Connect with us

Banjaluka

Probijena TRI ROKA, sad se čeka KRAJ GODINE: Kad će garaža kod UKC-a?

Prvi rok bio je septembar 2022. godine. Drugi do kraja prošle godine, a treći do juna 2023. Sad je već na snazi i četvrti rok za izgradnju parking garaže kod Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci, koja bi, kažu u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Srpskoj, trebalo da bude gotova do kraja godine.

Za to vrijeme, u bilo koje doba dana, ispred UKC-a ista slika – gomila automobila koja je parkirana na trotoarima i zelenim površinama i ogromne gužve zbog kojih često “zapnu” i vozila hitne pomoći, čak i sa upaljenom rotacijom.

Dok iz UKC-a objašnjavaju da je u pitanju kompleksan posao i komplikovan teren, stotine građana koji na dnevnom nivou dođu i prođu kroz ovu ustanovu, kažu da je naći parking prava umjetnost i da se taj problem što prije mora riješiti.

“Prava je ludnica, danas je petak pa je možda malo manja gužva nego inače. Prije nekoliko dana sam bio ovdje i bila je tolika gužva da je nekoliko vozila hitne pomoći bilo zarobljeno i nisu mogli da prođu“, priča za BL portal Banjalučanin Nenad, koji je kružio oko UKC-a, a onda se sklonio sa strane i čekao slobodno mjesto.

Nenad, koji inače živi na Starčevici, kaže da bi radije došao pješke nego automobilom, kad bi on sam morao kod doktora, ali je morao da doveze člana porodice.

Pješačiti je morao i Milan Kežić, Banjalučanin koji je došao automobilom, ali ga je ostavio “tamo negdje”, da bi na vrijeme stigao na zakazani termin.

„Pravi je haos, došao sam autom, ali nema mjesta i gužve su ogromne, pa sam parkirao skroz gore, daleko, i došao sam pješke ovamo“, nezadovoljno priča Milan i dodaje da mu nije jasno zašto je došlo do ovakve situacije ispred ustanove u koju, kako kaže, dolazi pola države.

Za razliku od njega, Dragovan Petrović je, uz malo sreće i, kako tvrdi, dobru vozačku vještinu, uspio da pronađe parking mjesto i parkira na uskom prostoru. U pomirljivijem tonu, Dragovan kaže da se treba strpiti do završetka garaže koja će, siguran je, definitivno riješiti problem parking prostora za UKC.

„Garaža će rasteretiti gužve, mislim da je to dobar potez jer je UKC centar na nivou Republike, a ona će spriječiti i dalju eroziju terena, tako da je od nje velika korist. Trebala je samo biti izgrađena daleko ranije“, smatra Dragovan.

Radovi na garaži počeli su u junu 2020. godine, a nakon probijanja već tri roka, još nije definsan tačan datum njenog završetka. Iz UKC-a za BL portal kažu da se „prema novoj planiranoj dinamici, završetak objekta očekuje do kraja 2023. godine“.

„Objekat za stacionarni saobraćaj i komercijalne sadržaje je jako kompleksan samim svojim položajem i zahtijevan za izgradnju, pošto su četiri etaže ukopane u zemlju sa dvije strane, sjeverne i zapadne. Nepredvidljivost terena je prouzrokovala dodavanje većeg broja šipova zbog pojačanja stabilnosti objekta, što je zahtijevalo više vremena od predviđenog. Izgradnja objekta je počela u periodu epidemije Covid 19, što je uveliko uticalo na raspoloživost radne snage, usljed mnogobrojnih bolovanja i raznih restrikcija i zaključavanja“, navode iz UKC-a.

Sve su to, kako tvrde, okolnosti koje su dovele do “ispadanja iz dinamike” i kašnjenja radova.

Iz preduzeća “Marković invest RM”, koje je izvođač radova, za BL portal kažu da je, što se njih tiče, rok za izgradnju garaže jun ove godine, ali za više detalja upućuju na direktora, koji se, do zaključenja teksta, nije javljao na naše pozive.

 

(BL PORTAL)

Related Topics:

Banjaluka

BIH NESTAJE U TIŠINI! Porodilišta prazna, autobusi puni, STATISTIKA NE LAŽE

Bosna i Hercegovina nestaje. Ne oružjem, već praznim porodilištima, punim autobusima za odlazak i kolonama na granicama za prelazak u jednom pravcu. Statistika ne laže, a ono što govori, teško je i čuti.

Analize kažu da je u Bosni i Hercegovini, u odnosu na 1991. godinu. nevjerovatnih 1,5 miliona ljudi manje. BiH danas ima tek 2.865.656 stanovnika, od čega 995.000 u Republici Srpskoj, a 1,8 miliona u Federaciji BiH.

Demograf Stevo Pašalić za Srpskainfo kaže da najveći broj stanovnika gubimo, ne negativnim prirodnim priraštajem, već iseljavanjem.

“BiH je od 2007. godine u negativnom prirodnom priraštaju. Od 2013. godine, od popisa, Republika Srpska izgubila je 64.995 djece, a BiH 115.000, 116.000 djece. Ali je zbog migracija izgubila 1.300.000 ljudi”, upozorava Pašalić.

Ističe da je BiH 1991. godine imala, a to se nikad više nećemo ponoviti, 4.377.033 stavnika.

“Prirodnim priraštajem i migracijskim odlivom izgubili smo 1.511.000 stanovnika. Moje procjene, a niko ih nije pobio, pokazuju da BiH danas ima 2.865.656 stanovnika, od toga Republika Srpska 995.107, a Federacija BiH 1.802.000 stanovnika”, naglašava Pašalić.

Još će gore biti ako se trendovi nastave. Naime, uz negativni prirodni priraštaj, može se očekivati da Srpska do 2050. godine izgubi još 250.000, 300.000 ljudi.

Zabrinjavajuće podatke iznijela je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA BiH). Oni pokazuju da je 2023. godine u BiH rođeno 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, a do kraja oktobra 2025. samo 23.663.

To je skoro 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.

“Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija BiH 15.341, Republika Srpska 7.738 i Brčko distrikt 584. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji”, ističu iz IDDEEA BiH.

Nisu ovo samo statistički podaci. Ovo govori o ozbiljnoj krizi povjerenja građana u sistem, u budućnost i u smisao ostanka. Sociolog Mirjana Čeko poručuje da kada mladi ljudi odustaju od roditeljstva, to znači da su već odustali od ideje da se u ovoj zemlji može živjeti dostojanstveno.

“Glavni uzroci kontinuiranog pada nataliteta leže u kombinaciji ekonomske nesigurnosti, nestabilnosti tržišta rada i urušenih društvenih vrijednosti. Mladi ljudi danas odrastaju u ambijentu u kojem obrazovanje ne garantuje zaposlenje, rad ne donosi sigurnost, a trud se rijetko prepoznaje. U takvim okolnostima odluka o zasnivanju porodice postaje teret, a ne radost”, kaže ona za Srpskainfo.

Ekonomski faktori imaju presudan uticaj, jer niska primanja, nesigurni ugovori, skupo stanovanje i slaba podrška roditeljima čine da se rađanje djece doživljava kao rizik, a ne kao investicija u budućnost. Čeko poručuje da mladi ne odbijaju roditeljstvo, oni odbijaju da djecu dovode u sistem koji im ne nudi osnovnu sigurnost.

I da, migracije dodatno produbljuju problem.

“Odlaze upravo oni koji bi sada trebali biti nosioci demografskog i ekonomskog oporavka odnosno mladi, obrazovani i radno sposobni. Time Bosna i Hercegovina ne gubi samo broj stanovnika, već i svoj najvredniji resurs koji predstavlja upravo ljudski potencija”, upozorava ona.

Pad nataliteta nije isključivo domaći fenomen, ali su uzroci u BiH specifični. Dok u razvijenim zemljama smanjenje broja rođenja proizlazi iz promjene životnih stilova i izbora, u BiH je to posljedica hronične nesigurnosti i slabe socijalne infrastrukture.

“Drugim riječima, tamo je riječ o individualnim odlukama, a ovdje o sistemskom neuspjehu, a posljedice ovakvog trenda biće dugoročne i ozbiljne. Uz rastući broj starijih i smanjenje radno aktivnog stanovništva, penzioni sistem i socijalne usluge postaće teško održivi. Još važnije, društvo bez mladih postaje društvo bez dinamike, bez kreativnosti, bez nade”, naglašava Čeko.

Prema njenim riječima, država mora prestati da nudi simbolične, jednokratne mjere koje služe isključivo za političku promociju.

“Potrebna je cjelovita populaciona politika koja obuhvata stabilno zapošljavanje mladih, povećanje plata, dostupne vrtiće, stambene olakšice, fleksibilne uslove rada i društvenu poruku da je roditeljstvo vrijednost koju zajednica zaista podržava. Dok god mladi ljudi osjećaju da moraju birati između života u BiH i dostojanstva, oni će birati odlazak. A država koja gubi svoju djecu, gubi i budućnost”, upozorava Čeko, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA DIJELI STIPENDIJE STUDENTIMA! Do 400 KM za deficitarna zanimanja

Grad Banjaluka raspisao je konkurs za dodjelu stipendija studentima prvog ciklusa na visokoškolskim ustanovama za akademsku 2025/2026. godinu, a studenti mogu da konkurišu za jednu od tri vrste stipendija.

Kako je navedeno iz Gradske uprave Banjaluka, u pitanju su stipendije za uspjeh u školi odnosno na studiju i stipendije prema socijalnom statusu u iznosu od 150 KM, te stipendije za deficitarna zanimanja u iznosu od 400 KM.

“Kada je riječ o deficitarnim zanimanja za akademsku 2025/2026. godinu, to su: Matematika i informatika, nastavni smjer – Diplomirani profesor matematike i informatike – 240 ECTS, Fizika, nastavni smjer – Diplomirani profesor fizike – 240 ECTS i Biologija, nastavni smjer – Diplomirani profesor biologije – 240 ECTS”, navode oni.

Iz Gradske uprave ističu da je prijave na konkurs, sa potrebnom dokumentacijom, potrebno dostaviti do 3. decembra 2025. godine putem Prijemne kancelarije Gradske uprave (kancelarija 16).

“Obrasci za podnošenje zahtjeva za stipendiju, zainteresovani mogu preuzeti ispred prijemne kancelarije u Gradskoj upravi (pretinac broj 64)”, kažu u Gradskoj upravi dodajući da se obrasci nalaze i na internet stranici grada.

“Sve informacije o javnom konkursu zainteresovani mogu dobiti putem zvanične internet stranice Grada Banja Luka, www.banjaluka.rs.ba, a za dodatna pojašnjenja i na telefon Gradske uprave, broj: 051/244-496”, ističu oni.

Inače, za stipendije iz budžeta Grada ukupno za učenike i studente biće izdvojeno 1,8 miliona KM.

Nastavi čitati

Banjaluka

BESPLATNO PLIVANJE ZA BANJALUČKE MALIŠANE! Odziv odličan, obukom se spasavaju životi

Banjalučki mališani već 10 godina na Gradskom olimpijskom bazenu uče plivati, i to besplatno, a s njegovim ponovnim otvaranjem nastavljena je i škola plivanja koja obuhvata učenike drugih razreda osnovnih škola.

Na GOB-u besplatno plivanje uče učenici drugih razreda osnovnih škola
Projekat traje već 10 godina, a vodi ga JP “Aquana” uz podršku Grada Banjaluka

Cilj: obuka 1.000 djece godišnje i iskorjenjivanje “plivačke nepismenosti” Direktor Lazić ističe važnost kontinuiteta i podrške zajednice

Vještine plivanja, prema riječima Svete Lazića, direktora Javnog preduzeća “Aquana”, u okviru koga djeluje i Gradski olimpijski bazen, trenutno stiču učenici drugog razreda Osnovne škole “Branko Radičević” iz Banjaluke, koji su se prijavili za obuku.

Odziv odličan, plivanje najpopularniji sport
“Odziv je sjajan, očigledno je da je plivanje, kao bazični sport i vještina koja znači život, jedan od najpopularnijih sportova u gradu na Vrbasu”, kaže Lazić za “Nezavisne novine“.

Kako dodaje, njihov cilj je da kroz projekat besplatne obuke koji se realizuje u saradnji “Aquane” i grada Banjaluka, iskorijene “plivačku nepismenost”.

“U početku, obuka je obuhvatala 300 djece da bismo 2023. godine omasovili projekat i povećali broj djece na 500 na godišnjem nivou. Krajnji cilj nam je da iskorijenimo ‘plivačku nepismenost’ i da svake godinu obuhvatimo sve osnovce koji pohađaju drugi razred, što će se, iskreno se nadamo, u skorijoj budućnosti i ostvariti”, navodi on dodajući da im je, shodno tome, želja da stvore uslove za obuku 1.000 mališana godišnje.

Besplatna škola najzdraviji projekat
Sve mališane koji se odluče da uče plivati na Gradskom olimpijskom bazenu, vještinama u vodi uče treneri koji su profesori fizičkog vaspitanja sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa djecom iz oblasti obuke neplivača, a koji, kako kaže Lazić, iza sebe imaju desetine hiljada obučenih polaznika.

Za Lazića je besplatna škola plivanja najzdraviji i najsvrsishodniji projekat u Banjaluci, međutim, nedavno zatvaranje bazena predstavljalo je hendikep kako za građane tako i za polaznike obuke. Linker
Obukom se spasavaju životi
“Plivanje je zdravlje, plivanje je život. Obukom neplivača potencijalno spasavamo jedan život. Svaki dan koji bazen nije radio je značajno usporio proces obuke, a samim tim nanio i ogromnu štetu kako korisnicima usluga bazena, tako i našim najmlađim plivačima”, priča Lazić za “Nezavisne novine” dodajući da je za roditelje ogromna radost kada ugledaju dijete kako samostalno pliva i savladava vještine u vodi.

Bazen neodrživ bez pomoći zajednice
Upravo zbog toga se nada da više neće biti prekida rada bazena i da će se uspjeti obezbijediti potrebna sredstva za njegovo normalno funkcionisanje.

“Nigdje u svijetu objekat ovog tipa nije samoodrživ i svagdje ima punu podršku društvene zajednice. Nigdje se ne dovodi u pitanje funkcionisanje objekta u kojem djeca uče plivati”, navodi on.

Škola plivanja opravdala postojanje
Škola plivanja, prema Lazićevom mišljenju, opravdala je svoje postojanje.

“Njom učestvujemo u stvaranju zdrave nacije. Postoji i jedno istraživanje sprovedeno u Americi, koje kaže da ‘svaki dolar uložen u plivanje indirektno vraća pet dolara’. Bavljenjem sportom, pogotovo plivanjem, dobijamo zdravu i radno sposobnu naciju, koja će sutra da vodi našu zemlju”, kaže Lazić.

Nastavi čitati

Aktuelno