Connect with us

Banjaluka

POSKUPLJUJU PRIVATNI VRTIĆI U BANJALUCI! Grad traži način da pomogne roditeljima

Vijest da će privatni vrtići poskupjeti, nedugo nakon povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj, razljutila je brojne roditelje na području Banjaluke.
Nije novost da najveći grad Srpske godinama muku muči sa listom čekanja djece za upis u državne vrtiće, a prema posljednjim informacijama, na čekanju je oko dvije hiljade.

Dok vlasnici privatnih vrtića tvrde da nemaju drugog izbora, a roditelji da je to „kap koja je prelila čašu“, iz Gradske uprave kažu da čine sve što je u njihovoj moći kako bi pomogli roditeljima, te da su zbog toga i pokrenuli projekat „0 djece na listama čekanja za vrtić“.
Subvencije

Da situacija bude kompleksnija, subvencije koje Grad isplaćuje roditeljima čija djeca pohađaju privatne vrtiće kasne mjesecima zbog neusvajanja rebalansa budžeta.

Najavljeno poskupljenje iz privatnih vrtića donijelo je dodatno opterećenje roditeljima kada je u pitanju visina iznosa subvencija za naredni period.

Tim povodom iz Gradske uprave za AloOnline.ba kazali su da su „prilikom planiranja budžeta za ovu godinu uzeli u obzir poskupljenje privatnih vrtića, te se planira sprovesti niz aktivnosti i mjera kako bi u narednom periodu došlo do pozitivnog rješenja za roditelje čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove“.

– Povećanje subvencije značiće roditeljima, jer će im se umanjiti iznos koji plaćaju do pune cijene – izjavili su iz Gradske uprave.

Dodaju da iznos subvencije zavisi od iznosa koji roditelji plaćaju privatnoj predškolskoj ustanovi, a u smislu da cijena umanjena za iznos sredstava za sufinansiranje troškova usluge boravka djece u privatnoj predškolskoj ustanovi ne može biti manja od cijene koju roditelji plaćaju za uslugu boravka djeteta u JU „Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje“ Banjaluka.

– Najviši iznos subvencije je 60,00 KM. Sredstva koja se izdvajaju na mjesečnom nivou su od oko 136.000,00 KM, a trenutni broj korisnika subvencije je 2.446 – zaključuju iz Gradske uprave.

Ekonomska cijena državnih vrtića dokaz da privatnici traže realnu sumu novca

Nakon što su roditelji burno reagovali na vijest o poskupljenju privatnih vrtića, vlasnici istih su se oglasili na društvenim mrežama opravdavajući svoj postupak.

Kako kažu, ekonomska cijena usluge državnog vrtića iznosi preko 500 KM i to je prava slika da je za svako dijete potrebno izdvajanje na datom nivou.

Ovu informaciju su potvrdili iz Gradske uprave, kazavši da ekonomska cijena usluge JU „Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje“ Banjaluka iznosi 502,56 KM.

– Iznos novčanog učešća roditelja je 165,00 KM. Kriterijumi kojima se utvrđuje ekonomska cijena usluge u predškolskoj ustanovi određeni su na osnovu strukture programa po vremenu trajanja, analitičke strukture troškova usluge u predškolskoj ustanovi i broja upisane djece“ -kazali su iz Gradske uprave.

Pojedini roditelji izdvajaju i do 600 KM kako bi platili boravak djece u privatnim vrtićima. Kažu kako su izdvajanja i do sada bila opterećenje za kućni budžet, a sa novim poskupljenjem više im se isplati ostati kući nego odlaziti na posao.

– Razočarana sam viješću da će od 1. februara ove godine privatni vrtić koje pohađa moje dijete poskupiti za 30 KM. To je još jedno u nizu poskupljenja koje ove ustanove donose u zadnjih nekoliko mjesci – izjavila je jedna Banjalučanka.

Međutim, postoje i oni koji opravdavaju višu cijenu jer, kako kažu, privatni imaju bolje usluge od državnih vrtića.

Banjalučanka koja je željela ostati anonimna, a kojoj djeca pohađaju privatni i državni vrtić, kaže da kvalitet koji se nudi nije uporediv i da privatnici vrijede „svaku marku“.

– Meni kao roditelju ne ide u prilog ovo što pišem, jer svako povećanje šteti našem kućnom budžetu, ali mnogo bitniji mi je kvalitet rada sa djecom nego bilo šta drugo. Što se tiče usluge u privatnom vrtiću jako sam zadovoljna. Naravno, uvijek može bolje i više, ali ako uporedim sa državnim daleko su ispred. U državnom nemaju „s čim“ da rade sa djecom, dok u privatnom imaju mnogo materijala i rekvizita – kazala je ona.

Takođe, u jednoj od grupa na društvenoj mreži Fejsbuk koja okuplja veliki broj roditelja sa područja Banjaluke pokrenuta je žustra rasprava na ovu temu. Iz mnogobrojnih komentara može se izvući zaključak da dok se vlasnici privatnih vrtića ravnaju po „svojoj računici“, a grad „vodi borbu“ oko budžeta i kasni sa isplatama subvencija, roditelji su oni koji ispaštaju.

Related Topics:

Banjaluka

MILADA ŠUKALO “Pred Banjalukom je novi investicioni ciklus”

Započeli smo još jedan investicioni ciklus u Banjoj Luci i pred nama je veliki broj investicija koje ćemo realizovati u narednom periodu.

Poručila je ovo projekt menadžer Grada Milada Šukalo, istakavši da je među većim projektima rekonstrukcija dvije kule na tvrđavi Kastel.

-Nakon što smo uspješno završili projekat osvjetljenja Kastela, ali i nekoliko manjih projekata u okviru kojih smo najstariji gradski simbol obogatili novim mobilijarom, započinjemo jedan ozbiljan projekat prekogračnične saradnje kroz koji ćemo rekonstruisati dvije kule. U Kuli 1 biće smješten moderan turistički info centar, dok je u Kuli 2 planiran suvenir šop sa kafeom. Na ovaj način svakako ćemo obogatiti sadržaje na tvrđavi – pojasnila je projekt menadžer Grada.

Šukalo je istakla da će uz obnovu kula na Kastelu, biće nastavljen i projekat izgradnje šetališta uz Vrbas, koje je, prema njenim riječima postalo jedno od omiljenih mjesta za uživanje Banjalučana, ali i brojnih turista.

-Šetalište uz Vrbas zasigurno je jedan od projekata koji je dobio najveći broj odobravanja građana Banje Luke. Do sada smo izgradili oko pet kilometara šetališta, a sada nastavljamo gradnju šetališta na dionici od Švedske plaže do plaže Vrućica. Naš cilj je da u kontinuitetu radimo na uređenju obala Vrbasa, ali istovremeno i na možda i najznačajnijem projektu, a to je izgradnja kolektora na rijeci Vrbas. Na ovaj način želimo da Vrbas, kao simbol našeg grada, bude uvijek visoko na listi naših prioriteta jer to je značajno prvenstveno za zdravlje naših građana, a uz to značajno je u rekreativnom i turističkom kontekstu – naglasila je projekt menadžer Grada.

Dodala je da se radi i na projektu izgradnje amfiteatra – ljetne pozornice kod Pravnog fakulteta, kao i na projektu izgradnje sportsko-rekreativnog kompleksa kod Vodenog parka „Akvana“, ali i na izgradnji kuće „Predah“, koja će omogućiti privremeno i trajno zbrinjavanje lica sa poteškoćama.

Nastavi čitati

Banjaluka

Zbog školskog raspusta, od sutra u BANJALUCI NA SNAZI LJETNJI RED VOŽNJE!

Završetkom školske godine i početkom sezone godišnjih odmora stupa na snagu ljetnji režim održavanja redova vožnje, koji će biti na snazi već od sutra 23. juna.

Ovaj red vožnje, koji počinje 23. juna i traje do 31. avgusta, prilagođen je smanjenim prevoznim potrebama tokom ljetnjeg perioda i podrazumijeva samo manje korekcije polazaka na određenim linijama.

 

 

Organizacija sistema javnog prevoza putnika funkcioniše sa dva režima održavanja reda vožnje, i to zimskim i ljetnjim, ljetnji red vožnje možete pogledati OVDJE.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUČKI GIMNAZIJALCI sa profesorima proslavili 50 GODINA OD MATURE!

Sa osmijehom na licima i energijom na kojoj bi im pozavidjeli mnogo mlađi, juče su, prvog dana ljeta, banjalučki gimnazijalci proslavili 50 godina od mature, a sjedeći u holu ove škole, prisjetili su se sad već dalekih vremena, te kolega koji više nisu s njima.

Istog dana su obilježili i 54. godine od ulaska u novu zgradu Gimnazije, koja je napravljena od donacija nakon zemljotresa 1969. godine, i to od naroda cijele Jugoslavije.

Ova generacija je iznjedrila brojne uspješne ljude, profesore, naučnike, ljekare, političare, pjesnike itd.
Na samom početku, kada su se svi okupili u holu škole, profesorka muzičke kulture Ilijana Vidaković je zajedno sa gimnazijalcima otpjevala njihovu himnu, Gaudeamus igitur.

Naime, nakon što su se našli ispred svoje škole, te se fotografisali, ušli su u hol, gdje su se svi predstavili, a svako od njih je rekao nešto važno o sebi.

A imali su šta i reći, jer je među njima bilo uglednih i poznatih ljudi širom svijeta poput Namika Hrleta, svjetski poznatog naučnika, evropskog stručnjaka za razvoj vještačke inteligencije. Tu je bio i Željko Komšić, političar, pjesnik, muzičar, kandidat za Nobelovu nagradu, te Miloš Šolaja, evropski diplomata, redovni profesor nekoliko Univerziteta, i predavač na važnim Univerzitetima svijeta, diplomata, organizator raznih edukativnih i informativnih projekata. Takođe, među ovim gimnazijalcima su i prof. Milena Gvozden, diplomata EU u Briselu, te prof. dr Mirko Raković, cijenjeni dječji hirurg, akademik, kao i Marija Knežević, redovni prof. banjalučkih univeziteta i poznata preduzetnica i inovatorka.

Kako je istakla za “Nezavisne novine” profesorka Marija Knežević, njih 238 je prije 54 godine upisalo prvi razred, dok je u isto vrijeme maturiralo 208 gimnazijalca iz njihove generacije.

“Sastajali smo se svakih pet godina i to uvijek u velikom broju, mada smo se po završetku Gimnazije, a posebno studija, rasuli po čitavom svijetu, od Australije do Amerike. Dodatno rasulo se desilo za vrijeme rata, tako da se danas okupili nas oko 80 sa četiri živa profesora: Stanar Ljiljana, Arsenov Radmila (srpsko-hrvatski jezik), Pletikosa Ilija, profesor fizičkog i Ilijana Vidaković, prof. muzičkog”, ističe Kneževićeva.

U toj generaciji su stasali i Relja Boris, poznati pjevač i kompozitor, Kenan Handan, muzičar i pjesnik, Vesna Pucar, preduzetnica, te desetak poznatih ljekara, elektrotehničara, matematičara, fizičara i preduzetnika.

“Odali smo počast za tridesetak preminulih kolega i koleginica i s njima u srcima i duši otpjevali našu himnu Gaudeamus, uz dirigovanje naše prof. muzičkog. Inače, sastajali smo se svakih pet godina u zaista velikom odzivu, osim 2020. godine, zbog korone, tako da nam je ovaj jubilej bio još važniji, jer se nismo okupili 10 godina”, istakla je Kneževićeva.
Kako kaže, poslije predstavljanja u Gimnaziji i mnogo šala, od kojih kao navažniju ističu onu da su im momci priznali kako su im se sviđale još u Gimnaziji, ali im nisu mogli prići jer su one tražile starije, a sad bi im, ističe, neki opet prišli, ali misle da one sada traže mlađe.

“I tako ‘sreća ostaje lijepa samo dok se čeka, dok od sebe samo nagovještaj da’. Profesorima smo priznali da smo mnogo naučili i da nam je to znanje koristilo u daljem školovanju i karijerama”, dodala je.

A poslije susreta u Gimnaziji svaki razred je otišao negdje na kafu, kako bi ispričali šta se još ima za reći: kako zdravlje, koliko imaju brakova, unuka, a neki su se već pohvalili sa titulom prabaka ili pradjed.

Druženje su nastavili uveče uz muziku i večeru u hotelu Bosna, koji je, kako kaže, za Gimnaziju pojam, jer se tada sve slavilo u tom hotelu.

“Samo se sada sala zove Prezident, s tim da je to nekada bio Piano bar, a prije toga samo hotel Bosna, u koju mi, kao gimnazijalci nismo smjeli ulaziti, jer su tu ulazili i sjedili profesori”, zaključuje Kneževićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno