Connect with us

Svijet

STIŽE DVA MILIONA LJUDI? Na pomolu nova migrantska kriza u Evropi

Građanski rat u Sudanu stvara potencijalno najtežu migracijsku krizu u Evropi od 2015. godine. Skoro dva miliona ljudi spremno je da krene prema Evropi.

Građanski rat u Siriji 2015, zemlji sa populacijom od samo 22 miliona, pokrenuo je najveću migrantsku krizu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Više od šest miliona Sirijaca raseljeno je unutar zemlje, a 5,6 miliona pobjeglo je u susjedne zemlje, pri čemu je stotine hiljada njih stiglo na grčka ostrva preko Turske.

Slike sa Lezbosa, Kosa, Lerosa i drugih egejskih ostrva prepunih pretovarenih čamaca i iscrpljenih izbjeglica ostale su urezane u kolektivno sjećanje Evrope.

Danas, građanski rat u Sudanu, zemlji sa skoro 47 miliona stanovnika, stvara krizu još većih razmjera.

Sa više od 12 miliona raseljenih – 7,73 miliona unutar granica i 4,05 miliona u susjednim zemljama, Sudan prijeti da ponovi šok iz 2015. godine, ali ovaj put sa Kritom i južnom Grčkom u epicentru, jer tokovi dolaze iz Libije, a ne sa istočnih granica.

Poređenje je neizbježno – kao što je Sirija tada, Sudan danas prijeti Evropi dramatičnom migrantskom krizom.

Humanitarna katastrofa
Dvije godine nakon izbijanja građanskog rata u Sudanu, u aprilu 2023. godine, sukob između Sudanske vojske (SAF) i paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF) gurnuo je zemlju u jednu od najbolnijih kriza 21. vijeka.

Brojke su zapanjujuće: prema podacima Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR), do jula 2025. godine 12,05 miliona ljudi je raseljeno, što je 25 odsto stanovništva zemlje, prenosi Euronews.

Od toga, 7,73 miliona ostaje interno raseljeno, dok je 4,05 miliona pobjeglo u susjedne zemlje, poput Egipta, Čada i Južnog Sudana.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) karakteriše ovu krizu kao najbrže rastuću krizu raseljavanja u svijetu.

Uslovi u Sudanu su užasni. Između 70 i 80 odsto bolnica prestalo je sa radom zbog bombardovanja, pljački i nedostatka resursa.

Sistemi vodosnabdijevanja u velikim gradovima, poput Kartuma, urušili su se, ostavljajući milione bez pristupa čistoj vodi.

Epidemije kolere, malarije i zaušaka se nekontrolisano šire, dok UN upozorava na predstojeću glad u 17 geografskih zona, posebno u Sjevernom Darfuru i Senaru.

Humanitarna pomoć je na izdisaju: obezbijeđeno je samo 13 odsto potrebnog finansiranja, a operacije distribucije hrane se prekidaju zbog nasilja i pljački. Glad se sada koristi kao oružje rata, pojačavajući očaj stanovništva.

Putevi bjekstva: Od Sudana do Evrope
Kriza je natjerala milione Sudanaca da potraže utočište van granica.

Veliki broj Sudanaca pokušava da stigne do obala Libije preko Čada.

Libija predstavlja glavni koridor ka Evropi. Ove rute su određene geografijom, etničkim vezama i mrežama krijumčara.

Libija i Egipat su ključne tranzitne tačke za one koji ciljaju na Evropu, pri čemu Krit postaje glavna destinacija zbog svoje blizine libijskoj obali.

DTM Sudan Mobility u izvještaju iz juna 2023. navodi da su glavna mjesta porijekla raseljenih lica Kartum (20 odsto), Južni Darfur (21 odsto) i Sjeverni Darfur (20 odsto), što naglašava širok geografski opseg krize.

Libija postala novi čvor krijumčarenja
Libija, uronjena u sopstvenu političku nestabilnost, pretvorila se u centralnu stanicu za Sudance.

Područja poput Sebhe, Kufre i Baraka funkcionišu kao neformalni čvorovi, gdje krijumčari i lokalne milicije eksploatišu raseljene.

Prema izvještaju IOM-a iz marta 2024, Sudanci čine 27 odsto registrovanih migranata u Libiji, a tokovi su se eksponencijalno povećali 2025. godine.

Obale Sirte i Zuare su glavne tačke polaska za Evropu, sa gumenim čamcima i starim ribarskim brodovima koji se kreću ka Kritu, prevozeći od 50 do 100 osoba po putovanju.

Nedostatak državne kontrole u Libiji omogućava mrežama krijumčara da cvjetaju, pretvarajući izbjeglice u “ljudsku robu”.

Prema Libiji putuje i veliki dio raseljenih koji su pobjegli u Čad, koristeći mreže krijumčara migranata kako bi stigli do obala Mediterana.

Libija nije samo zemlja podijeljena na dva dijela, istočni i zapadni.

Naprotiv, u zemlji postoje i drugi, nezvanični centri moći. Nacionalna naftna kompanija, plemenski poglavari (jer plemena igraju važnu ulogu) u različitim oblastima, kao i broj moćnih poslovnih ljudi.

Prisutne su i druge nezavisne oružane organizacije, uključujući i džihadističke grupe.

Pored njih, u Libiji se nalazi značajan broj stranih snaga – zvaničnih trupa, plaćenika i stranih boraca.

Egipat kao kapija ka Mediteranu
Egipat je dom za 1,5 miliona sudanskih izbjeglica, ali nedostatak adekvatnih socijalnih usluga i nejasan pravni status primoravaju mnoge da traže izlaz ka Libiji i Mediteranu.

Rute preko Marsa Matruha i El Saluma su popularne, sa krijumčarima koji naplaćuju od 1.000 do 2.500 dolara po osobi za prevoz do libijske obale.

Ova situacija pojačava tokove ka Grčkoj, jer izbjeglice vide Evropu kao jedinu nadu za sigurnost i stabilnost.

Egipat zato vrši pritisak na Evropsku uniju da dobije finansijska sredstva kako bi zadržao unutar svojih granica Sudance – i ne samo njih, već i potencijalne ilegalne migrante ka Evropi i spriječio ih da masovno putuju ka Libiji, gdje se nalaze najjače mreže krijumčara.

Takođe, u okviru istih pregovora sa EU, smatra da nema razloga da prihvati povratak Egipćana koji takođe predstavljaju sve veću etničku grupu koja ilegalno stiže na Krit i Gavdos, tvrdeći da je njihov broj veoma mali u poređenju sa brojem migranata koje sam Egipat prima.

Štaviše, na nedavnom sastanku između predstavnika Egipta i EU, evropski zvaničnici su bili šokirani čuvši indirektne prijetnje Egipta o otvaranju granica sa Libijom.

Ne samo za Sudance, već i za druge grupe, poput onih iz Bangladeša koji avionom dolaze u Egipat kako bi prešli u Libiju i odatle u Evropu.

Slična je situacija i u Libiji, gdje često iste organizacije koje krijumčare migrante žele da dobiju dio sredstava EU za borbu protiv migracija.

Grčka u centru pažnje
Grčka, a posebno Krit, nalazi se u centru ove nove migrantske krize.

Prema Ministarstvu migracija i azila, dolasci iz Libije su se povećali sa više od 8.000 ljudi koji su stigli na Krit od početka 2025. godine, u poređenju sa 5.000 za cijelu 2023. godinu.

Prema procjenama, dolasci bi mogli dostići 12.000 do kraja ljeta, što je više nego dvostruko u odnosu na prošlu godinu.

Lokalne zajednice u Jerapetri, Haniji i južnom Peloponezu su na ispitu, sa zabrinutošću da bi situacija mogla prerasti u novu krizu, sličnu onoj iz 2015. godine.

Istovremeno, govoreći u parlamentu, grčki premijer Kirjakos Micotakis najavio je hitne mjere za rješavanje povećanih migracionih tokova iz Libije prema Kritu i, između ostalog, najavio da će migranti koji ilegalno ulaze u Grčku biti uhapšeni i zadržani.

Takođe je objasnio da će odmah biti donesena zakonska regulativa za tromjesečno zamrzavanje razmatranja novih zahtjeva za azil od strane države.

AF: Glavni koridori
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) zabilježila je glavne koridore za Sudance koji traže spas van zemlje:

*Čad: Oko 1.190.500 ljudi (28%), uglavnom iz Darfura.

*Južni Sudan: Oko 1.190.500 (28%), često Južnosudanci koji su izbjegli u Sudan i sada se vraćaju.

*Egipat: Više od 1.104.000 (26%), uglavnom iz Kartuma i Sjevernog Sudana.

*Libija: Procjene se kreću od 130.000 do čak 300.000, uglavnom preko mreža krijumčara iz Čada i Zapadnog Egipta.
Nezavisne

Related Topics:

Svijet

VELIKI ZAOKRET ILI NOVA TENZIJA? Tramp nudi razgovor Iranu, uslov podigao prašinu!

Tramp je u intervjuu za Njujork post rekao da je spreman da se sastane sa najvišim iranskim liderima ako se postigne napredak u razgovorima.

Američki predsjednik je naveo da su Džej Di Vens, Stiv Vitkof, Džared Kušner i američki pregovarački tim na putu ka Islamabadu, gdje bi trebalo da stignu u roku od nekoliko sati.

– Trebalo bi da bude dijaloga sa Iranom, tako da pretpostavljam da se niko ne igra u ovoj fazi – rekao je Tramp.

Naglasio je da pregovori imaju jedan ključni i nesumnjivi zahtjev: Iran mora da se odrekne svog posedovanja nuklearnog oružja.

Tramp dodaje da bi bio spreman da se lično sastane sa iranskim liderima ako se postigne napredak.

To bi omogućilo Iranu da učestvuje u sledećoj rundi pregovora, a Teheran sada “pozitivno razmatra učešće u mirovnim pregovorima”, rekao je zvaničnik.

Konačna odluka još nije donijeta
Međutim, dodao je da konačna odluka još nije donijeta.

Iran je prethodno odbio američki prijedlog za drugu rundu direktnih mirovnih pregovora pre isteka prekida vatre.

Načelnik pakistanske vojske Asim Munir, ključni posrednik, prethodno je rekao Donaldu Trampu da je američka pomorska blokada glavna prepreka pregovorima.

Američke snage su uvele blokadu prošle nedelje i zaplijenile brod pod iranskom zastavom preko noći.

Indeks prenosi da je Munir Trampu poručio da je “blokada Ormuskog moreuza prepreka u razgovorima” s Iranom.

Tramp mu je na to odgovorio da će “razmotriti savjet” o tom ključnom plovnom putu, koji je suštinski zatvoren otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade na Iran, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

EU NA NOGAMA! Nestašica avionskog goriva prijeti haosom u saobraćaju

Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Ormuski moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku.

Približno 40 odsto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Ormuski moreuz.

Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdjevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Blumberg.

Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva.

Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama.

Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva.

Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Turska organizuje sastanak Zelenskog i Putina, PRISUSTVOVAĆE I ERDOGAN I TRAMP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

Inicijativa za direktne pregovore

Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

Prethodni pokušaji mira

Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

Zastoj u pregovorima

Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

Odnosi Ukrajine i Turske

Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavi čitati

Aktuelno