Connect with us

Zanimljivosti

Prestaje se proizvoditi jedna od najpopularnijih čokoladica?

Britanski Mars iz svog pakiranja s božićnim miksom izbacuje popularnu čokoladicu Bounty.

Britanski Mars iz svog pakovanja s božićnim miksom izbacuje popularnu čokoladicu Bounty, piše BBC.

Istraživanjem tržišta u Velikoj Britaniji došli su do rezultata da 40 odsto ljudi mrzi čokoladice punjene kokosom.

Istraživanje su pokrenuli nakon prošlogodišnje akcije u Velikoj Britaniji nakon što su, potaknuti podacima koje su već imali, kupcima pakovanja s miješanim slatkišima poručili da mogu vratiti Bounty čokoladice ako ih ne vole, prenosi Akta.

Hrpa tih čokoladica im se vratila, a samo 18 posto kupaca reklo je da ih voli i većina tih kupaca je starija od 55 godina.

Mars sada treba odlučiti hoće li nastaviti proizvoditi Bounty u Velikoj Britaniji.

U Americi se ne prodaje već neko vrijeme, a trgovački lanac Tesco pustiće probnu seriju božićnih pakovanja čokoladica pod nazivom No Bounty.

Limitirano izdanje božićnih miješanih čokoladica sadržavaće Mars, Snickers, Milky Way, Galaxy i Maltesers.

“Prošle godine kupcima smo dali priliku da vrate svoje neželjene Bounty čokoladice. Sada ih, nakon reakcija javnosti, pokušavamo potpuno izbaciti”, rekla je menadžerica kompanije Emily Owen.

Bounty je nastao tako što je Mars kopirao Mounds i Almond Joy bar čokoladice koje je već bio proizvodio njegov rival Hershey.

Obje te čokoladice izmislio je konditor Vincent Nitido iz Connecticuta još 1920. godine.

Njegovu manufakturu kupila je američka firma Peter Paul Candy Manufacturing.

Krajem 80-ih Bounty čokolade prodavale su se u cijeloj Americi, ali samo dvije godine.

Hershey je 1988. kupio kompaniju Peter Paul, a s njom i Almond Joy i Mounds.

Budući da su te čokoladice već bile omiljene među američkim kupcima, Mars nije mogao konkurisati i povukao je Bounty iz distribucije.

Bounty je puno bolje prolazio u Evropi te je firma 2003. godine pokušala zaštititi njegov oblik unutar EU, ali Evropski sud je rekao da zaobljeni krajevi i tri strelice nisu dovoljni razlikovni elementi.

Istraživanje je pokazalo da samo u šest od 15 zemalja EU kupci prepoznaju Bounty po obliku.

Mars je pokušao oživjeti prodaju Bountyja uvođenjem novih okusa.

Godine 2006. uveli su punjenje od višnje, a kasnije i mango i ananas.

Zanimljivosti

YUGO NA AUTOBAHNU: Milenko nagazio do daske usred Njemačke (VIDEO)

Yugo je 1980. godine bio ponos, ne samo domaće automobilske industrije, već uzdanica i nada u polet čitave Jugoslavije.

Iako je u svoje vrijeme moglo da se kaže da nije odstupao od mnogo poznatijih evropskih brendova, godine su prolazile, automobilska industrija je napredovala do savršenstva, ali čedo kragujevačke “Zastave” ostao je u mjestu. I tako sve do 2008. godine kada je proizvodnja ugašena, a u pogonima “Crvena zastava” počeo da se pravi “srpski punto”.

Milioni Srba su ga vozili, pa nas i danas “puca” nostalgija za čuvenim “yugom”. Iako su ga mnogi proglasili za najgori automobil svih vremena, danas svaka njegova pojava izaziva pažnju i stavlja ga u fokus.

A koliko može da razvije?
Maksimalne performanse “yuga” su znatno varirale, zavisno od modela. Standardni, poput “yuga 45”, imali su maksimalnu brzinu oko 130-140 km/h, dok su sportskije verzije, poput 230 KS snažnog “Yuga GVX-R”, teorijski postizale brzine do 233.5 km/h i ubrzanje od 0-100 km/h za samo 4.3 sekunde!

Automobilski entuzijasta Milenko Marković riješio je da testira svog “yuga” na njemačkom autobahnu. Pitanje je: Da li može 180 na sat? Sjeo je, nagazio i postigao brzinu koju većina “yugića” nikada nije dosegla. U video pogledajte do kojih brojki je stigao.

Tokom 28 godina duge proizvodnje, od 28. novembra 1980. do 11. novembra 2008. proizveden je u 794.428 primjeraka. Rekordna godišnja proizvodnja bila je 1989, kada je sa montažnih traka sišlo 118.237 komada. Automobil je više puta tehnički i estetski unapređivan, ali je do kraja proizvodnje zadržao svoj prepoznatljivi oblik. Godine 1988. dobio je naziv „koral”, koji je uz razne dodatke zadržao do kraja proizvodnje. Proizvodio se u varijantama sa motorom od 45, 55 i 65 konjskih snaga, zapremine 900, 1.100 i 1.300 kubika, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OTAC ILONA MASKA O LOKACIJI ZA PROUČAVANJE DUGOVJEČNOSTI: “Sviđa mi se ideja o BiH”

Inženjer i istraživač Erol Mask, otac američkog preduzetnika Ilona Maska, izjavio je da razmatra istraživanje u oblasti dugovječnosti zbog rastućeg interesovanja za produženje ljudskog života.

“Ranije ove godine, rečeno mi je: ako pokrećete institut, trebalo bi da se fokusirate na dugovječnost. Ljudi su spremni da ulože ogromne količine novca u dugovječnost, a ne u gravitaciju. Rekao sam: možemo mi to da uradimo”, saopštio je Mask u intervjuu RIA Novosti.

Prema njegovim riječima, cilj takvog istraživanja je povećanje ljudskog životnog vijeka na 120 godina, prenosi Tanjug.

Mask je podsjetio da je prije 1914. godine prosječan životni vijek evropske žene bio samo 39 godina, a sada se procjenjuje na oko 87 godina.

Istovremeno, biznismen je rekao da planira da otvori Institut za gravitaciju, koji će, po njegovom mišljenju, pomoći unapređenju proučavanja ove oblasti i približiti čovječanstvo putovanju kroz prostor-vreme.

Saopštio je da razmatra Bosnu i Hercegovinu kao lokaciju za institut.

“Sviđa mi se ideja o Bosni i Hercegovini jer tamo žive hrišćani, muslimani i drugi. Nije samo jedna religija, već raznolikost, a to je veoma važno”, rekao je Mask.

Rekao je da je razmatrao i Dubai, gdje je kao prednost istakao “prosvećeno” rukovodstvo emirata, ali je rekao i da je njegova jedina zvanična religija (islam) učinila emirat manje pogodnom opcijom.

Mask je dodao da će za pokretanje instituta biti potrebno oko 100 miliona dolara.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

SPEJSIKS ZA 17 milijardi dolara kupuje BEŽIČNI SPEKTAR

Kompanija Spejseks saopštila je danas da će kupiti licence za bežični spektar od kompanije Ekostar, kako bi otvorio novi segment svoje satelitske mreže Starlink za oko 17 milijardi dolara (14,5 milijardi evra).

Taj veliki posao ključan je za proširenje Starlinkovog poslovanja s novim 5G umrežavanjem, preneo je Rojters.

Kompanije su se takođe složile oko sporazuma koji će omogućiti pretplatnicima Ekostarovog Bust Mobajla pristup Starlinkovoj direktnoj usluzi prenosa na ćeliju, kako bi proširili satelitski servis na područja bez usluge.

Kupovina spektra omogućava Spejseksu da počne sa izgradnjom i raspoređivanjem nadograđenih, laserski povezanih satelita koje će, kako kompanija navodi, proširiti kapacitet ćelijske mreže “više od 100 puta”.

Operativna direktorka Spejseksa Gvin Šotvel, rekla je da će sporazum pomoći kompaniji da “popuni mobilne mrtve zone širom sveta”.

“Sa ekskluzivnim spektrom, Spejseks će razviti satelite sledeće generacije Starlink Direct do ćelije, koji će imati značajnu promenu u performansama i omogućiti nam da poboljšamo pokrivenost za korisnike gde god da se nalaze u svetu”, ističe ona.

Vest je dovela do skoka akcija Ekostara za 19 odsto u ranom trgovanju.

Nastavi čitati

Aktuelno