Uncategorized
POZITIVNA I KONSTRUKTIVNA ATMOSFERA! Neobjašnjivo da je Ukrajina dobila STATUS KANDIDATA za EU prije BiH
Sastanak procesa Brdo-Brioni danas u Skoplju, za razliku od zadnja dva, održan je u pozitivnoj i konstruktivnoj atmosferi, naglasili su predsjedavajući inicijative i makedonski domaćin, dodajući da su ove godine na dnevni red stavljene teme “koje nas više spajaju nego razdvajaju”.
“Danas je atmosfera na sastanku bila dobra, bolja nego barem zadnja dva puta. To je bilo primjetno i to je ohrabrujući znak – razgovaralo se o temama koje spajaju ili imaju takav potencijal, a o onima drugima nije jer je iskustvo pokazalo da je to kontraproduktivno ili pak štetno”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar i predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim.
Milanović i Pirc Musar presjedavajući su inicijative Brdo-Brijuni pokrenute 2013. s ciljem pomoći zemljama zapadnog Balkana u približavanju Europskoj uniji i stabilizaciji stanja. Domaćin ovogodišnjeg sastanka je sjevernomakedonski predsjednik, a na njemu su učestvovali i čelnici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova i svo troje članova Predsjedništva BiH.
“Možemo pomoći – tu mislim na Hrvatsku i Sloveniju – da se ovaj dio Europe integrira u EU i da filozofija odugovlačenja i otezanja” više ne traje predugo, naglasio je Milanović, istaknuvši kao “neobjašnjivo” da je Ukrajina prošle godine dobila status kandidata prije BiH.
Ukidanje roaminga za države zapadnog Balkana?
Svo troje čelnika na press-konferenciji istaknuli su kao važnu činjenicu da je ovogodišnji sastanak iznjedrio završnu deklaraciju.
Zbog prepirki i neslaganja na prošlogodišnjem summitu ona nije usvojena, dok je na onom godinu prije toga prihvaćen tek kompromisni tekst završne izjave.
Pirc Musar je rekla da je ove godine uz deklaraciju usvojen i akcijski plan koji uključuje ideju o ukidanju roaminga za države zapadnog Balkana i pridruživanje zapadnobalkanskih zemalja europskom mehanizmu za pomoć kod prirodnih nepogoda.
Pritom je zahvalila svim zemljama zapadnog Balkana, uz već ranije zahvale Hrvatskoj, koje su pomogle Sloveniji kod katastrofalnih poplava u kolovozu.
Troje predsjednika potvrdili su na press-konferenciji da će se inicijativa Brdo-Brijuni nastaviti, a Milanović je naglasio da je ona “jedini proces nad kojim postoji regionalno vlasništvo, nema nikakvih mentora, komisije, drugih članica EU”.
“Na sastancima Brdo-Brijuni ranijih godina gostovali su promotori ili mentori, to mi se nije previše dopadalo, ne vidim potrebe za tim.”
Od 2013. do 2019. na skupovima Brdo-Brijuni sudjelovali su kao gosti i državnici poput bivšeg francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, bivše njemačke kancelarke Angele Merkel ili tadašnjeg potpredsjednika SAD-a Joea Bidena.
Godine 2021. bio je najavljen Emmanuel Macron, ali je taj posjet bio otkazan zbog njegovih drugih obveza pa se najavljivao za neki od budućih summita. Međutim ni lani ni ove godine počasnih gostiju na skupu nema.
Klimatske promjene i egzodus mladih
Pirc Musar je rekla da je zadovoljna što je inicirala da se na dnevni red ovogodišnjeg sastanka stavi i pitanje klimatskih promjena i egzodusa mladih.
“Ovaj puta željela sam da se na dnevni red stave teme koje nas ne razdvajaju nego nas spajaju”, kazala je.
Iako je i na ovom skupu zajednička nit inicijative bila približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, što je bio i njezin inicijalni cilj, čelnici su se osvrnuli i na suzbijanje posljedica klimatskih promjena i na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana.
Pendarovski je naglasio da će “ekstremne vremenske prilike biti sve jače i češće i zato je to bila važna tema na ovom sastanku”. Radi se o “utrci s vremenom”, naglasio je.
“Najveći izazov regije je pak odlazak mladih, ako to ne smanjimo određenim politikama, imat ćemo goru budućnost od one koju možemo anticipirati. Trebamo stvoriti uvjete da oni ostanu i realiziraju potencijale u svojim zemljama”, dodao je.
Na pitanje je li za države zapadnog Balkana važnije da se riješe bilateralna pitanja – međusobna ili s članicama Unije – od ispunjavanja kriterija, Pendarovski je kazao da postoji “ozbiljni disbalans”, misleći pritom na činjenicu da se Sjevernoj Makedoniji postavljaju bilateralne prepreke već godinama gdje je najprije zbog grčkih zahtjeva mijenjala ime, a potom se pojavila Bugarska koja spori identitet makedonskog jezika i makedonske manjine.
Kada se radi o odnosima s EU, Srbija i Crna Gora vode pregovore, ali prilično sporo, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile 2022., BiH je prošle godine dobila status kandidata, a Kosovo potencijalnog kandidata, prenosi index.hr.
Uncategorized
“IZJAVA BEZ DODIRA SA STVARNOŠĆU!” Dodik tvrdi da Srpska zaslužuje Nobela za ekonomiju, EKONOMISTI GA DEMANTOVALI!
Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD i izazvao šok mnogih koji prate stanje ekonomije u Srpskoj
To bi bila nagrada kao onoj što dadoše Nobelovu nagradu za mir, a ona traži bombardovanje, rekla je ekonomista Svetlana Cenić.
– Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča – naglasila je Svetlana Cenić.
Na pitanje kako ocjenjuje stanje ekonomije odgovorila je: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere“.
– Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije – naglasila je ona.
Istakla je da to kod nas ne postoji, jer ovdje se ne cijeni, ni znanje, ni nove tehnologije, ni ti bilo šta, a čak se i ne cijeni se ni ono što postoji.
– I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće koje nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju.
– On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju – rekla je ona.
Ekonomista Milenko Stanić smatra prvo treba postaviti pitanje da li se Milorad Dodik šalio ili nije, a ako nije šala u pitanje, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna.
Istakao je da podaci koje je iznio Dodik ne odgovaraju istini, a je u pitanju i potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma.
– Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak – objasnio je Stanić.
Prema njegovim riječima deficit budžeta je takođe veći u odnosu na ono što je saoštio Dodik.
– Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP – naveo je Stanić.
Dodao je da ni rast nije iznad 2%, napominjući da je samo za dva kvartala objavljen rast BDP i to 1,5% u prvom i 1,9% u drugom, tako da je prosjek 1,7%, pa ni taj podatak nije tačan.
– Pitanje dugova takođe je dosta sporno. Apsolutno iznos duga je u stalnom porastu, ali sam iznos duga i poređenje duga u odnosu na BDP nije bitan i važan pokazatelj. Mnogo je važnije učešće duga u otplatnim ratama i tu je naš problem što moramo svake godine da izdvajamo veći iznos budžeta i plaćamo glavnice duga i kamatne stope. U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata – istakao je Stanić.
On smatra da kad se zna da je izvorni prihod u budžetu oko 6 milijardi to je stravičan udar na budžet.
– Nema ni jednog parametra o kome je govorio Dodik i koji je saopštio koji je dobar i koji pokazuje zdravlje jedne ekonomije. Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast – dodao je Stanić, prenosi Srpskainfo.
Uncategorized
DRAGOJEVIĆ STOJIĆ! “Kod nas je lakše dijete upisati na Harvard, NEGO U VRTIĆ! Djeci se krade čak i TREĆINA HRANE”
Narodni poslanik PDP-a Maja Dragojević Stojić komentarisala je danas Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, ističući da se u praksi, posebno u lokalnim zajednicama poput Prijedora, već godinama suočavamo sa brojnim nepravilnostima i lošim uslovima u vrtićima.
– Već duži niz godina imamo negativna iskustva vezana za predškolsko vaspitanje. Konkretno, u Prijedoru smo krajem maja 2024. godine imali konkurs za upis djece u predškolsku ustanovu „Radost“. Na konkursu je bilo raspisano 114 mjesta, a primljeno je samo 98 mališana. Ništa nije bilo objavljeno na web stranici ustanove, nije bilo utvrđenih kriterijuma za upis, niti su objavljeni podaci o tome koja su djeca primljena, rekla je Dragojević Stojić.
Ona je dodala da su roditelji s pravom tražili objašnjenje zašto 16 mjesta nije popunjeno i za koga se ta mjesta „čuvaju“.
– Primljena su uglavnom djeca roditelja zaposlenih u javnoj upravi, dok obični građani nisu imali nikakvu šansu da upišu svoju djecu. Danas, ako niste dio vlasti, lakše je upisati dijete na Harvard nego u vrtić u Prijedoru, naglasila je ona.
Dragojević Stojić je posebno ukazala na katastrofalne uslove u kojima borave djeca.
– Nedavno se desilo da je jaslička grupa morala biti raspuštena zbog prokišnjavanja, i to na inicijativu roditelja, a ne zaposlenih u vrtiću. Nakon toga su dolazili i predstavnici Ministarstva i inspekcije, ali umjesto da je problem riješen ljetos, sve se to dešavalo tek nedavno. Roditelji su morali sami da se snalaze gdje će sa djecom, navela je poslanica.
Slična, ako ne i gora situacija, desila se u Kozarskoj Dubici.
– Neposredno nakon obroka male djece došlo je do urušavanja krova u vrtiću. Sreća je da nije bilo žrtava. Podsjetiću da je gospođa Vijelanović još 2022. položila kamen temeljac za novi vrtić, što se ponavlja iz kampanje u kampanju, a sada, nakon tri godine, čujemo da će otvaranje biti tek u kampanji 2026. godine, rekla je Dragojević Stojić.
Ona je dodala da su roditelji ogorčeni i da svakodnevno prikupljaju informacije i dokaze o brojnim propustima i nepravdama.
– U vrtićima rade prekvalifikovani kadrovi, pa se s pravom pitamo – ko to uči našu djecu? I ono što je zaista poražavajuće – od kad se rode, djecu počinju da potkradaju. U vrtićima se čak krade hrana. Razgovarala sam sa zaposlenima koji su mi rekli da trećina hrane namijenjene djeci uopšte ne dođe do njih, zaključila je Dragojević Stojić.
Poslanica PDP-a poručila je da će u parlamentu insistirati na potpunom uvođenju reda u predškolske ustanove, jer, kako je istakla, „na zdravlju i obrazovanju djece se ne smije štedjeti, niti se preko njih smije graditi bilo čiji politički interes“.
Uncategorized
“RIJEŠIO SAM OSAM OD DEVET RATOVA!” Tramp izvadio spisak ratova, pa spomenuo Kosovo i Srbiju
Američki predsjednik Donald Tramp je tokom gostovanja u CBS-ovoj emisiji “60 minuta” izvadio papir iz sakoa. Na papiru se nalazio popis osam ratova za koje Tramp tvrdi da ih je završio.
“Donio sam popis. Pogledajte ovo. Ratovi. Koliko sam ih riješio. Kambodža i Tajland. Kosovo i Srbija. Kongo i Ruanda. Pakistan i Indija. Oborili su sedam aviona. Izrael i Iran, čuli ste za to? Egipat i Etiopija. Etiopija je izgradila veliku branu. Jermenija i Azerbajdžan. I ako pogledate, Izrael i Hamas, što je, znate, teška situacija”, rekao je Tramp.
“Riješio sam osam od devet ratova. Znate kako sam ih riješio. U 60 odsto slučajeva sam rekao: ‘Ako ne prestanete ratovati, uvesću carine vašim zemljama i nećete moći poslovati sa Sjedinjenim Državama'”, dodao je.
On the program “60 Minutes”, Trump showed a sheet of paper with a list of wars he said he had ended. pic.twitter.com/OzeiVkHu9R
— WarTranslated (@wartranslated) November 3, 2025
“Putin ne kupuje puno od nas”
Voditeljka Nora O’Donel pitala ga je zašto takva taktika ne funkcionira s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
“Mislim da funkcionira s Putinom. S njim sam postupio drugačije jer ne poslujemo puno s Rusijom, znate? On nije neko ko puno kupuje od nas. Ali mislim da bi volio. Mislim da želi doći i želi trgovati s nama i želi zaraditi puno novca za Rusiju. To mi se sviđa”, odgovorio je, prenosi Index.
Voditeljku je zanimalo može li postići dogovor s Putinom u sljedećih nekoliko mjeseci.
“Mislim da ćemo to obaviti, da. Mislim da on stvarno želi poslovati sa SAD. Uspjelo je s Indijom, i uspjelo je s Pakistanom, i uspjelo je s 60 odsto tih zemalja. Mogu vam reći, da nije bilo carina i trgovine, ne bih mogao sklapati poslove”, naglasio je Tramp.
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ O MOSTU U ČESMI: “Žalim što sam nasjeo na prevaru”
-
Društvo3 dana agoPreminuo mladi Banjalučanin PETAR ŠARIĆ
-
Politika1 dan agoStanivuković “DODIK TVITUJE – DIREKTORI LETE! Ovo je DRŽAVNI UDAR u režiji jednog čovjeka!!
-
Banjaluka2 dana agoSTANIVUKOVIĆ: Banja Luka i cijela Republika Srpska danas tuguju za Petrom Šarićem
-
Region1 dan agoDRAMA U CENTRU BEOGRADA: Djevojka iz BiH nožem napala policajca, on je ranio u nogu
-
Politika2 dana ago„NAJVEĆA NACIONALNA PREVARA“ – Stanivuković žestoko poručio Dodiku: Sve što je rekao, pogazio je sam
-
Svijet11 sati agoOPLJAČKAO STAN PA ZASPAO U NJEMU, vlasnica ga tako zatekla
-
Banjaluka2 dana agoVJEROVALI ILI NE! I Đoko Davidović traži pare od „Ekvatora“
