Connect with us

Društvo

POSLODAVCI NE IZMIRUJU OBAVEZE: Bez zdravstvenog osiguranja i dalje 44.000 radnika

Pravo na besplatno liječenje u Republici Srpskoj u oktobru nije imalo oko 44.000 radnika, jer njihovi poslodavci nisu izmirili dugovanja koja imaju za doprinose.

Zbog pandemije “kovida” svi građani, i neosigurani, imali su pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu od marta 2020. do kraja maja 2023. godine, kada je ukinuta vanredna situacija. S obzirom na to da je po okončanju vanredne situacije veliki broj građana ostao bez zdravstvenog osiguranja, Vlada RS je, podsjećaju u Fondu zdravstvenog osiguranja RS, donijela odluku da poslodavcima da prelazni period, odnosno rok od dva mjeseca – do 31. jula, kako bi izmirili svoje obaveze po osnovu doprinosa.

“Prema podacima za šest mjeseci ove godine, za 253.251 radnika doprinosi su bili uplaćeni, dok je za deset mjeseci doprinos uplaćen za 255.796 radnika. Dakle, broj radnika za koje je uplaćen doprinos je nešto veći, a tome je doprinijelo i povećanje broja radnika u proteklom periodu, odnosno prijavljenih na zdravstveno osiguranje”, istakli su Fondu.

Dodali su da i dalje za oko 44.000 radnika nisu uplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje, što je nešto manji broj u odnosu na prethodne mjesece, prenosi Glas Srpske.

“Ako se posmatraju sve kategorije osiguranika, ne samo zaposleni, doprinosi nisu uplaćeni za 45.400 osiguranika, što je, takođe, nešto manji broj nego prije nekoliko mjeseci”, naglasili su u Fondu, kojem su doprinosi gotovo jedini izvor prihoda.

Ukoliko se ti doprinosi ne uplaćuju, Fond ne samo da nije u mogućnosti da proširuje prava osiguranika kako bi dodatno unapređivali zdravstvenu zaštitu već se, kako su istakli, u pitanje dovodi i očuvanje postojećih prava.

“Više od tri godine korišćenje prava iz zdravstvenog osiguranja nije uslovljavano uplatom doprinosa, a troškovi zdravstvene zaštite za neosigurane građane su iznosili više od 150 miliona KM. Međutim, to ni u kom slučaju nije značilo da doprinose nije bilo potrebno uplaćivati, jer to je zakonska obaveza”, kazali su u Fondu.

Predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić tvrdi da je većina radnika za koje doprinosi nisu redovno uplaćivani iz javnog sektora, jer privatnicima, ukoliko ne izmire svoje obaveze na vrijeme, nadležne institucije odmah, između ostalog, blokiraju račune.

“Vlada Republike Srpske javnom sektoru gleda kroz prste i daje rokove od godinu dana da izmiri dugovanja, čime je još jednom pokazala da nas ne gleda sve na isti način. Nadležni po hitnom postupku treba da donesu odluku po kojoj će se svi isto ponašati, bez obzira na to koji je sektor u pitanju, jer ima sve instrumente, od Poreske uprave do inspekcije, da to riješi”, kazao je Trivić.

I potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredu Danko Ružičić smatra da je najveći broj radnika za koje nisu uplaćeni doprinosi iz javnog sektora, odnosno iz oblasti zdravstva.

“Svi građani Srpske, bez obzira na to da li rade ili su nezaposleni, treba da imaju zdravstveno osiguranje. Otkud nekom pravo da reprogramira obaveze koje je dužan da radniku isplati kroz bruto platu”, kazao je Ružičić.

Dodao je da radnici ne smiju da trpe zbog poslodavaca koji ne izmiruju svoje obaveze, te da Vlada RS treba hitno sa poslodavcima, Savezom sindikata i Fondom zdravstva da riješi to pitanje.

Apeli

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da su konstantno ukazivali na neophodnost plaćanja doprinosa te pozivali građane da regulišu svoj status osiguranja kako po ukidanju vanredne situacije ne bi ostali bez osiguranja.

“To se naročito odnosilo na građane koji su ranije, prije 2020. godine, bili osigurani po osnovu nezaposlenosti. Naime, od 2020. godine nezaposlenost više nije osnov za osiguranje, ali je uveden niz novih mogućnosti po kojima svi građani mogu da se prijave na osiguranje”, kazali su u Fondu.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se vreli talas, ali moguće nepogode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.

Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Društvo

GUSTI DIM SE ŠIRI GRADOM: Veliki požar na mostarskoj deponiji; “Ne otvarajte prozore i izbjegavajte boravak napolju”

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

Nastavi čitati

Aktuelno