Connect with us

Politika

POVEĆAVAJU CIJENE! CIK tjera lokalne zajednice u minus

Centralna izborna komisija BiH odlučila je da naknada predsjedniku biračkog odbora bude 400 KM, a njegovom zamjeniku 200 KM, što će dovesti u probleme brojne opštine i gradove u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da su te naknade planirali u znatno nižem iznosu.

Naime, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, prvi put predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora biraće Centralna izborna komisija BiH.

Ako uzmemo u obzir da je na lokalnim izborima 2020. godine bilo formirano 5.838 biračkih mjesta, od čega 5.394 redovnih, dolazimo do toga da će Centralna izborna komisija u kratkom periodu morati izabrati i imenovati više od 10.000 članova, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika.

U pojedinim lokalnim zajednicama rekli su nam da je pred CIK-om praktično nemoguć posao, te da je i lokalnim zajednicama bio izazov da imenuju 300 do 500 članova biračkih odbora.

“CIK je odluku o visini naknade donio kako bi motivisao ljude da se prijave, ali će nastati problemi jer će sada svi htjeti biti predsjednici i zamjenici predsjednika. Razlika između naknade predsjedniku i članu biračkog odbora bila je deset KM. Sada će svi konkurisati za predsjednika i niko se neće htjeti prijaviti za člana. CIK je to uradio kako bi sebi riješio problem, motivisao ljude da se prijave i izabrao predsjednike i zamjenike predsjednika, ali će napraviti problem drugima”, rekla je za “Nezavisne novine” Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina.

Osim za predsjednika i zamjenika predsjednika za koje je naknada drastično povećanja, istom odlukom CIK je propisao da naknada za člana biračkog odbora bude 110 KM, a za zamjenika člana biračkog odbora 60 KM.

Ove naknade isplaćuju se jednokratno i iz budžeta lokalnih zajednica, koje bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da su već planirali sredstva za te namjene, ali u daleko manjem iznosu, odnosno na istom nivou kao i za izbore 2020. godine.

“To je jedino moguće u zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina da jedan organ raspiše izbore i ima pravo da nametne finansijsku obavezu za koju nije konsultovao lokalne zajednice. Nadam se da ćemo mi u lokalnim zajednicama biti dovoljno svjesni i da ćemo tražiti od CIK-a da nam obezbijedi razliku između onoga što smo mi planirali budžetima za te namjene i onoga što je CIK nametnuo kao obavezu. U suprotnom sve lokalne zajednice moraće u rebalans i opet ćemo biti u problemu. Iz godine u godinu rastu obaveze, a ne rastu prihodi, dakle opcija je da nam CIK namiri razliku ili da ponovo idemo u minus i rebalans”, rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o visini naknade, ranijim Izbornim zakonom BiH prije nego što ga je nametnuo Šmit bilo je propisano da članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad, a odluku o visini te naknade za lokalne izbore donose opštinske izborne komisije. Za prošle lokalne izbore, zavisno od opštine do opštine, naknada se kretala uglavnom oko 100 KM. Sada, nametnutim članom 2.19, stav 19, propisano je da odluku o visini naknade donosi Centralna izborna komisija BiH, i kao što smo već naveli, predsjednik biračkog odbora će dobiti četiri puta više ili 400 KM.

I u samom CIK-u rekli su da je odluka o visini naknade presedan u odnosu na ranije te da se one znatno povećavaju jer će se sa predsjednicima i zamjenicima predsjednika raditi tri mjeseca nakon njihovog selektovanja.

“Smatrali smo da treba da budu stimulisani da se uopšte prijave i duže se educiraju nego što je bio ranije slučaj kada su predsjednik i članovi imenovani u septembru i pohađali trening od jednog dana”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na sjednici koja je održana u četvrtak.

Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi konkurs za izbor predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora trebalo da raspiše u narednih nekoliko dana, najdalje do kraja maja, a tek nakon isteka roka za prijavu vidjeće se da li će uspjeti selektovati i izabrati više od 10.000 članova.

Politika

KO JE IGOR ARSENIĆ – Čovjek koji je prijetio smrću Stanivukoviću? Mračni dosije, droga i veze sa Đajićem! (FOTO, VIDEO)

Banjaluka je večeras u šoku nakon napada na gradonačelnika Draška Stanivukovića, koji je tokom  šetnje na Banj brdu postao meta muškarca poznatog po policijskim dosijeima. Kako saznajemo Draško Stanivuković je odmah nakon incidenta dao izjavu u policiji, dok je Igor Arsenić – muškarac koji mu je uputio otvorene prijetnje smrću – priveden i zadržan na ispitivanju.

NAPADNUT DRAŠKO STANIVUKOVIĆ “Incid­ent sam odmah prijavio policiji”

Pitanje koje večeras postavlja čitava javnost Srpske jeste: ko je zapravo Igor Arsenić?

Screenshot

Prema saznanjima kojim raspolažemo, riječ je o osobi ranije hapšenoj zbog droge, čovjeku čije se ime godinama provlači kroz crnu hroniku iako se predstavlja kao sportista. Ono što cijeli slučaj čini još dramatičnijim jeste činjenica da je Arsenić jedan od bliskih ljudi smijenjenog direktora UKC Republike Srpske i bivšeg predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Vlade Đajića.

Upravo ta veza otvara sumnje u političku pozadinu cijelog događaja i nameće pitanje da li je riječ o izolovanom incidentu ili opasnoj poruci upućenoj opozicionim liderima.

A, da je izolovan incident, nije, jer Arsenić je dobro poznat po tučama i incidentima.

 

Do napada je došlo dok se Stanivuković bez obezbjeđenja šetao na Banj brdu, kada mu je Arsenić prišao, počeo da ga vrijeđa i zatim mu uputio eksplicitne prijetnje smrću. Gradonačelnik je odmah pozvao policiju, a potom se oglasio i na Instagramu porukom: “Večeras, dok sam mirno šetao na Banj brdu, napao me je jedan od Arsenića, uz otvorene lične prijetnje. Incident sam odmah prijavio policiji.” Ovaj napad izazvao je ozbiljnu zabrinutost, jer nije prvi put da opozicioni političari postaju mete fizičkih napada, ali je prvi put da je jednom gradonačelniku upućena direktna prijetnja smrću.

Javnost se sada pita da li će organi reda i političari iz vlasti konačno reagovati ili će se, kao i mnogo puta ranije, ovakvi incidenti relativizovati i gurati pod tepih.

Jedno je sigurno – ime Igora Arsenića, čovjeka sa kriminalnom prošlošću i političkim vezama, od večeras se nalazi u centru najcrnjih naslova, a pozadina ovog napada mogla bi otkriti mnogo više nego što iko očekuje.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

NAPAD NA STANIVUKOVIĆA! Radojičić traži hitnu reakciju nadležnih organa

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, napadnut je večeras na području Banjaluke, potvrđeno je iz ovog pokreta. Prema dostupnim informacijama, identitet napadača je poznat, a slučaj je prijavljen nadležnim organima.

U Pokretu Sigurna Srpska ističu da je riječ o ozbiljnom incidentu koji zahtijeva brzu i nedvosmislenu reakciju svih bezbjednosnih institucija, ali i političke scene.

Zamjenik predsjednika PSS, Igor Radojičić, postavio je pitanje da li će ovaj napad biti shvaćen kao alarm za djelovanje, ili će se, kako navodi, „nastaviti praksa ignorisanja napada na opozicione lidere“.

„Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković napadnut je večeras u Banjaluci! Poznat je identitet napadača. Da li će reagovati organi reda i političari vlasti ili će se nastaviti napadi na opozicione prvake, bez epiloga i osude?“ poručio je Radojičić.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: „Narod je u Banjaluci glasao časno, ali brojke iz Doboja, Zvornika i Laktaša su PREVIŠE UREĐENE”

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, poručio je da su rezultati prijevremenih izbora pokazali jasnu razliku između sredina u kojima je, kako kaže, narod slobodno izrazio svoju volju i onih u kojima „brojke izgledaju kao da su pisane po unaprijed pripremljenom scenariju“.

Drinić ističe da je doprinos građana u Banjaluci i mnogim drugim opštinama pokazao da opozicioni kandidat ima čistu, poštenu i snažnu podršku.

„Na ovim prijevremenim izborima najviše ohrabruje jasna i poštena podrška koju je naš opozicioni kandidat dobio u Banjaluci i mnogim drugim sredinama. Narod je tu posao odradio čisto, bez ikakvih čarolija“, rekao je Drinić.

Međutim, naglašava da je situacija u pojedinim gradovima potpuno drugačija.

„Sasvim druga priča je Doboj, Zvornik i Laktaši, gdje su brojke ispale toliko ‘uređene’ da je teško povjerovati da je sve bilo prirodno. Izlaznost kao u filmu, rezultati kao da su rađeni po već poznatom šablonu. Ko pogleda biračka mjesta, vidjeće dovoljno“, dodao je on.

Drinić poručuje da sada odgovornost prelazi na institucije, prvenstveno Centralnu izbornu komisiju i pravosuđe.

„Sada je red na CIK i pravosuđe da reaguju bez odlaganja. Vladati bez podrške naroda, uz nedvosmisleno friziranje izbornog rezultata, najbolje govori u prilog činjenici da je ljudima iz SNSD-a samo i jedino bitna fotelja. Najveća tragedija je što mnogi koji učestvuju u takvim izbornim manipulacijama to smatraju normalnim poslom“, ističe Drinić.

Na kraju zaključuje da je neophodno uložiti sve kapacitete kako bi se razotkrile strukture koje manipulišu izbornom voljom građana.

„Sve raspoložive kapacitete treba usmjeriti na otkrivanje i javno eksponiranje svih učesnika prekrajanja volje naroda. Nažalost, ovo najbolje govori u kakvom je stanju moral našeg društva“, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno