Connect with us

Društvo

POSKUPLJUJE OMILJENI NAPITAK: Od oktobra nove cijene kafe

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama, ali i zbog manjka na tržištu, i u BiH se očekuju više cijene omiljenog napitka bh. stanovnika, ističu naši sagovornici i dodaju da će od oktobra pola kilograma kafe koštati od 11 do 11,5 maraka.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, cijene sirove kafe na berzi u proteklom periodu išle su naviše i pred njima je turbulentno vrijeme, te da tona sirove kafe sada košta 5.000 dolara.

“Sirove kafe nema na tržištu zbog suša koje su pogodile Brazil, a cijena je veoma visoka. Svi proizvođači u Srpskoj su za naredni period najavili poskupljenje za 10 odsto”, kazao je Banjac i dodao, ukoliko se nastavi ovakva situacija sa kafom, da se može očekivati dodatni skok cijena.

“U narednim danima, odnosno od oktobra, očekuje se da pola kilograma kafe dostigne cijenu od 11 do 11,5 maraka, zavisno od proizvođača”, ističe Banjac.

Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, kazao je za “Nezavisne novine” da očekuje u narednom mjesecu da cijena kafe od pola kilograma dostigne nivo od 11 do 11,5 maraka, ali i da se cijena kafe određuju pod uticajem mnogih faktora.

“Uključujući ponudu i potražnju, vremenske prilike i špekulacije na tržištu, a za proizvođače kafe, troškove proizvodnje, radne snage i transporta, sve to igra značajnu ulogu u određivanju cijena kafe”, kazao je Samardžija.

Kako kaže, pored ovih faktora, pandemija, geopolitička previranja, uključujući i aktuelne ratove, doprinijeli su tome da je od početka pandemije virusa korona do danas cijena sirove kafe doživjele astronomski rast, a ključni faktori koji su doprinijeli ovom trendu bili su povezani prije svega s poremećajima u lancima snabdijevanja.

“Mjere zatvaranja i ograničenja putovanja usporile su transport kafe iz zemalja proizvođača do potrošačkih tržišta, što je izazvalo zastoje i povećalo troškove. Dodatno, pandemija je uticala na dostupnost radne snage u industriji kafe, ograničavajući kapacitete za berbu i obradu. Smanjena radna snaga u ključnim fazama proizvodnje i distribucije dovela je do kašnjenja i smanjenja u isporuci, što je imalo direktan uticaj na cijene”, kaže Samardžija.

Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemiu” ističe za “Nezavisne novine” da cijene sirove kafe prestižu svjetske rekorde.

“Potražnja je velika te proizvođači kafe nemaju te količine koja se traži i samim tim povećavaju se cijene kako bi oni preživjeli”, kazao je Grbić.

Pojasnio je da će se to odraziti i na domaće tržište, gdje će, kako kaže Grbić, doći do skoka cijene kafe.

“Moraće se podizati cijene i to bukvalno minimalno, samo da bi proizvođači mogli da ‘prežive’. Mislim da bi realne cijene nas proizvođača trebalo da budu da pola kilograma kafe košta oko 12 maraka”, kazao je Grbić.

Kako je rekao, i pored visokih cijena kafe ne smatra da će se bh. građani odreći ovog napitka.

Da u ugostiteljskim objektima neće doći do skoka cijena kafe, barem do proljeća, potvrdio je Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”.

“Sad u jesenjem i zimskom periodu smanjuje se i broj prodatih kafa, jer ne rade bašte”, kazao je Kurtinović.

Podsjetimo, Međunarodna organizacija za kafu je nedavno saopštila da su cijene kafe u porastu u posljednje vrijeme i na najvišoj su vrijednosti u posljednjih 13 godina.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno