Nepunih pet mjeseci nakon što je Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) usvojila zakon kojim se u Srpskoj zabranjuje djelovanje pravosudnih institucija na nivou BiH, te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nikom više nije jasno da li se to zakonsko rješenje primjenjuje ili ne.

Nedoumice je, dodatno, podgrijao jučerašnji potez Darka Ćuluma, koji je opozvao ostavku i vratio se na direktorsku poziciju u SIPA, što je, čini se, malo koga iznenadilo, nakon ranijih odluka nosilaca najviših funkcija u Srpskoj.

Naime, prošle sedmice su Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, i Radovan Višković, premijer Republike Srpske, dobrovoljno pristupili Tužilaštvu BiH, nakon čega su izvedeni pred Sud BiH, koji je prihvatio prijedlog Tužilaštva BiH i ukinuo im pritvor. Isto to je prethodno uradio i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Ko se još sjeća 27. februara, kada je, kasno naveče, Narodna skupština Republike Srpske usvojila četiri zakona, i to po hitnom postupku, a među njima i Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH?

Ovim zakonom propisano je da zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

Ali to nije sve – usvojen je tada, takođe po hitnom postupku, i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je propisano da će nepoštovanje odluke institucija i organa Republike Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave biti kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Tu veče su svi zakoni, njih četiri, usvojeni sa 49 glasova “za” i tri “protiv”, dok poslanici iz reda opozicije nisu prisustvovali glasanju.

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a, kaže da jedino što se može zaključiti kada NS RS usvoji zakone o zaštiti interesa Republike Srpske jeste da to znači da su ti interesi već izdani od strane vlasti.

“Dakle, kada je u pitanju svaki zakon ili zaključak koji bude usvojen u NS RS, a koji se tiče vitalnog nacionalnog interesa, kroz mjesec ili dva bude potpuno drugačije. Vidjeli smo to na primjeru zabrane djelovanja SIPA, Suda i Tužilaštva BiH. Visoki funkcioneri ne poštuju zakone, a sada vidimo i da se bivši direktor SIPA vratio u SIPA. To znači da ova vlast ne poštuje NS RS niti Republiku Srpsku”, kaže Kresojević za “Nezavisne novine”.

S druge strane, Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u NS RS, kaže da Ćulum nije ništa prekršio ako se vratio u SIPA.

“Ne krši niko zakon ako i dalje nastavlja raditi u tim institucijama”, rekao je Mazalica za “Nezavisne novine”.

Na pitanje šta ako onda SIPA, pod Ćulumovim vođstvom, sutra bude imala akciju u Banjaluci ili Bijeljini, Mazalica kaže da je to onda “druga stvar”.

“Imali su i do sada… Ali ne znam ja da li je on neko ko odobrava svaku akciju”, dodaje Mazalica.

Na naše pitanje da li su zakoni koje je NS RS usvojila krajem februara još uvijek na snazi, Mazalica odgovara – jesu.

“Generalno, slabi uticaj SIPA na području Republike Srpske. Teško je bilo i očekivati da se takvi zakoni primijene odmah sljedećeg dana u punoj mjeri”, kaže Mazalica.

Ćulum je, podsjetimo, ostavku podnio prije skoro tri mjeseca, te se vratio u MUP RS gdje je trebalo da obavlja savjetničku poziciju direktora Policije Republike Srpske Siniše Kostreševića. Za “Nezavisne novine” je juče potvrdio – vratio se u SIPA.

Ova, svojevrsna sapunica, čini se, neće se raspetljati uskoro. Pokušali smo saznati šta i struka misli o svemu ovome. Jedan ugledni pravnik nam je rekao da je najbolje da se struka uopšte ne izjašnjava, već da to čine oni koji su “zaslužni” za sve ovo što danas imamo u praksi – političari.

Političari su ove zakone i te kako komentarisali. Tvrdili su – zakoni se poštovati moraju. Međutim, kada bi SIPA, po naredbama Suda BiH ili zahtjevima Tužilaštva BiH hapsila po Srpskoj, reakcije iz redova vlasti bi, uglavnom, izostajale.

Drugostepeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da izricanje presude Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, bude odgođeno za 30 dana, saznaje Politicki.ba.

Ovo vijeće razmatra žalbe na prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen krajem februara 2025. godine.

Dodik se tereti za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, u periodu od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci kada je nastavio zakonodavni postupak, uprkos Šmitovom ukidanju zakona i zabrani njihove primjene.

Sud BiH je 26. februara 2025. u prvostepenom postupku izrekao presudu kojom je Dodik proglašen krivim, dobivši kaznu od jedne godine zatvora i sigurnosnu mjeru zabrane bavljenja politikom u trajanju od šest godina.

Apelaciono vijeće koje čine sutkinje Amela Huskić, Vesna Jesenković i sudija Hilmo Vučinić, nakon što je odbijen zahtjev odbrane izuzećem sudija Jesenković i Vučinića, dobilo je dodatnih 30 dana za novu presudu.

Nakon što je izreknu, ona će postati punosnažna.

U drugostepenom postupku moguće su tri opcije: potvrda prvostepene osuđujuće presude, njeno preinačenje (uključujući moguće ukidanje ili smanjenje kazni) ili vraćanje pred Apelaciono vijeće na ponovno odlučivanje, piše Politicki.ba.

Nakon odgode, pravosnažna presuda Dodiku mogla bi biti objavljena u prvoj polovini avgusta.

Neprihvatljivo da zemlja sa ogromnim energetskim potencijalom danas bude uvoznik struje, naveo je on.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević upozorio je da je gubitak od preko 20 miliona KM koji je u 2024. godini ostvarila Elektroprivreda Republike Srpske direktna posljedica lošeg upravljanja, nedostatka ulaganja i sumnjivih koncesija, te poručio da je neprihvatljivo da zemlja sa ogromnim energetskim potencijalom danas bude uvoznik struje.

-Elektroprivreda kao preduzeće sa najvećim potencijalom trebala bi biti pokretač razvoja privrede. Naročito u uslovima povećanja cijene na međunarodnom tržištu, bilo je za očekivati sa rast izvoza donese ekstradobit koja bi bila prihod od dividende za budžet. Međutim, takvo nešto možete očekivati u državi u kojoj vlast želi obezbijediti bolji privredni ambijent i životni standard ljudi. Republika Srpska trenutno nema takvu vlast – kaže Kresojević.

Zašto Elektroprivreda nije ostvarila ekstradobit, već gubitak od 20,1 milion KM u 2024. godini, najbolje je, kaže Kresojević, objasnio poslanik SNSD-a Ilija Tamindžija.

-Prema njegovim riječima, Elektroprivreda više nije izvoznik, već uvoznik električne energije, iako Srpska ima nevjerovatan elektro-energetski potencijal. Usljed nedovoljnih ulaganja u ranijim godinama i sumnjivih koncesija, Elektroprivreda se suočava sa padom proizvodnje i do 20%, odnosno 100 miliona evra berzanske vrijednosti električne energije. Srpska može i mora bolje – zaključio je Kresojević.