Connect with us

Politika

POVEĆAVAJU CIJENE! CIK tjera lokalne zajednice u minus

Centralna izborna komisija BiH odlučila je da naknada predsjedniku biračkog odbora bude 400 KM, a njegovom zamjeniku 200 KM, što će dovesti u probleme brojne opštine i gradove u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da su te naknade planirali u znatno nižem iznosu.

Naime, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, prvi put predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora biraće Centralna izborna komisija BiH.

Ako uzmemo u obzir da je na lokalnim izborima 2020. godine bilo formirano 5.838 biračkih mjesta, od čega 5.394 redovnih, dolazimo do toga da će Centralna izborna komisija u kratkom periodu morati izabrati i imenovati više od 10.000 članova, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika.

U pojedinim lokalnim zajednicama rekli su nam da je pred CIK-om praktično nemoguć posao, te da je i lokalnim zajednicama bio izazov da imenuju 300 do 500 članova biračkih odbora.

“CIK je odluku o visini naknade donio kako bi motivisao ljude da se prijave, ali će nastati problemi jer će sada svi htjeti biti predsjednici i zamjenici predsjednika. Razlika između naknade predsjedniku i članu biračkog odbora bila je deset KM. Sada će svi konkurisati za predsjednika i niko se neće htjeti prijaviti za člana. CIK je to uradio kako bi sebi riješio problem, motivisao ljude da se prijave i izabrao predsjednike i zamjenike predsjednika, ali će napraviti problem drugima”, rekla je za “Nezavisne novine” Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina.

Osim za predsjednika i zamjenika predsjednika za koje je naknada drastično povećanja, istom odlukom CIK je propisao da naknada za člana biračkog odbora bude 110 KM, a za zamjenika člana biračkog odbora 60 KM.

Ove naknade isplaćuju se jednokratno i iz budžeta lokalnih zajednica, koje bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da su već planirali sredstva za te namjene, ali u daleko manjem iznosu, odnosno na istom nivou kao i za izbore 2020. godine.

“To je jedino moguće u zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina da jedan organ raspiše izbore i ima pravo da nametne finansijsku obavezu za koju nije konsultovao lokalne zajednice. Nadam se da ćemo mi u lokalnim zajednicama biti dovoljno svjesni i da ćemo tražiti od CIK-a da nam obezbijedi razliku između onoga što smo mi planirali budžetima za te namjene i onoga što je CIK nametnuo kao obavezu. U suprotnom sve lokalne zajednice moraće u rebalans i opet ćemo biti u problemu. Iz godine u godinu rastu obaveze, a ne rastu prihodi, dakle opcija je da nam CIK namiri razliku ili da ponovo idemo u minus i rebalans”, rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o visini naknade, ranijim Izbornim zakonom BiH prije nego što ga je nametnuo Šmit bilo je propisano da članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad, a odluku o visini te naknade za lokalne izbore donose opštinske izborne komisije. Za prošle lokalne izbore, zavisno od opštine do opštine, naknada se kretala uglavnom oko 100 KM. Sada, nametnutim članom 2.19, stav 19, propisano je da odluku o visini naknade donosi Centralna izborna komisija BiH, i kao što smo već naveli, predsjednik biračkog odbora će dobiti četiri puta više ili 400 KM.

I u samom CIK-u rekli su da je odluka o visini naknade presedan u odnosu na ranije te da se one znatno povećavaju jer će se sa predsjednicima i zamjenicima predsjednika raditi tri mjeseca nakon njihovog selektovanja.

“Smatrali smo da treba da budu stimulisani da se uopšte prijave i duže se educiraju nego što je bio ranije slučaj kada su predsjednik i članovi imenovani u septembru i pohađali trening od jednog dana”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na sjednici koja je održana u četvrtak.

Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi konkurs za izbor predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora trebalo da raspiše u narednih nekoliko dana, najdalje do kraja maja, a tek nakon isteka roka za prijavu vidjeće se da li će uspjeti selektovati i izabrati više od 10.000 članova.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ OPLEO PO RTRS-u “Svaka priča ima dvije strane, to što radite nije ETIČKI, A NI PROFESIONALNO”

Predsjednik pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je da bi, ukoliko se već na RTRS-u prikazuju fotografije njega i njegovih saradnika, bilo profesionalno i fer da dobiju priliku da iznesu i svoju stranu priče.

– Ako već na RTRS-u prikazuju fotografije mene i mojih saradnika, red bi bio da dobijemo priliku da kažemo i našu stranu priče. Profesionalno, etički i fer bilo bi da gradonačelnik Banjaluke, najvećeg grada u Republici Srpskoj, dobije bar pet minuta na Javnom servisu – poručio je Stanivuković.

On je naglasio da građani imaju pravo da čuju istinu iz više izvora, a ne samo iz jedne, politički kontrolisane strane.

– Iako znamo da je RTRS pod kontrolom SNSD-a i da ne služi interesima građana, a sa objektivnošću je već odavno na „vi“, možda imaju priliku da nas bar malo demantuju – pozivom za gostovanje – zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

KLEVETA GA KOŠTALA! Sud plijeni imovinu Konakoviću

Opštinski sud u Sarajevu naložio je da se ministru inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedinu Konakoviću zaplijeni imovina sa zateznom kamatom nakon što je zbog klevete osuđen na novčanu kaznu od 3.000 KM.

Sud je naložio da se izvršenje presude provede pljenidbom polovine plate, na dijelu primanja koji prelazi 1.000 KM izvršenje se može provoditi do dvije trećine tog dijela, prenosom zaplijenjenih iznosa na transakcijski račun određen rješenjem o izvršenju sve do konačnog namirenja, navodi “Avaz”.

Kako se dodaje, Sud obavezuje poslodavca da postupi po nalogu i u slučaju promjene radnog statusnog izvršenika odmah obavijesti sud.

“Avaz” podsjeća da je Opštinski sud u Sarajevu 6. decembra 2019. godine presudio da je Konaković počinio klevetu na štetu Maje Hadžihalilović zbog izjava od 20. septembra 2018. godine koje su se dovodile u vezu s navodnim neregularnostima u izbornom procesu.

Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe i troškove postupka 1.060 KM.

Provođenjem ovog postupka počeće naredna faza prisilne naplate redovnim skidanjem dijela primanja, sve dok se ne izmiri zatezna kamata i troškovi.

Ministarstvo kao poslodavac dužno je da odmah postupi po sudskom nalogu i mjesečno transferisati zaplijenjene iznose do potpunog namirenja. Rješenje je pravosnažno i izvršno od 25. septembra ove godine.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ PORUČIO CVIJANOVIĆEVOJ “I Vlada Srpske da uplati pomoć, ali ne FUNKCIONERIMA”

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BiH Branislav Borenović reagovao je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da svakom zaposlenom u institucijama BiH treba uplatiti 1.000 maraka jednokratnu pomoć.

-Treba po 2000 KM uplatiti svakom zaposlenom, što je i opravdan zahtjev sindikata. Svim zaposlenim u institucijama BiH, osim članovima Predsjedništva, ministrima, poslanicima, direktorima… koje treba izuzeti iz ove odluke! Isto trebaju uraditi vlasti i na svim drugim nivoima-istakao je Borenović i dodao:

-Očekujem da Vlada Republike Srpske to uradi za svakog zaposlenog u Srpskoj, posebno za zaposlene u zdravstvu, ali i u prosvjeti i svim ostalim važnim oblastima društva, po 2.000 KM svakom, osim naravno funkcionerima, da ljudi i njihove porodice prebrode ova teška vremena. I da se nađe adekvatno rješenje za radnike u realnom sektoru kroz takav jednokratan iznos koji bi bio u potpunosti neoporezovan.

Nastavi čitati

Aktuelno