Connect with us

Politika

POSLANICI O ZAŠTITI PRIRODE: Opozicija tvrdi da Srpska trpi ekocid

Nacrt zakona o zaštiti prirode RS, a o kome poslanici trenutno raspravljaju u Narodnoj skupštini RS, a moglo se čuti niz pohvala, ali i niz zamjerki na polju očuvanja životne sredine širom Republike Srpske.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u uvodnoj riječi je naglasio da je Zakon o zaštiti prirode RS donesen 2014. godine, a da se novim Nacrtom nastoji unaprediti zaštita postojećih područja i uspostavljanja novih zaštićenih područja.

“S obzirom da je od 2014. godine povećan broj zaštićenih područja u Srpskoj, prioritetan cilj ovog nacrta je da se dalje usklade propisi sa EU. U Srpskoj trenutno postoji 34 zaštićenih područja, a uredbom o zaštićenim i strogo zaštićenim ugroženim vrstama zaštićeno je 700 strogo zaštićeoh drivljih vrsta i 708 zaštićenih divljih vrsta”, kazao je Vipotnik.

“Nacrtom ovog zakona unapređuje se i očuvanje divljih vrsta u prirodi, i to zabranom upotrebe određenih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih vrsta, zbrinjavanjem divljih vrsta u prihvatilištima, definisanjem područja očuvanja divljih vrsta ptica, uvođenjem odredbi o repopulaciji divljih vrsta, te propisivanjem označavanja strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta”, rekao je ministar Vipotnik.

Milan Savanović, poslanik u Klubu Za pravdu i red na početku je pohvalio što se raspravlja o zakonu, ali je komentarišući situaciju oko zaštite prirode rekao kako ga najviše pogađa situacija sa rijekom Vrbas u Banjaluci, koja je, kako je kazao, zagađena otpadnim vodama i smećem.

Predsjednik poslaničkog kluba Socijalističke partije Srđan Todorović smatra da je važno donošenje ovog zakona, posebno u dijelu koji se odnosi na zaštitu postojećih i uspostavljanja novih zaštićenih područja Srpske, ali i da prije donošenja prijedloga ovog zakona treba izmijeniti druge propise koji se odnose na korištenje prirodnih bogatstava u Republici Srpskoj.

Spomenka Stevanović, šef Kluba poslanik DEMOS-a smatra da najveću odgovornost za zaštitu prirode nose kompanije koje se bave određenim poslovima, te građani.

“Potrebno je podići svijest ljudi o potrebi zaštite životne sredine, a to je moguće postići jedino pooštravanjem kazni za fizička i pravna lica”, istakla je Stevanovićeva.

Poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga smatra da je Nacrt zakona dobro napisan, ali da se u praksi zakonska rješenja u vezi zaštite prirode ne sprovode.

“Svaka gradnja mini hidro-elektrana mijenja floru i faunu. Kod nas je to počelo 2006. godine i svaka od tih elektrana je u privatnom vlasništvu, a ti ljudi su se obogatili. Zato je neophodno da te mini hidro-elektrane budu u vlasništvu lokalnih zajednica, a da odluku da li će se nešto graditi ili ne, treba da daju građani referendumom”, poručio je Bodiroga, koji je dodao da veliki problem na području opštine Foča predstavlja i nelegalna sječa šume.

Da u Srpskoj postoji nekontrolisana sječa šuma, upozorila je i Maja Dragojević-Stojić, poslanik SDS-a.

“Počeću sa tim da su prije tri godine na Kozari posječene stotine kubika šume, što je ekocid. Sve u blizini nacionalnog parka, a niko za to nije odgovarao. Nadležni su se pravdali da je snježna oluja uništila šumu pa su to morali posjeći. Pa kako nije uništila vikendice rukovodstva ljudi iz tog Šumskog gazdinstva i pripadnika vlasti. Pa nema gore oluje od vas, šta god ste uzeli da radite uništili se”, poručila je Dragojević Stojićeva, koja je podsjetila da je Vlada RS u ovoj godini dozvolila istraživanja na Bukovoj kosi – Bistrici.

“Mještani su se više puta pobunili, ali bezuspješno. Obezmišljena je svaka borba. Mašine su tamo, izvozi se ugalj, čak iako mještani leže po putu da to spriječe”, kazala je ona.

Iz opozicije su podsjetili i na situaciju sa istraživanjima oko više rudnika, poput rudnika litijuma nedaleko od Lopara, te još nizom primjera.

Tomica Stojanović, poslanik SDS-a je dodao da ovaj zakon ne treba samo da zaštiti prirodu već i ljude. On je podsjetio da su stručnjaci upozoravali da treba stati sa rudnicima i bilo kakvim sličnim geološkim istraživanja, a kako je naveo, trenutno se u Srpskoj to radi na 24 lokacije.

Nebojša Vukanović, šef Kluba Za pravdu i red, između ostalog je govorio i o zaštiti divljih životinja i njihovom ubijanju.

“Privatna lica dobijaju ovdje zaštićena područja i tamo love. I onda ubiju medvjeda za koga je kazna 12.000 KM, zavisno od područja, i dobri su dvije godine na osnovu toga. Zašto dajemo našu zemlju nekome”, pitao je Vukanović.

Ključna zamjerka opozicije je to što se postojeće zakoni ne poštuju.

“Džaba zakoni kada inspekcije ne rade svoj posao, jer se oni ne primjenjuju”, poručio je Milanko Mihalijica, poslanik PDP-a u NS RS.

Nacrt zakona bi, nakon eventualnog usvajanja, trebao da ide na javnu raspravu.

Politika

SMILJANA BABIĆ MORAVAC: Zbog svoje “bolesne” opsesije DRAŠKOM STANIVUKOVIĆEM, Trivić se spustila na NAJJADNIJE BAVLJENJE POLITIKOM

Žena koja je mnogima bila nada za promjene u ovoj zemlji, postala je žena koja se spustila na najjadnije nivoe bavljenja politikom.

Ako su laži o tuđem privatnom životu, snimcima i ucjenama najvažnije što Jelena danas ima da poruči građanima, treba li dalje išta da kaže?

Bez imalo političkog morala, etike, dostojanstva Jelena se spustila na najniži nivo bavljenja politikom, promovišću laži koje u javnosti plasira Vlao Đajić, njegovi saradnici sa kriminalnom prošlošću i razni blogeri.

Od svih programa, ideja, planova koje valjda ima da ponudi građanima Banjaluke, ona prostor u medijima koristi da priča laži o gradonačelniku Stanivukoviću i njegovim saradnicima.

Čak više ne o kritikovanju njegovog rada, nego o izmišljenjim snimcima, ucjenama i stvarima koje nepriliče ni onima koji se politikom bave na najprimitivniji način.

Nije moje da govorim kome šta priliči, ali uvjerena sam da je hvatanje za privatne životu politici, ili još gore, izmišljene privatne stvari je najjadnije, najniži nivo bavljenja ovim poslom koji ne priliči jednoj majci, ženi, profesorici. Ne priliči nikome.

Pozivam Jelenu da sačuva minumim dostojantva i prostor koji ima u medijia iskoristi za promociju svojih saradnika, za koje niko u javnosti nije ni čuo, jer sav prostor koji ima koristi samo da bi pričala o Stanivukoviću i njegovim saradnicima.

Nadam se da ljudi koji su sada uz nju neće postati njene sljedeće žrtve neistina i laži, jer očigledno da nema roblem da izmišla o onima sa kojim je do juče dijelila i rođendane i slave i dane i noći mnogih kampanja.
Gdje god me put navede, iskreno nadam da politika od mene nikada neće napraviti ono što je napravila od nje.

Nastavi čitati

Politika

NESTABILNOST U BIH uzrokuju bošnjački predstavnici koji BRUTALNO KRŠE USTAV I DEJTON

Politička nestabilnost u BiH nema nikakve veze sa Rusijom, već sa svojatanjem BiH od bošnjačkih predstavnika koji brutalno i u kontinuitetu krše Ustav i Dejtonski sporazum, uz asistenciju pojedinih stranaca, rekla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Na pitanje da prokomentariše istup Bećirovića na skupu u Švajcarskoj, gdje je, između ostalog, rekao da „proruske snage ugrožavaju mir u BiH“ i da „podrška Ukrajini znači podršku zaštiti međunarodnog prava“, Cvijanović je odgovorila da Bećirović uporno pokušava da lične stavove predstavi kao stavove BiH, iako ono što govori nije usaglašeno ni u Predsjedništvu, niti u bilo kojoj drugoj instituciji.

Ona je ponovila da Bećirović može da govori u svoje ili eventualno u ime bošnjačkog naroda, ali ne može u ime Predsjedništva, niti BiH, jer predstavlja tek jednu trećinu.

„Licemjerno je da Bećirović govori o ugrožavanju mira, a da ne spomene glavnog ratnohuškača i svog stranačkog kolegu /Zukana/ Heleza koji je, osim što prijeti ratom, počeo i da pozira sa puškama“, naglasila je Cvijanović.

Srpski člna Predsjedništva BiH je rekla da Bećirović proruskim snagama u BiH lažno naziva one koji se suprotstavljaju antidejtonskoj unitarizaciji BiH.

Ona je ukazala da je Bećirovićeva namjera da na taj način privuče dodatnu pažnju zapadnih zemalja, uzdajući se da će to doprinijeti ostvarivanju bošnjačkih ratnih ciljeva.

Nastavi čitati

Politika

IZLAZAK NA BIRALIŠTA U BIH! Stav stručnjaka: Da li maloljetnicima treba dozvoliti da glasaju

Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

Kada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

“Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako ‘bjanko’”, naveo je Šehić.

Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

“Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat”, ističe Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

“Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine“.

Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

“Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu”, zaključuje Topićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

“Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima”, ističe Rajićeva.

Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

“Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje”, poručuje Rajićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

Nastavi čitati

Aktuelno