Connect with us

Region

Poznato vrijeme i mjesto sahrane ŽARKA LAUŠEVIĆA

Ispraćaj i kremacija glumca Žarka Lauševića biće obavljeni u ponedjeljak, 20. novembra 2023. godine.

Žarko Laušević preminuo je 15. novembra u 64. godini, nakon kraće i teške bolesti, a njegove posljednje reči kidaju dušu. Ispraćaj i kremacija biće obavljeni na Novom groblju u Beogradu sa početkom u 14 časova, potvrdila je za Tanjug u ime porodice njegova supruga Anita Laušević.

Bio je jedan od najpoznatijih i napriznatijih jugoslovenskih i srpskih glumaca druge polovine osamdesetih.

U svojoj bogatoj karijeri ostvario je brojne role, kojima se zlatnim slovima upisao u istoriju domaće kinematografije. Prvu ulogu na sceni matičnog JDP ostvario je 1981. godine u predstavi “Raskršće”. Na ovoj sceni zaigrao je u brojnim ostvarenjima, a među brojim naslovima izdvajaju se role u “Hrvatskom Faustu”, “Mukama po Živojinu”, “Kolubarskoj bici”, “Baalu”, “Valjevskoj bolnici”, “Pozorišnim iluzijama”, “Lažnom caru Šćepanom Malom” i mnogim drugim.

Nastupao je na brojnim beogradskim i jugoslovenskim scenama u predstavama kao što su “Gorski vijenac”, “Romeo i Julija”, “Original falsifikata”, “Mala, Čaruga”, “Mačka na usijanom limenom krovu”, “Čekajući Godoa”, “Sveti Sava”, “Kanjoš Macedonović”.

Pored pozorišta, veliki trag ostavio je i na filmskom platnu, te je zbog role u ostvarenju “Oficir s ružom” nagrađen Zlatnom arenom u Puli i nagradom Car Konstantin u Nišu. Na festivalu u Nišu dobio je još dvije nagrade Car Konstantin – za uloge u filmovima “Dogodilo se na današnji dan” i “Oktoberfest”, a naznačajniju nagradu festivala, gran-pri Naisa dobio je za filmove “Bolje od bekstva” i “Smrdljiva bajka”.

Pored glume, veliki talenat pokazao je i u literarnom smislu, objavivši četiri knjige – “Godina prođe, dan nikad”, “Druga knjiga”, “Sve prođe, pa i doživotna” i “Padre, idiote”. U ovim delima, koja su izazvala veliko interesovanje javnosti, glumac je iskreno i bez zadrške govorio o svom životu, te poštovaocima svoje umjetnosti dao uvid u sve ono što ga je tištilo godinama.

Region

PRILIKA KOJU MALO KO PROPUŠTA! Hrvatskoj nedostaje 65.000 sezonskih radnika

Hrvatskoj nedostaju sezonski radnici, pa poslodavci s potragom počinju sve ranije. Procjenjuje se da će ih ove godine biti potrebno oko 65.000.

Alen Mrvac, specijalista za odnose s javnošću u Alma Career Croatia Moj Posao kaže da se ključni dio zapošljavanja odvija već početkom godine.

„Potraga je većinom fokusirana tokom januara i februara. Već do kraja februara dobar dio poslodavaca ima kompletiran kadar. Ostale pozicije popunjavaju se u slučaju nužde, dakle vatrogasna rješenja traže se u aprilu ili maju“, kazao je Mrvac.

Strani sezonski radnici traže se još od prošlog oktobra kako bi im se na vrijeme obezbijedile radne dozvole, javlja HRT.

Bernard Zenzerović, direktor Udruženja poslodavaca u hotelijerstvu, kaže da je potreba za radnicima velika i da se procjenjuje da za sezonu nedostaje oko 65.000 radnika.

„Od toga se trudimo zadovoljiti što je više moguće na domaćem tržištu. No to ipak nije moguće u potpunosti, pa očekujemo oko 15.000 sezonaca iz Hrvatske i broj stranih radnika na nivou prošle godine – znači oko 50.000“, rekao je Zenzerović.

Prema istraživanju portala Moj posao, domaći radnici češće se odlučuju na sezonski rad ako je plata u prosjeku 30 do 40 posto viša nego za jednak posao na kontinentu. Najtraženiji su kuhari, konobari, slastičari, sobarice, recepcionari, animatori i prodavači.

Mrvac naglašava i da poslodavci traže kvalitetan kadar.

„Visokokvalifikovanog radnika s bogatim iskustvom koji donosi dodatnu vrijednost i podiže nivo poslovanja. Takav kadar je rijedak i treba ga dobro platiti. Kriterijumi su nešto niži nego ranijih godina, što se vidi po oglasima. Ondje gdje se prije tražilo pet godina iskustva, sada se traže tri godine“, istakao je Mrvac.

Zenzerović upozorava i na rast troškova rada.

„Od 2019. do danas troškovi rada, odnosno plate u hotelijerstvu, porasli su oko 75 posto, dok su prihodi rasli oko 58 posto. Poslodavci ulažu puno i u uslove, kvalitet smještaja i edukaciju zaposlenih“, kazao je on.

Iako su svjesni da je strana radna snaga potrebna, poslodavci nastoje angažovati i penzionere, učenike, studente te nezaposlene.

Nastavi čitati

Region

JOŠ JEDAN VANDALIZAM! Oskrnavljeno pravoslavno groblje u Skulanevu kod Lipljana

Na pravoslavnom groblju u Skulanevu kod Lipljana oskrnavljeno je pravoslavno groblje na kojem je polomljena ograda, a sa groba nedavno preminulog mještanina Ivice Talića odnesena je srpska zastava i razbacano cvijeće.

Talićev brat Jovica rekao je da je skrnavljenje groba jutros primijetio njihov rođak kada se vraćao sa posla, prenosi “Kosovo onlajn”.

On je naveo da je uznemiren i pod velikim stresom.

Talić je slučaj prijavio policiji, koja je izvršila uviđaj, a očekuje se i dolazak forenzičke ekipe.

Nastavi čitati

Region

Indijac radi kao mehaničar u Hrvatskoj od 8 sati do 16 časova: OTKRIO KOLIKA MU JE PLATA

Rad stranih radnika u Hrvatskoj poslednjih godina postao je važan dio tržišta rada, posebno u građevini, turizmu, ugostiteljstvu i komunalnim djelatnostima.

Visina plata i uslovi rada zavise od djelatnosti i poslodavca, a često su povezani s manjkom domaće radne snage i sezonskim potrebama.

Iako su plate uglavnom niže nego u razvijenijim zemljama EU, mnogim stranim radnicima poslodavci obezbjeđuju smještaj i osnovne životne uslove.

Uz administrativne prepreke, kao što su dozvole za boravak i rad, integracija u lokalnu sredinu i poznavanje jezika ključni su faktori za kvalitet života i rada stranih radnika u Hrvatskoj, prenosi Telegraf.

Na Redditu je jedan korisnik podijelio svoja iskustva i razgovore sa strancima iz svog komšiluka:

Indijac, mehaničar: radi od 8 do 16 časova, vikendi slobodni, plata 1500€ neto.
Nepalac, vozač miksera za beton: plata 1350€, radno vrijeme nepoznato.
Nepalac, radnik na gradilištu: radi od 7 do 16 časova, plata 1300€.
Korisnik je priznao da se osjeća „manje vrijedno“ jer ovi radnici imaju obezbijeđen smještaj i hranu i realno mogu više da uštede nego on.

U komentarima mnogi su dodali da neki strani radnici plaćaju smještaj i hranu sami, a dio zarade ide i agenciji ako rade preko nje. Neki poslovi su deficitarni i teško je naći domaće radnike, pa bi bilo sramotno da plate budu manje od ovih, prenosi portal Dnevno.

Nastavi čitati

Aktuelno