Connect with us

Svijet

PREDSTAVNIK RUSIJE U UN “Nad Balkanom se nadvija opasnost od NOVOG SUKOBA”

Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja ocenio je da se „nad Balkanom nadvija opasnost od novog sukoba koji provociraju zapadne zemlje“ i istakao da će Rusija činiti sve što je u njenoj moći da osujeti njihove, kako je naveo, destruktivne planove i ne samo da spriječi haos na Balkanu, već i da pomogne narodima da uspostave trajni mir u regionu.

Na konstataciju da Rusija ulaže napore da na dnevni red SB UN stavi pitanje 25. godišnjice agresije NATO-a na Jugoslaviju, ali se neke druge stalne članice Savjeta, posebno Francuska, protive pod izgovorom da je to “stvar istorije”, dok zapadne zemlje promovišu nacrt Rezolucije Generalne skupštine UN o pravno nepostojećem genocidu u Srebrenici iako je prošlo 29 godina i na pitanje da to prokomentariše, Nebenzja u intervjuu za „Politiku“ navodi da zapadne delegacije otvoreno pokušavaju da iskoriste svjetsku organizaciju u svojim interesima i da to i ne kriju.

-Primjeri koje ste naveli, da je Francuska, uz podršku drugih zapadnih članica SB, ometala sjednice Saveta povodom 25. godišnjice agresije NATO-a na Jugoslaviju, kao i promovisanje nacrta rezolucije Generalne skupštine UN o „genocidu“ u Srebrenici, direktno to dokazuje. Kada je našim oponentima nezgodno da se sjećaju svojih prošlih „grijehova“, kažu da su događaji iz 1999. stvar istorije. To je potpuno apsurdno – naveo je Nebenzja.

On je ukazao i da je Kosovo na dnevnom redu SB UN, te da Savjet aktivno razmatra tu temu, i to sve češće u vezi sa degradacijom situacije na terenu.

-Zapadne delegacije se prave da je alarmantna situacija u pokrajini, koju danas vidimo, nastala sama od sebe, a za sve krive srpsko rukovodstvo. Dok je nelegitimna agresija NATO-a na Jugoslaviju bila okidač za destruktivne tendencije na Balkanu, čije posledice ozbiljno pogađaju stanovništvo regiona. Smatramo moralnom dužnošću da obezbedimo da ova tema ostane u fokusu pažnje međunarodne zajednice, ma koliko Zapad pokušavao da je „potopi“ – rekao je Nebenzja.

Naveo je i da je pitanje rasprave SB UN o 25. godišnjici agresije NATO-a na Jugoslaviju za Rusiju nije zatvoreno. Nebenzja je rekao da je lobiranje za rezoluciju Generalne skupštine UN o “genocidu” u Srebrenici još jedan primjer pokušaja Zapada da iskoristi „nelaku prošlost i osjećanje bosanskih muslimana i kroz to da izvrši pritisak i pokori Srbe iz BiH, a uz njih i sve ostale“.

-To pitanje Zapad ne smatra da je „stvar istorije“ i aktivno ga promoviše. Razumijemo složenost perioda građanskog sukoba u BiH, zbog čega tu inicijativu smatramo destruktivnom, sposobnom da izazove eksploziju na Balkanu. Radimo sa ostalim delegacijama kako bismo im objasnili situaciju i prenijeli našu zabrinutost – rekao je on.

Na pitanje kako ocjenjuje činjenicu da je Njemačka, jedna od zemalja Osovine, koja je tokom Drugog svjetskog rata počinila najteže zločine u ljudskoj istoriji, uključujući genocid nad Slovenima, Jevrejima i Romima, kosponzor dokumenta o “genocidu” koji su navodno počinili Srbi u Srebrenici, Nebenzja navodi da je ta zemlja istorijski pokušavala da igra posebnu ulogu na Balkanu.

-Primjer za to je djelatnost nezakonitog “visokog predstavnika” u BiH Nijemca Kristijana Šmita. Umnogome sprovodi njemačke interese u zemlji. Kosponzorisanje nacrta rezolucije o “genocidu” u Srebrenici, kao i aktivna uloga Berlina u njegovom promovisanju, ukazuje na namjeru Nemačke da se učvrsti u Evropi kao samostalni centar moći. Stoga je odlučila da igra na „balkansku kartu“. Primjer Njemačke nam pokazuje da se, kada je riječ o koristoljubivim interesima, mogu primjenjivati bilo koje metode – ocijenio je Nebenzja.

Na pitanje zašto se sporazumi koje je podržao Savjet bezbjednosti UN u velikom broju slučajeva ne sprovode, kao što su Dejtonski sporazum iz 1995, Minski sporazumi iz 2015, normalizacija odnosa Beograda i Prištine koja je bezuspješno prenijeta u Brisel, Nebenzja navodi da je nakon završetka hladnog rata, američka dominacija na svjetskoj sceni na izvesno vrijeme dala SAD lažni osjećaj da je sve dozvoljeno i, kao rezultat, Vašington je izgubio poštovanje prema međunarodnom pravu.

-Zato što je međunarodno pravo, jednostavno, počelo da sprečava SAD da ostvaruje svoje geostrateške interese. Otud potiče i lukavi koncept poretka zasnovanog na pravilima. To znači da, ako je međunarodno pravo pogodno za SAD i druge zapadne zemlje, one će se rado pobrinuti da se ono poštuje. U suprotnom, pokušavaju da ga svedu na nulu, izmišljajući svakakve izgovore i svoja pravila koja predstavljaju kao univerzalna – rekao je Nebenzja.

Dodao je da se to vrlo dobro vidi na primjeru Rezolucije 1244 SB UN o Kosovu.

-Vašington otvoreno kaže da je rezolucija zastarela i krši je na svaki mogući način. Najočigledniji su priznanje nezavisnosti Kosova i naoružavanje pokrajine. U slučaju BiH naši zapadni oponenti se ne ponašaju ništa manje bahato. Nakon što SB UN nije podržao rusko-kineski nacrt rezolucije o imenovanju Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u julu 2021. godine, u kojem su bila predviđena vremenska i funkcionalna ograničenja njegovog mandata, zapadne zemlje su izjavile da, ispostavilo se, rezolucija SB nije uopšte obavezna- rekao je Nebenzja.

Dodaje da iz toga proizilazi da nije bitno što se na relevantne rezolucije SB UN poziva u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a svi prethodni kandidati za mjesto visokog predstavnika su bili odobreni u Savetu.

-Rusija principijelno zagovara ideju poštovanja međunarodnog prava, ne selektivno, već u cjelini. To nije meni u restoranu, sa kojeg možete birati jela koja volite. Ako je država članica međunarodnih organizacija i potpisnica odgovarajućih sporazuma, u obavezi je da ih sprovodi. Nema druge opcije – naveo je on.

Na pitanje da li svijet UN mogu dovesti do mira i kakva je uloga Rusije i SAD u tom procesu, a koje mjesto zauzimaju Srbija i Balkan, Nebenzja kaže da su UN stvorene upravo da bi spriječile takve monstruozne potrese koje je čovječanstvo doživjelo u 20. vijeku.

-Danas se nad Balkanom nadvija opasnost od novog sukoba koji provociraju zapadne zemlje. Događaji su počeli orkestriranim raspadom SFRJ, nastavljeni invazijom NATO-a na Jugoslaviju 1999. Danas iste članice alijanse, s jedne strane, aktivno podržavaju prištinski “režim”, s druge strane licemjerno izjavljuju da se prisustvo UN (UNMIK) treba što prije smanjiti, jer navodno ne odgovara savremenim realnostima, kao i Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 1244 – istakao je on.

Naveo je da Rusija i SAD imaju ogromnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti.

-Upravo su naše države, kao osnivači UN, stalne članice SB UN, vlasnici najvećih arsenala nuklearnog naoružanja na planeti, svojevrsni stubovi u održavanju stabilnosti širom svijeta. Ali u stvarnosti vidimo da SAD imaju koristi od nestabilnosti, a ne od stabilnosti. Balkanski region zauzima posebno mjesto. Istorijski gledano, Rusija i Srbija su uvijek bile bliske, bratske zemlje, težile su jedna drugoj. Dok su zapadne zemlje istorijski bile ljubomorne na to, uključujući SAD u sadašnjoj fazi svjetske istorije – naveo je on.

Svijet

FIRME NAJAVLJUJU POSKUPLJENJA I OTKAZE: Njemačka od 1. januara podiže minimalac

Njemačka počev od 1. januara sljedeće godine povećava minimalnu cijenu radnog sata sa 12,82 na 13,90 evra bruto, a mnoge firme najavljuju poskupljenja i otkaze kako bi pokrile nove troškove, pokazuje danas objavljeni izvještaj Institut za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.

Najizraženiji efekti očekuju se u sektoru ugostiteljstva i maloprodaje, gdje su niske plate najzastupljenije.

Istraživanje pokazuje da preduzeća kao najčešću reakciju planiraju poskupljenja svojih proizvoda i usluga, mada nešto manje nego 2022. godine kada je posljednji put značajno povećan minimalac.

Umjesto toga, sve veći broj kompanija najavljuje smanjenje broja zaposlenih i odlaganje investicija, što ukazuje na pritisak koji rast minimalne cijene rada stvara u periodu ekonomske stagnacije.

Mnoga preduzeća koja su direktno pogođena povećanjem minimalne satnice očekuju i slabljenje profitabilnosti, kao i rast ulaznih troškova, uključujući nabavke i logistiku.

Pored toga, značajno je porastao udeo firmi koje strahuju da će povećanje minimalca dodatno smanjiti njihovu konkurentnost, što nije bila tako česta briga u vrijeme povećanja minimalca u 2022.

Ifo zaključuje da uticaj rasta minimalca na kompanije zavisi i od šire ekonomske situacije u Njemačkoj, prenosi Glas Srpske.

Njemačka privreda se već duže vrijeme bori sa poteškoćama, tako da bi negativni efekti rasta minimalca mogli da budu izraženiji nego u prethodnim ciklusima povećanja minimalne zarade, navodi se na veb stranici Ifo.

Nastavi čitati

Svijet

PRONEVJERA U VRHU DIPLOMATIJE EU: Policija izvršila raciju u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove

Belgijska policija izvršila je raciju u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu, u okviru istrage o potencijalnoj pronevjeri, saopšteno je iz Kancelarije evropskog javnog tužioca.

U saopštenju se navodi da je izvršena racija i na Evropskom koledžu u Brižu.

Iz Kancelarije ističu da su privedene tri osobe, te da se istraga sprovodi zbog sumnje u pronevjeru povezanu sa finansiranjem obuke za nižerangirane diplomate.

Osim toga, izvršeni su i pretresi kuća osumnjičenih, javio je Rojters.

Tužioci navode da sumnjaju na pronevjeru novca na tenderu kojim je Koledž dobio devetomjesečni mandat za sprovođenje obuke u članicama EU 2021. i 2022. godine.

EEAS i Evropski koledž nisu komentarisali navode tužilaštva.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN “Rusija ne želi rat sa Evropom, AKO DO RATA DOĐE – NEMA PREGOVORA”

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da ta zemlja ne namjerava da ratuje sa evropskim zemljama, ali da je, ako Evropa započne rat spremna na to “odmah”, kao i da Moskva, ako dođe do tog rata, uskoro neće imati “nikoga s kim da pregovara”.

“Evropske zemlje su uznemirene što su isključene iz pregovora o Ukrajini. Ali niko ih nije isključio, one su same sebe isključile”, rekao je novinarima Putin, prenio je Tas.

Ruski predsjednik je naglasio i da Evropa nema mirovnu agendu već da je na strani rata kao i da dalje živi u iluziji da će nanijeti strateški poraz Rusiji, iako shvata da je to nemoguće.

“Rusija dozvoljava Evropskoj uniji da se vrati pregovorima o ukrajinskom pitanju ako se uzmu u obzir realnosti na terenu”, istakao je Putin i naglasio da su se Evropljani samoinicijativno povukli iz pregovora, usvojviši tezu o “strateškom porazu Rusije”

Istovremeno, Putin je nazvao evropske predloge o mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trampa neprihvatljivim.

“Sve promene koje Evropa predlaže u mirovnom planu su u celu ka blokiranju procesa”, rekao je Putin i istakao da EU ujedno želi da optuži Rusiju za remećenje mirovnog sporazuma o Ukrajini.

Putin je napomenuo da Rusija djeluje hirurški precizno u Ukrajini i da to “nije rat u pravom smislu te reči”, ali da će, ako Evropa napadne, stvari biti drugačije.

Dodao je i da bi Rusija mogla da “odseče Ukrajinu od mora” ako Kijev nastavi sa piraterijom protiv ruskih brodova, navodi Raša Tudej.

Kao odgovor na napade na tankere u Crnom moru, Rusija će, ističe Putin, intenzivirati udare na ukrajinske luke i brodove koji u njih pristaju.

Nastavi čitati

Aktuelno