimo štikle i torbu. Cijena svečane torbice koju djevojke nose to veče obično je 100 KM, a štikle se teško mogu naći ispod 200 KM.

Kada se tome dodaju frizura, šminka, manikir i drugi tretmani, troškovi za djevojke dodatno rastu.

Cijene svečane frizure kreću se od 80 do 150 KM. Minimalna cijena profesionalnog šminkanja je 100 KM. Naravno, cijene mogu biti niže ukoliko je riječ o salonima koji se nalaze u stanu ili kući te ukoliko je osoba koja šminka prijateljica.

Manikir, uključujući klasično lakiranje, gel tehniku ili nadogradnju, u prosjeku košta 60 KM, a i to zavisi od toga da li se nokti rade u moderno opremljenim salonima ili u nekim „običnim“.

Ništa jeftinije ne prolaze ni mladići. Cijena svečanog odijela u prosjeku je od 500 do 1.000 KM. Cipele ili „moderne tene“ koje nose novije generacije koštaju minimalno 350 KM.

Frizura i modni dodaci lako podignu ukupni iznos za još 100 do 200 KM.

Poseban trošak predstavlja samo matursko veče, cijena ulaznica, večere, benda i organizacije kreće se od 70 do 100 KM po osobi, a često se dodatno plaća i fotograf, snimanje ili najam limuzine za dolazak.

Kada se sve sabere, ukupni izdaci za jedno matursko veče u BiH najčešće se kreću između 1.000 i 1.500 KM, što je skoro jedna prosječna plata u Federaciji BiH.

Za porodice sa prosječnim ili nižim primanjima, to predstavlja ozbiljan udar na budžet.

Roditelji na mukama

Roditelji priznaju da često nemaju izbora, pritisak okoline, društvenih mreža i želja da njihovo dijete ne odskače od vršnjaka tjera ih na dodatne troškove.

No, prema svemu što vidimo posljednjih godina, matura je postala svojevrsno takmičenje u luksuzu, gdje se sve manje pažnje posvećuje samom značaju završetka školovanja, a sve više spoljašnjem utisku.

Ipak, ima i onih koji biraju skromnije varijante, iznajmljivanje garderobe, minimalni tretmani ili čak preskakanje dodatnih troškova. Poručuju da je suština u slavlju, a ne u cijeni.

Nažalost, neki se odlučuju da uopšte ne odu.

Matursko veče tako ostaje važan životni trenutak, ali i ogledalo društva u kojem se često troši više nego što se realno može priuštiti.

Apetiti generacije Z

No, ne treba zaboraviti da su se vremena promijenila. Današnji maturanti nisu kao oni prije 20 godina. Tada su bili mnogo skromniji, ali su se oslanjali isključivo na novac od roditelja, piše Faktor.

Današnji maturanti, generacija Z, imaju sasvim drugačiji pogled na život. Dostupnost informacija putem interneta, uticaj društvenih mreža, muzike, pjesama u kojima se promoviše luksuz, skupe robne marke, doveli su do toga da generacija Z želi više, bolje, skuplje.

Ne žele ništa manje od toga. Skromnost više nije vrlina, nego mana, a društveni status im je imperativ.

Ipak, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je ta generacija mnogo samostalnija od onih starijih. Mnogi od njih rade i zarađuju, iako još idu u školu. Neki zarađuju putem društvenih mreža, neki rade za dnevnicu, po restoranima, kafićima, benzinskim pumpama. Poslije škole i „na crno“. Novac dobiju isti dan, što je dobro i njima i „gazdi“, koji ne mora prijavljivati radnike i plaćati porez državi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pljuskovi, oblaci i pad temperature

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH jutro, u ponedjeljak 20. aprila će biti oblačno uz kišu u većini predjela, a sredinom dana i poslije podne biće promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno uz povremenu kišu ili pljuskove.

Mogući su kraći sunčani intervali. Na jugu Hercegovine padavine će biti samo lokalne, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Uveče i naredne noći nova jača kiša zahvatiće zapadne predjele. Vjetar na sjeveru i sjeverozapadu sjeverni, u noći i ujutro prolazno pojačan, a u ostalim krajevima južni.

Minimalna temperatura vazduha biće od pet do 10 stepeni Celzijusovih, na jugu do 13, a u višim predjelima oko tri stepena.

Maksimalna temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a u višim predjelima od osam.

Nastavi čitati

Društvo

POGORŠANO STANJE RATKA MLADIĆA! Kardiolog i neurolog iz Srbije stižu u Hag

Dva srpska ljekara pregledaće bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića u zatvoru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu u srijedu, 22. aprila, jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo, rekao je generalov sin Darko Mladić.

“Ja lično sutra letim u Hag. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić takođe će sutra odvojeno posjetiti generala Mladića kao predstavnik Vlade Srbije. Ljekari, kardiolog i neurolog, odlaze u utorak, 21. aprila i moći će da ga pregledaju tek u srijedu 22. aprila. Njegovo stanje se pogoršalo”, rekao je Darko Mladić.

On je za RIA Novosti dodao da je njegov otac izuzetno slab, da ima poteškoća sa govorom i da ne može sam da ustane ili sjedi na krevetu.

Zatvorska dokumentacija takođe potvrđuje veoma ozbiljno pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja.

Porodica trenutno čeka odgovor od Mehanizma na zahtjev Rusije i Srbije Savjetu bezbjednosti UN za njegovo puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga, prenosi Srna.

Darko Mladić je u četvrtak, 16. aprila, rekao da se zdravlje njegovog 83-godišnjeg oca naglo pogoršalo 10. aprila i da se pretpostavlja da je doživio blagi moždani udar.

Kasnije su njegova porodica i Vlada Srbije uputile zvaničan zahtjev Mehanizmu za posjetu srpskih ljekara.

U decembru je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Marija Zabolotskaja zatražila na sastanku Savjeta bezbjednosti UN da se Ratko Mladić prebaci u Srbiju radi odsluženja kazne ili da bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga kako bi mogao da provede ostatak života uz odgovarajuću palijativnu njegu.

Mladić je prethodno pretrpio najmanje dva moždana udara i nekoliko operacija.

General Mladić uhapšen je 2011. godine, a u novembru 2017. godine Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju /MKSJ/ proglasio je generala Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice.

Mladić je osuđen na doživotnu robiju.

Nastavi čitati

Aktuelno