Connect with us

Društvo

“Postoje ogromne razlike između bolovanja u privatnom i državnom sektoru”: UNAJMLJUJU DETEKTIVE da prate radnike

Prema procjenama, čak 40.000 radnika godišnje odsustvuje sa posla navodno zbog zdravstvenih problema, iako postoji zabrinjavajuća sumnja u iskrenost njihovih bolovanja. Posljednji podaci Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje ukazuju da je u 12 odsto slučajeva utvrđeno nepravilnosti u izdavanju bolovanja.

Dodatno, postoje podaci da je čak 15 odsto od ukupnog broja od 280.000 bolovanja, koliko se otvori godišnje, lažno, zbog čega su pojedini poslodavci odlučili da angažuju detektivske firme, kako bi se utvrdilo da li zaposleni zaista leže kod kuće ili lažiraju bolovanje.

“Građani Srbije imaju dosta problema sa zdravljem”
Dr Biserka Obradović i detektiv Nikola Novak objašnjavaju kako ljekari procjenjuju “umišljene” bolesnike i kakav je stvarni položaj radnika na terenu.

– Ne slažem se u potpunosti s tim podacima, jer građani Srbije zaista imaju dosta problema sa zdravljem. Prema istraživanju koje je sproveo Batut 2013. godine, utvrđeno je da je 40 % ljudi izjavilo da su imali neko hronično oboljenje. Međutim, u 2019. godini, taj procenat je porastao na 43,7 posto. Ova hronična oboljenja su samo dio problema, a pacijent, osim što može patiti od akutnih oboljenja, često dolazi kod ljekara s informacijom o nekom oboljenju koje možda nije odmah moguće dijagnostikovati. Pacijent može tvrditi da ima dijareju, visok pritisak ili druge tegobe, i mi kao zdravstveni radnici moramo se posvetiti dijagnostici. Ipak, postoji i druga strana – pacijenti koji su zaista iscrpljeni od posla, te im je potreban odmor kako bi se smanjio pritisak ili napetost. Umjesto da iskreno prijave svoje stvarno stanje i zatraže dan ili dva bolovanja, neki pokušavaju obmanuti sistem lažnim simptomima kako bi bili upućeni na različita ispitivanja. Ovo, osim što predstavlja gubitak vremena i zdravstvenih resursa, takođe troši i novac namenjen zdravstvenom sektoru – rekla je dr Obradović.

Dr. Biserka ističe važnost pravilnog korišćenja slobodnih dana za odmor, naglašavajući da je to nužno ne samo radi fizičkog, već i mentalnog zdravlja. Ovakav pristup, koji podrazumijeva iskrenu komunikaciju između pacijenta i ljekara, doprinosi efikasnijem zdravstvenom sistemu i boljem blagostanju pacijenata.

– Ima i dijagnoza iscrpljenosti. To izgaranje vuče povišen pritisak, depresiju i napetost. Postoje i ogromne razlike između bolovanja u privatnom i državnom sektoru. Ljudi su motivisani pozitivno ili negativno da ne idu na bolovanje – rekla je.

U pravnom okviru propisanom zakonom o bolovanju, predviđeno je da izabrani ljekar ima ovlašćenje da propiše bolovanje do 30 dana za osiguranike koji su privremeno sprečeni za rad. Međutim, postoji značajna izuzetak koji se odnosi na osiguranike koji su suočeni sa malignim oboljenjem. U tim posebnim slučajevima, zakon dozvoljava izabranom ljekaru da utvrdi privremenu spriječenost za rad i produži period bolovanja na 60 dana.

Ova odredba ima za cilj da adekvatno odgovori na specifičnosti i izazove koje donosi liječenje malignih bolesti. Ipak, mnogi ljudi izražavaju čuđenje zbog mogućnosti da zaposleni ozdravi nakon 59 dana bolovanja.

– Ovo se često događa. Ljudi često krivo interpretiraju stvari, imaju pogrešna shvatanja, jer im niko nije pružio tačne informacije. Zaposleni treba da pronađe motivaciju da ne koristi bolovanje. To može imati negativne aspekte, s obzirom na značajno smanjenje plate, ali istovremeno i pozitivne, jer će se posao obavljati kako treba, što može rezultirati dodatnim priznanjem i nagradama. Kada je zaposleni motivisan da izbegne bolovanje, to pravi put drugačijem pristupu i rezultatima – dodaje dr Obradović.

“Postoje ljudi koji bi non-stop bili na bolovanju”
Isto se postupa sa umišljenim bolesnicima, ali i sa onima koji bi non – stop da budu na bolovanju.

– Pacijenti koji umisle da su bolesni takođe moraju da obave analize. Ne možete im reći da nisu u pravu dok ne dobijete sve potrebne analize. Takođe, postoje ljudi koji bi non-stop bili na bolovanju i stalno vas bombarduju raznim nalazima. Takvi ljudi znaju kako to iskoristiti, pa radne organizacije često traže od domova zdravlja proveru bolovanja, zato što su znali iskoristiti bolovanje. Oni koji vam stalno donose nalaze mogu imati degenerativna oboljenja kičme, ali isto tako, kada donesu nalaze, vi ne znate stepen njihovog bola. Ne možete ih poslati na posao jer ne znate u kom stadijumu je oštećena njihova kičma. Tako da oni koji manevrišu s lažnim bolovanjima uvijek nađu način kako da dođu do toga – dodaje.

Najčudniji zahtjevi koje su poslodavci imali za detektive
Detektiv Nikola Novak ističe da poslodavci imaju razne zahtjeve kada je u pitanju praćenje radnika kako bi se utvrdilo da li koriste lažno bolovanje.

– Često se dešava da osobe uzmu bolovanje, a mi otkrijemo da se kreću, izlaze u klubove, idu na odmore ili putuju. Zabilježili smo različite oblike zloupotrebe, kao što su slučajevi gdje zaposleni uzima bolovanje, a zapravo radi za drugu firmu. Takođe, dešavalo se da više zaposlenih u istoj firmi istovremeno uzima bolovanje, otvori paralelnu firmu koja je konkurencija, i radi u njoj dok su formalno na bolovanju u prvoj firmi – kaže detektiv.

On otkriva koji su najčudniji zahtjevi poslodavaca, koje su tražili od detektiva:

– Bilo je različitih situacija. Jedan poslodavac sumnjao je da njegov radnik radi za drugu firmu, a u pitanju je bio IT stručnjak. Radnik se zatvorio u kuću i obavljao posao odande. U takvim slučajevima, vaše mogućnosti su ograničene, jer nije moguće dokazati ništa. Došlo je do situacije u kojoj smo spasili firmu jednom čovjeku. Da nismo blagovremeno reagovali, firma bi mu propala zbog zloupotrebe bolovanja – zaključio je detektiv Nikola Novak u emisiji “Uranak” na televiziji K1.

Related Topics:

Društvo

SUD POVUKAO CRVENU LINIJU! Nema više ponižavanja novinara od strane funkcionera

Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, ističe advokatica Jovana Kisin Zagajac, komentarišući prvostepenu presudu ovog suda, kojom je utvrđeno da je načelnik Šipova Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući.

Kovač je, podsjetimo, novinare zasuo salvom uvreda, tokom kojih je psovao poput kočijaša.

“Jesi sve snimio?”
– Trebao si doći da slikaš, pa kada imaš vremena da dođeš, ti ili ta koleginica, da mi pop*** k***c. Ako ti je mrsko u kancelariji, možeš na terasi, ako je tebi mrsko, pošalji nju. A zvaću ti ovog, on ima veći k***c. Imam jednog koji je takve kao što si ti, ako hoćeš, ako si u geju. Jesi sve snimio? Hoćeš objaviti sve – naveo je 2023. godine u telefonskom razgovoru Kovač te pozvao novinara da sve objavi, što je ovaj i učinio.

Slučaj je završio na sudu, a Kisin Zagajac, koja je bila punomoćnik novinara, ističe da je ovo prva presuda u BiH kojom je sud utvrdio diskriminaciju nad novinarima, i ujedno prva presuda u kojoj je sud raspravljao o diskriminaciji zasnovanoj na pretpostavljenoj pripadnosti zaštićenoj grupi – standardu koji je odavno uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava.

– Sud je potvrdio da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, upućujući im seksualno eksplicitne, homofobne i rodno uvredljive poruke, te da takvo ponašanje predstavlja uznemiravanje i degradaciju zabranjenu Zakonom o zabrani diskriminacije BiH – poručila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Odluka štiti slobodu medija
Ova odluka, kako je dodala, ima širi društveni značaj: ona štiti ne samo dvoje novinara, nego i slobodu medija i javni interes.

– Presuda jasno poručuje da novinari imaju pravo na dostojanstvo i sigurnost u svom radu te da diskriminacija – uključujući i onu zasnovanu na pretpostavljenim karakteristikama, a ne stvarnoj pripadnosti – neće biti tolerisana – rekla je Kisin Zagajac.

Kovač se ni nakon žestokih kritika javnosti zbog incidenta iz 2023. godine nije smirio. Već u aprilu 2024. je izvrijeđao novinarku portala “Capital” Bojanu Ninković i glavnog i odgovornog urednika Sinišu Vukelića uputivši im uvrede i psovke.

– Ma, marš, šta izmišljaš, stoko jedna. Stoko jedna bezobrazna. Šta me urnišete više. Je..m vam mater i tebi i onom tvom šefu – rekao je Kovač Ninkovićevoj.

Ona je takođe odlučila da presavije tabak, ali ne zna u kojoj je fazi sudski postupak.

Napadi moćnika
– Više puta sam doživjela napade od moćnika i funkcionera i to samo zato što sam radila svoj posao i postavljala pitanja. Čak i prozivke na društvenim mrežama. Jedan od tih napada je bio upravo od strane načelnika Šipova. Oni su u suštini kontradiktorni. Neprestano ističu da žele da se čuje i njihova strana, a kada ih nazovete za komentar, uzvrate uvredama – navodi Ninkovićeva.

Korijen problema je, ocjenjuje ona, u tome što političke partije ovih funkcionera i izabranih predstavnika ne osuđuju takvu vrstu napada, nego ga, naprotiv, podstiču, što dalje njima daje vjetar u leđa za ovakve ispade.

– Presuda Osnovnog suda u Banjaluci me raduje i nadam se da će to postati sudska praksa i da će se ovakvom načinu ponašanja i ovakvoj vrsti govora u javnom prostoru napokon stati na kraj. Ako te presude spriječe makar jedan napad na novinare, to je ogroman uspjeh. Krajnje je vrijeme da se stane na kraj vrijeđanju novinara, fizičkim napadima i SLAPP tužbama, jer demantovati se može ono što nije tačno, a ne ono što vam se ne sviđa – kaže Ninkovićeva za “Nezavisne novine”.

Šta piše u presudi
Presudom je, podsjetimo, utvrđeno da je Kovač, razgovarajući s Dinarevićem putem telefona, iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji te seksualno ponižavajući Beširevićevu.

– Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čemu drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek – navodi se u presudi, koja je prvostepena, što znači da je na nju moguće uložiti žalbu drugostepenom sudu.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Aktuelno