Connect with us

Svijet

Predsjednik Bugarske odbio da potpiše deklaraciju o članstvu Ukrajine u NATO

Predsjednik Bugarske Rumen Radev je odbio da potpiše cjelokupan tekst deklaracije devet zemalja Istočne Evrope zbog člana u kome se daje podrška ulasku Ukrajine u NATO, saopštila je pres služba bugarskog predsjednika.
Dokument su 2. oktobra potpisali predsjednici Rumunije, Češke, Estonije, Letonije, Litvanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Slovačke i Poljske.

– Rumen Radev nije saglasan sa cjelokupnim tekstom deklaracije, koji su usvojile neke zemlje Istočne Evrope na temu članstva Ukrajine u NATO. Predsjednik podržava druge pozicije koje se nalaze u dokumentu – navodi se u izjavi koju je objavila agencija BTA.

Iako je Bugarska potpisala deklaraciju o budućm članstvu Ukrajine na NATO samitu u Bukureštu 2008. godine, to se tada dešavalo u sasvim drugačijoj bezbjednosnoj situaciji.

Radev smatra da odluku o članstvu Ukrajine u NATO treba usvojiti tek nakon što Rusija i Ukrajina, kao strane u sukobu, razrade, prihvate i realizuju jasne parametre mirnog rješenja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ranije izjavio da Ukrajina podnosi zahtjev za ubrzano pridruživanje NATO-u. Postupak prihvatanja Ukrajine u NATO je preuranjen, izjavio je kasnije pomoćnik predsjednika SAD za nacionalnu bezjbednost DŽejk Salivan.

Generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg je, komentarišući izjavu Zelenskog, priznao je nepromjenljiv stav Alijanse o pravu svake zemlje da odredi svoj put i politiku “otvorenih vrata“. On je naglasio da će se NATO potruditi da pruži pomoć Kijevu da se zaštiti.

Svijet

TUSK MERCU “Poljska još nije dobila RATNU ODŠTETU od Njemačke”

Poljski premijer Donald Tusk podsjetio je njemačkog kancelara Fridriha Merca u Berlinu na neisplaćenu ratnu reparaciju.

– Mi u Poljskoj vjerujemo da Poljska nije dobila nadoknadu za gubitke i zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata – rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Mercom.

Istovremeno, on smatra da formalno odbijanje poljskih zahtjeva da joj se isplati ratna reparacije nema pravnu snagu.

– Njemačka se pridržava formalnog diplomatskog akta iz 1950-ih. Ali, kao što dobro znate, Poljska nije imala nikakvu riječ po ovom pitanju 1950-ih, i odricanje Poljaka od reparacija u to vrijeme ne može se smatrati činom koji je u skladu sa voljom poljskog naroda -+ rekao je premijer Tusk, prenose RIA Novosti.

U jesen 2022. godine, poljske vlasti su objavile da od Njemačke zahtijevaju 6,2 biliona zlota (približno 1,3 biliona dolara u to vrijeme) kao reparacije za štetu iz Drugog svjetskog rata. Početkom oktobra 2022. godine, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je odgovarajuću notu Njemačkoj.

Njemačka vlada je više puta izjavila da ne namjerava da vrši plaćanja Poljskoj: Berlin smatra da je već platio dovoljno velike reparacije i da nema razloga da se dovodi u pitanje poljsko odricanje od reparacija 1953. godine.

Prethodna poljska vlada, koju je formirala stranka Pravo i pravda, zahtijevala je reparacije. Nakon promjene kabineta, novi ministar spoljnih poslova, Radoslav Sikorski, proglasio je pitanje reparacija od Njemačke zatvorenim u februaru 2024. godine, priznajući da Poljska nema zakonsko pravo na njih.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI UDARAC ZA ZELENSKOG! Podrška članstvu Ukrajine u EU ispod 50 odsto

Manje od 50 odsto anketiranih u Poljskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji podržalo bi pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji i NATO-u u slučaju potpisivanja mirovnog sporazuma između Kijeva i Moskve, pokazuje anketa agencije “Jugov”.

Nasuprot tome, podrška je znatno veća u Velikoj Britaniji i Španiji.

U Britaniji, koja je napustila EU 2020. godine, 69 odsto anketiranih podržava ulazak Ukrajine u evropski blok, a 66 odsto u NATO.

U Španiji, 70 odsto podržava pristupanje Ukrajine EU, a 62 odsto u NATO.

Anketa je provedena od 7. do 27. novembra, prenosi SRNA.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Aktuelno