Ekonomska situacija u BiH opterećena je siromaštvom, slabo obrazovanom populacijom, međunarodnim neizvjesnostima i domaćim političkim svađama, neki su od navoda u najnovijem izvještaju Svjetske banke o stanju zapadnobalkanskih ekonomija, u dijelu koji se odnosi na BiH.

Kako bi ispunila ekonomske kriterije, BiH mora istovremeno raditi na tri velike grupe reformi. BiH mora, kako je naglašeno, paralelno postići napredak u integraciji unutrašnjeg tržišta, jačati državni nadzor i regulatorne institucije, kao i smanjiti pretjerano veliki javni sektor.

“BiH je imala koristi od makroekonomske stabilnosti tokom protekle decenije kroz tri ključne politike: valutni odbor vezan za evro, naplatu indirektnih poreza u cijeloj zemlji i perspektivu učlanjenja u EU”, naglašeno je.

Napomene radi, valutni odbor je konvertibilnost bh. marke, odnosno fiksni kurs prema evru. Svjetska banka, naime, smatra da je ova politika učvrstila povjerenje u monetarni sistem u BiH i da je to pogodovalo ekonomskom rastu.

Drugu važnu činjenicu za ekonomsku stabilnost Svjetska banka vidi u konzervativnoj fiskalnoj politici u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su fiskalni suficiti, odnosno viškovi u budžetima, kako je naglašeno, iznosili jedan do tri odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako se fiskalna disciplina pogoršala u doba pandemije korona virusa, ističu da je javni dug ipak ostao relativno nizak, na 34 odsto bruto domaćeg proizvoda.

“Uprkos postizanju realnog rasta prihoda od tri odsto godišnje od 2015. godine, BDP po glavi stanovnika i dalje je na samo trećini prosjeka 27 članica EU”, istakli su.

Upozoravaju da je BiH i dalje izložena znatnoj ranjivosti na ekonomske šokove, s obzirom na to da je čak 40 odsto stanovništva izjavilo da ne može sastaviti kraj s krajem u roku od mjesec dana ako bi ostali bez prihoda.

“Visoka stopa siromaštva povezana je sa slabom participacijom na tržištu rada i nižom obrazovanošću stanovništva, a među najranjivijima su starija domaćinstva i domaćinstva s dvoje i više djece ili članovima s invaliditetom”, stoji u ovom izvještaju.

Jedna od najvažnijih poruka izvještaja je da nizak nivo investicija i ekonomski model temeljen na slaboj domaćoj potrošnji otežava šanse za sustizanje evropskog prosjeka.

Bez ubrzavanja strukturalnih reformi, koje bi uključivale reformu i kontrolu javnih preduzeća, poboljšanje poslovnog ambijenta, smanjenje troškova rada i tranzicije s ekonomije zasnovane na uglju na zelenu energiju, u Svjetskoj banci, praktično, upozoravaju da ovaj cilj nećemo moći dostići.

Ekonomski parametri u zemlji, prema njihovoj analizi, ne izgledaju dobro, s obzirom na to da upozoravaju da je industrijska proizvodnja nastavila da opada, koju nije mogao da nadomjesti rast plata koji je samo doveo do jačanja inflacije.

Iako na pozitivnoj strani vide rast bruto domaćeg proizvoda na 2,7 odsto u ovoj i na 3,1 u narednoj godini, ipak očekuju rast inflacije zbog navedenih strukturalnih problema, ali i globalne ekonomske nesigurnosti.

Osim ovih razloga, indirektno kritikuju i odluke domaćih vlasti da povećaju plate i povećavanje davanja za beneficije.

Svjetska banka ocjenjuje da će veći dio energije biti potrošen na evropske integracije, a da za ove ekonomske mjere koje bi riješile strukturalne probleme neće biti kapaciteta. Rizici za pogoršanje situacije su, kako je naglašeno, znatni.

“Potencijalna eskalacija globalne ekonomske nesigurnosti i domaćih političkih sukoba mogli bi dovesti do manje investicija i kašnjenja u sprovođenju ključnih ekonomskih strukturnih reformi. Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku takođe bi mogli obuzdati evropsku ekonomiju, što bi dalje moglo uticati na izvoz, direktna strana ulaganja i doznake iz inostranstva”, zaključuju oni svoju sumornu prognozu.

Ljeto je na pragu, godišnji odmori se spremaju, a sa njima i dokumenti, odnosno pasoši. Ako ste sa Balkana za putovanje u mnoge zemlje trebaće vam viza, ali sve zavisi od pasoša sa kojim “raspolažete”.
Kada su u pitanju balkanske zemlje, na prvom mjestu je pasoš Hrvatske, Crna Gora je sedma na listi najmoćnijih pasoša, a pasoš Srbije je na 67. mestu.

To pokazuje Visa Guide Passport Index 2025, gdje se vidi da je prva Grčka, potom Hrvatska, zatim Slovenija, pa Bugarska, piše Portal RTCG.

Slijede Rumunija, Srbija pa Crna Gora, na sedmom mjestu.

Osma je Sjeverna Makedonija, zatim Bosna i Hercegovina, Albanija.
Ako se pogleda globalni nivo, prema istom indeksu, hrvatski pasoš je na 18. mestu u svijetu. Grčki je 22. a pasoš Slovenije 25.

Crnogorski pasoš je na 73. mjestu.

Kompanija Henley & Partners svake godine u januaru objavljuje Henley Passport Index – rang listu svjetskih pasoša prema broju destinacija koje njihovi vlasnici mogu posjetiti bez vize.

Indeks obuhvata 199 pasoša i 227 destinacija, pružajući korisnicima najopsežnije i najpouzdanije informacije o njihovom globalnom pristupu i mobilnosti.

Na kraju 2024. godine u Republici Srpskoj bilo je oko 193.000 kategorisanih boraca, od čega je njih oko 179.000 imalo pravo na mjesečni borački dodatak.

Ratnih vojnih invalida je oko 28.500, a porodica poginulih boraca bilo je oko 15.000, govore zvanične evidencije koje vodi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS.

U 2025. godini borci u Srpskoj imaju jasne zahtjeve, koje će tražiti da budu ispunjeni kroz izmjene i dopune Zakona o pravima boraca.

Prije svega, očekuju povećanje mjesečnog boračkog dodatka koji trenutno iznosi tri KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, zatim povećanje ličnih i porodičnih invalidnina, završetak programa stambenog zbrinjavanja, nastavak pomoći optuženima i osuđenima za navodno počinjene ratne zločine.

Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), za “Nezavisne novine” kaže da će istrajavati da se završi i pitanje zaposlenja djece poginulih boraca, za šta takođe imaju određena obećanja i već odobrena određena sredstva.

– Naravno, kroz zakon želimo da vidimo da li možemo doći i do nekih rješenja za borce koji nemaju nikakva primanja osim boračkog dodatka – ističe Ostojić.

A takvih boraca, prema podacima još iz 2022. i 2023, bilo je oko 14.000 u Republici Srpskoj.

– Mislim da je taj broj nepromijenjen i u ovom momentu – dodaje Ostojić.

Na pitanje kako ti ljudi žive i opstaju, odgovara:

– Normalno da niko ne može živjeti od tog dodatka i da se ljudi finansiraju na druge načine. Da li ih izdržavaju članovi porodice ili se bave nekim poslom u smislu poljoprivrede i slično zarađuju sredstva, to je sada pitanje. Ali u okviru tih 14.000 treba napraviti statistiku i vidjeti podatke od čega svi ti ljudi žive. Mora im se posvetiti daleko veća pažnja.

Što se tiče povećanja mjesečnog boračkog dodatka, borci očekuju da će u 2025. godini biti obezbijeđena sredstva za te namjene. Međutim, Ostojić nije mogao da precizira koliko povećanje bi zadovoljilo borce.

– Tražiće se rješenja da se taj borački dodatak podigne za određeni procenat. Vidjećemo za koliko. A bukvalno za sam borački dodatak kao pravo koje je uvedeno za sve borce treba skoro pola budžeta za boračko-invalidsku zaštitu – navodi Ostojić za “Nezavisne“.

Pomenuti budžet od 2022. godina naovamo povećan je za više od 200 miliona KM.

– Godine 2022. budžet je bio 236 miliona KM, 2023. iznosio je 280 miliona KM, da bi poslije rebalansa to otišlo na 300 miliona KM. Prošle godine je bio 432 miliona, kroz rebalans je dodato još pet miliona, pa je zaključno sa 2024. godinom to bilo 437 miliona KM. Budžetom za 2025. godinu predviđena su 442 miliona KM, a s ovim što je obećano u narednom periodu, očekuje se da kroz rebalans pređe sumu od 450 miliona maraka – rekao je Ostojić.

Ako bi borci sa nadležnima dogovorili da iznos boračkog dodatka bude povećan, na primjer, za jednu KM, Ostojić otkriva koliko bi novca onda dodatno trebalo za to.

– Jedna marka povećanja boračkog dodatka značilo bi da izdvajanja za to moraju da se povećaju za 80 miliona KM, a onda bi morala da se povećaju i sva davanja po osnovu svih prava iz boračko-invalidske zaštite, kojih je preko deset. To bi ukupno iziskivalo najmanje 150 miliona KM na već postojeći budžet – navodi Ostojić za “Nezavisne novine“.

Zbog navedenog, ističe da po pitanju boračkog dodatka postoji nekoliko prijedloga.

– Neki predlažu da on ostane na ovom nivou za sve demobilisane borce, prijedlog je i da se posebno izdvoji kategorija socijalno ugroženih i njima da nešto više ili da se to na drugi način riješi. Vidjećemo – kaže prvi čovjek BORS.

Jedno od pitanja za koje borci očekuju da će biti riješeno u tekućoj godini jeste i revizija statusa boraca, a što je već godinama po mnogima crna mrlja ove organizacije, jer postoje brojne sumnje da navedeni broj od 193.000 kategorisanih boraca nije tačan.

– Broj boraca i ustanovljavanje statusa boraca vršilo se isključivo na osnovu uvjerenja koje je izdato na osnovu službene evidencije koja je vođena u ratu i koju su vodile ratne jedinice. Prema toj evidenciji i provedenom postupku tu ih je trenutno sada 193.000.

Ne bismo pričali o novoj reviziji, već instrumentu kako revidirati postojeće stanje i ustanoviti tačno da li su neki ljudi bili borci ili nisu. To BORS ne može sam uraditi, niti institucije sistema, već se moraju uključiti ljudi koji su tokom rata komandovali ratnim jedinicama i koji su ustrojavali – kaže predsjednik BORS.

Ostojić dodaje da su od resornog ministarstva zato tražili da se pronađe mogućnost da se objave spiskovi ljudi koji su stekli status borca.

– Da ti spiskovi budu dostupni ljudima da ih vide i da se tako pokrenu postupci prema onima koji su stekli status borca, a zna se da nisu bili borci. Ti ljudi treba da pogledaju sami sebe i jedan drugog u oči i kažu: ‘Prijatelju, ti nisi bio borac” – pojasnio je Ostojić.

Nezavisne