Connect with us

Politika

PROBLEM SA MIGRANTIMA SE PREBACUJE MANJIM DRŽAVAMA! Kakav je položaj Srpske?

Oni koji su izazvali migrantsku krizu, neka je i sami rješavaju, ne prebacujući taj teret na leđa drugih, manjih evropskih država koje s migrantskom problematikom, ali i s njenim uzrocima, nemaju apsolutno nikakve veze.

Kaže ovo za “Glas Srpske” ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenad Nešić, komentarišući aktuelna dešavanja u Evropi, odnosno pokušaje sve većeg broja zemalja da nakon što su prvobitno otvorili svoja vrata, jer im je tada nedostajalo radne snage, sada ista zatvore te taj teret prebace na druge manje zemlje, a prije svega balkanske među kojima je i BiH, odnosno Republika Srpska.

Nešić kaže da još nije imao priliku da se upozna sa sadržajem pisma UNHCR-a u kom ova organizacija od domaćih vlasti, kako na državnom tako i entitetskom nivou, traži da ubuduće one na sebe preuzmu ekonomski, odnosno finansijski teret izdržavanja migranata, ali i da o tom pitanju ima jasan i nedvosmislen stav.

– Migranti nisu naš problem, nego njihov. Oni su napravili problem i neka ga riješe. Ako se budu tako odnosili prema nama mi bi trebalo da nađemo adekvatan odgovor i da zaštitimo sebe – istakao je Nešić.

Slično mišljenje iznio je i politikolog Ljubiša Malenica iz Centra za društveno-politička istraživanja, poručujući da Srpska ne može sebi priuštiti luksuz pretvaranja u društveni eksperiment zarad interesa kolektivnog Zapada niti preuzeti ekonomski teret brige za migrante na uštrb potreba sopstvenog građanstva. Smatra da je ovo novi u nizu pritisaka na Republiku Srpsku od strane zapadnih centara moći, koji ne znaju kako da se izbore sa migrantima, ali i troškovima njihovog zbrinjavanja.

– Teret migracija želi se prebaciti na manje evropske države. U isto vrijeme Njemačka ponovo uvodi kontrolu sopstvenih granica kako bi se pokušala suprotstaviti migracionim tokovima te zaštititi od islamističkog radikalizma. I Austrija nedvosmisleno odbija da prihvati one migrante koje Berlin odbije – kaže Malenica.

Smatra i da bi za razliku od nekih drugih evropskih zemalja, dugoročni interes Srpske trebalo da bude – razvoj funkcionalne pronatalitetne politike i stvaranje povoljnijeg ekonomskog i društvenog ambijenta za povratak iseljenika iz inostranstva, jer iskustva velikih evropskih država jasno ilustruju da prihvatanje migranata sa sobom nosi čitav niz izazova i novih problema te da je trenutna stvarnost zapadne Evrope odraz neuspjeha ideoloških i demografskih politika kolektivnog Zapada.

Navodi da od 2015. godine, kada je Angela Merkel otvorila kapije Njemačke, ali i same EU migrantima iz Azije i Afrike jasno iskristalisala nemoć zapadne kulture da izvrši asimilaciju ili integraciju migrantskih zajednica u zemlji domaćina.

Ukazuje i da je to kasnije uticalo i na stanje političke stabilnosti zemalja Zapada te dovelo u pitanje položaj i status njihovih trenutnih političko-ideoloških elita.

– Zato im je neophodno rješenje, a poželjno je da troškove snose drugi, uprkos činjenici da je za sam fenomen masovnih migracija i povezane probleme direktno odgovorna neokolonijalna i neoliberalna politika zapadnih zemalja – poručio je Malenica.

Zatvaranje Njemačke
Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke najavilo je uvođenje privremenih graničnih kontrola na svim kopnenim granicama kako bi se, kako je saopšteno, obuzdale neregularne migracije i zaštitila javnost od islamističkog ekstremizma. Njemačka inače ima 3.700 kilometara dugu granicu s Danskom, Holandijom, Belgijom, Luksemburgom, Francuskom, Švajcarskom, Austrijom, Češkom i Poljskom.

Politika

„VOJSKA DA, RIJALITI NE!“ Stanišić BRUTALNO o omladini i vraćanju vojnog roka!

Gostujući u Dnevniku BHT1 uživo iz banjalučkog studija, Miloš Stanišić iz Bijeljine, član Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP), govorio je o ključnim temama koje ovih dana izazivaju snažne reakcije u javnosti – od ideje formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske, preko inicijative za uvođenje vojnog roka u Srbiji, do problema sa presudom u slučaju slovenačkog “Vijadukta“.

Rezervni sastav policije – dobra ideja, ali neostvariva

Na pitanje o formiranju rezervnog sastava policije Republike Srpske, Stanišić je, kao bivši vojni akademac, istakao da podržava jačanje bezbjednosnih kapaciteta entiteta. Ipak, naglašava da je ideja neodrživa iz finansijskog ugla.

– Ako se država zadužuje da bi isplatila osnovna davanja poput penzija i plata, tada je uvođenje rezervnog sastava policije prilično neodgovorno. Lijepo zvuči, ali kada pogledate realne budžete i potrebe, jasno je da je to još jedno mrtvo slovo na papiru“, rekao je Stanišić.

Vojni rok – sredstvo vaspitanja, ne samo odbrane

Komentarišući inicijativu u Srbiji o vraćanju obaveznog vojnog roka, i mogućnost da se on odnosi i na mladiće s dvojnim državljanstvom, Stanišić je istakao vaspitnu dimenziju takve mjere.

– Današnja omladina raste uz rijalitije i društvene mreže. Vojni rok može biti način da se mladi nauče redu, radu i disciplini. Moj brat je služio vojsku i vratio se kao drugačiji čovjek. U tom uzrastu, vojna služba može oblikovati karakter, više nego kafane“, poručio je on.

Dodao je i da bi sistem morao omogućiti alternativu, poput civilne službe, i da bi rješenje moralo biti fleksibilno i dobro pripremljeno.

“Vijadukt“ – presuda se izbjegavala, kamate rastu svaki dan

Govoreći o sporu sa slovenačkim “Vijaduktom“, Stanišić je ocijenio da je slučaj simptom teškog sistemskog propadanja.

– Kamata dnevno iznosi preko 18.000 KM. To su milioni koji su mogli biti uloženi u razvoj. Najveći problem je što niko nije reagovao na vrijeme – rekao je i dodao da je ukupna vrijednost arbitražnih sporova koji “vise“ nad BiH i Republikom Srpskom premašila dvije milijarde KM“, upozorava Stanišić.

Odluka Ustavnog suda RS: licemjerna raspodjela PDV-a

Na pitanje o nedavnoj odluci Ustavnog suda RS da je smanjenje prihoda od PDV-a za gradove sa više od 100.000 stanovnika neustavno, Stanišić je rekao da je to bila “licemjerna mjera“ vladajuće strukture.

– Uzimate od Bijeljine i Banjaluke da biste dali nerazvijenima, bez ikakvog izvještaja o tome gdje su sredstva zaista završila“, poručio je, tražeći veću transparentnost i domaćinsko upravljanje budžetom.

Inicijativa za “vladu u sjeni“

Stanišić je govorio i o inicijativi za formiranje “vlade u sjeni“ koju je pokrenula Srpska demokratska stranka, a u kojoj će učestvovati i predstavnici PDP-a.

– Još nismo izašli s imenima jer ozbiljno pristupamo ovom projektu. Želimo okupiti kvalitetne ljude, eksperte iz različitih oblasti, koji mogu ponuditi konkretne politike i rješenja“, rekao je Stanišić.

Evropski put – vlast snosi odgovornost za blokade
Na anketno pitanje Dnevnika BHT1 – ko je odgovoran za blokadu evropskog puta BiH – Stanišić je jasan: “Vlast“.

– Kao što su roditelji odgovorni za stanje u porodici, tako su i vladajuće stranke odgovorne za smjer države. BiH geografski pripada Evropi i mi kao PDP podržavamo evropski put, ali ne po svaku cijenu i ne po cijenu porodičnih i identitetskih vrijednosti“, rekao je.

– Nemamo finansije za bacanje, a još manje vremena za neodgovorne odluke“, zaključio je Miloš Stanišić potpredsjednik PDP-a, prenosi portal  Dešavanja u Bijeljini.

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL NA UKC-u: Đajić i Dodik u kliničkom centru dijele dresove fudbalerima!

Dok se pacijenti nadaju kraćim listama čekanja i bržoj zdravstvenoj zaštiti, direktor UKC Republike Srpske Vlado Đajić odlučio je da dijeli dresove. I to ne medicinskom osoblju, već fudbalskim klubovima.

U hodniku najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, Đajić je, kako navodi, u ime predsjednika RS Milorada Dodika, uručio sportske garniture za klubove FK Ravan i FK Moštanica iz Kozarske Dubice. Vrijednost donacije je oko 4.000 KM, a ovo je, kako je sa ponosom istaknuto, jubilarna 150. donacija.

Ipak, nije jasno zašto se dresovi fudbalskih timova dijele unutar zdravstvene ustanove, niti kakve veze ima UKC sa sportskom opremom. Da li je bolnica postala novi punkt za političke promocije i marketinške akcije?

Akcija pomoći sportskim kolektivima svakako jeste pohvalna, ali možda bi bilo primjerenije da se ovakve aktivnosti odvijaju u sportskim centrima, stadionima ili opštinskim salama, a ne u prostorijama ustanove gdje bi fokus trebalo da bude zdravlje ljudi, a ne boje dresova.

U zemlji u kojoj se čekanja na operacije mjere mjesecima, a pacijenti često donose i zavoje od kuće, slike političko-sportskih poklona u bolničkom holu izgledaju, blago rečeno, neukusno.

Nastavi čitati

Politika

RADOVANOVIĆ: Srpskoj treba snažan SDS koji okuplja narod i vodi promjene

Republika Srpska, a posebno njen istočni dio, se suočava sa nizom ozbiljnih demografskih, ekonomskih i infrastrukturnih problema i u takvoj, vrlo kompleksnoj situaciji neophodno je da imamo snažnu Srpsku demokratsku stranku (SDS), spremnu da odgovori svim ovim izazovima, da okupi narod, sve opozicione partnere, da bude lider i povede neophodne promjene ka boljem životu koje će biti vidljive svakom građaninu Republike Srpske.

Ovo je za BN izjavila članica Predsjedništva Srpske demokratske stranke Milica Radovanović.

“Svi problemi sa kojima se danas susrećemo su rezultat dugogodišnjeg zapostavljanja, lošeg upravljanja, konstantnog odliva stanovništva i nepostojanja ozbiljnog razvojnog plana”, naglasila je ona i kritički se osvrnula i na stanje u Srpskoj demokratskoj stranci, koja, kako kaže, treba da bude na čelu onih koji hoće iskrene promjene u Republici Srpskoj.

“Trenutno, međutim, svjedočimo rastu nezadovoljstva i u Srpskoj demokratskoj stranci od strane velikog dijela članstva, a prije svega od jako značajnog broja istaknutih funkcionera, jer umjesto najavljivane obnove stranke, trenutno imamo kadrovsko eksperimentisanje, bez jasnih politika, vizija i planova, što dodatno urušava autoritet Srpske demokratske stranke.

Sa ovakvom praksom, posljedice bi bile vrlo ozbiljne jer stranka gubi na ovaj način svoje najjače oružje – autentičnost, dosljednost i vezu sa narodom”, upozorava ona.

Dodaje da se Srpska demokratska stranka danas nalazi na važnoj prekretnici – između modernizacije i političke irelevantnosti.

“Кojim ćemo putem krenuti zavisi od nas samih, ali jedno je sigurno, trenutna kadrovska struktura nema potreban kapacitet, ali ono što je bitno jeste da postoje ljudi koji su vizionari, otvoreni za reforme i operativno vrlo sposobni.

Кao član Predsjedništva Srpske demokratske stranke o svim ovim stvarima sam prvenstveno govorila na sjednici Glavnog odbora, a smatram odgovornim da to iznesem i na Skupštini na kojoj ćemo na demokratski način naći najbolje rješenje, bez ikakih podjela i zauzimanja strana, jer svi smo mi na strani samo snažnije i bolje Srpske demokratske stranke i Republike Srpske”, kazala je Milica Radovanović.

Nastavi čitati

Aktuelno