Connect with us

Sport

PROMIJENIO VJERU, ŽIVI NA SELU I VOZI AUTO STAR 40 GODINA: Fudbalu dao sve, a on ga bukvalno uništio

Roberto Bađo otišao je iz grada po završetku karijere jer više nije mogao da trpi “poglede” na ulici i prisjećanje na najteži trenutak karijere. Danas živi na selu, izgleda skroz drugačije, ali je srećniji.

Roberto Bađo jedan je od najboljih fubalera svijeta svih vremena, međutim nekako se uvijek zaboravi na sve ono što je uradio u karijeri zbog čuvenog promašenog penala u finalu Svjetskog prvenstva 1994. godine protiv Brazila zbog kog je, kako sam često kaže – “umro na nogama”. Ali, nije Bađo samo taj penal, nije da je samo da Bađo nosio dresove Juventusa, Milana i Intera, uz ostavljen dubok trag u Fiorentini, nego je bio fudbaler koji je generacije i generacija dječaka natjerao da se zaljube u fudbal, što tako lako može samo igrač sa desetkom na leđima i frizurom koja pravi razliku.

Tri decenije od tog penala koji mu je promijenio život i učinio da se mnogi drugi lijepi potezi zaborave – Roberto Bađo (58) živi daleko od javnosti. Povukao se iz javnog života, tek povremeno ga vidimo na nekim velikim događajima poput FIFA Svjetskog prvenstva u fudbalu koje je održano upravo u SAD, dok ga daleko više zanima rad na svom imanju.

Nekada najbolji fudbaler svijeta – dobitnik Zlatne lopte iz 1993. godine – živi na selu, vozi automobil star 40 godina, a fudbal je na njemu ostavio dubok trag. Ne samo psihički, nego i fizički – jer trpi jake bolove usljed povreda.

Šta se desilo Robertu Bađu?
Povrede koje su ga “načele” tokom igračkih dana, i preko kojih je pokušavao da igra, ostavile su dubok trag na njemu tako da ga sada retko kada možete videti i na humanitarnim utakmica. Njegove kolege su redovne na mečevima legendi, s osmehom i dalje igraju fudbal, a Roberto Bađo ne može ni da potrči.

Mnogi su se zato zabrinuli kada su se prošle godine pojavile njegove fotografije u javnosti. Podijelio je na Instagramu kako pozira sa jednom slikom na kojoj je njegov lik, a tada su se navijači zabrinuli za njegovo zdravlje. Ovo su fotografije u pitanju:


Ispostavilo se da se Bađo “fotošopirao”, želio je da podsjeti na Pabla Eskobara iz čuvene serije “Narcos”, međutim čak i kada su vidjeli kako Italijan izgleda bez tih promena – primijetili su da se drastično promijenio.

“Jedna stvar koja me stvarno boli je kad ga vidim uništenog u 57. godini”, rekla je Robertova ćerka i dodala: “Nije igrao otkad je u penziji. Čak i kada se igra s nama u dvorištu, odustane nakon drugog driblinga, jer ima jake bolove i boji se da se opet ne povrijedi. Ne znam šta bih dala da ga vidim na terenu još 90 minuta. Nedostaje mi uzbuđenje kada ga vidim kako trči prema golu, dribla, usporava i onda… gol! To veselje, vrištali smo kao ludi”.

Zašto je Roberto Bađo otišao na selo?

Smučio se Bađu život u velikom gradu, a živio je u Firenci, Torinu, Milanu, Bolonji, na kraju karijere i u Breši, a na kraju se vratio na sjever Italije u svoje selo Kaldonjo – kraj Vičence. Posljednji put u gradu je doživio i da ga opljačkaju kod kuće…

I danas živi na selu i vozi Fiat automobil star punih 40 godina. “Sječem drva, vozim traktor i uveče sam jako umoran, čak se i onesvijestim od umora”, ispričao je u jednoj od izjava Roberto Bađo, koji se trudi da izbjegava medije i rijetko kada da je intervju od odlaska u penziju.

U igračkim danima bio je klasična “desetka”, majstor sa loptom u nogama podjednako opasan kada šutira ka golu ili šalje loptu saigračima koji treba da završe akcije. Sa Juventusom je osvojio Seriju A, Kup Italije i Kup UEFA, sa Milanom bio šampion, a sa reprezentacijom Italije drugi i treći na Mundijalima.

Zašto je Roberto Bađo promijenio veru?

On je sljedbenik takozvanog nijiren-budizma, a njegov duhovni put počeo je poslije pomenutog promašenog penala koji mu je odredio život. Bio je pod velikim pritiskom, potom se mučio s povredama koje su ga uništile, a zato je odlučio da se okrene budizmu: Budizam me naučio da preuzmem odgovornost za svoj život. Ne postoji sudbina koja je zapisana – ti je pišeš svakog dana. “Počeo sam da praktikujem budizam u teškom trenutku. Bio sam mlad, imao sam 18 godina i doživio sam tešku povredu koljena. Bio sam očajan. Budizam mi je dao snagu da se izborim i da ne odustanem”, pričao je Bađo koji je rekao da je za njega budizam “put samorazvoja” i da ništa nema bez truda.

Osim što je bio upadljiv na terenu, interesantno je da je još prije 30 godina promijenio veru. Bilo je to još tokom igračkih dana prešao je iz hrišćanstva u budizam, zbog čega je nosio nadimak “Mali Buda”.

Related Topics:

Sport

CRVENO-PLAVA TVRĐAVA BEZ MILOSTI! Borac pred punim Gradskim stadionom dočekuje Zrinjski

Večeras je na programu veliki derbi. Borac će dočekati “zahuktali” Zrinjski.

Mostarci su upisali svih šest pobjeda i trenutno imaju osam bodova više od Borca, koji ima utakmicu manje.

Banjalučani su, međutim, na svom terenu stopostotni i upravo pred svojim navijačima tražiće rezultat koji bi ih vratio u borbu za vrh.

Protiv lidera će, smatra Marinović, odlučivati detalji. Borac želi da od početka nametne ritam i maksimalnom disciplinom odgovori na kvalitet Zrinjskog.

Podrška sa tribina i domaći teren biće dodatni adut Borca u duelu protiv ekipe koja je do sada djelovala gotovo bez greške.

Banjalučani će pokušati da upravo u derbiju prekinu savršeni niz Zrinjskog i smanje razliku na vrhu.

Utakmica Borac – Zrinjski na Gradskom stadionu u Banjaluci, na programu je u subotu od 20 časova i 45 minuta.

Banjalučki BSK gostuje u Širokom Brijegu, od 18 časova, dok će Sloga iz Doboja u nedjelju dočekati sastav Željezničara.

Fudbaleri bijeljinskog Radnika poraženi su od ekipe zeničkog Čelika, sa 3:2.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Sport

PIONIRI RUDAR-PRIJEDORA LIDER OMLADINSKE LIGE

Pioniri Rudar-Prijedora u Omladinskoj kvalitetnoj ligi Republike Srpske nižu pobjede. U susretu 7. kola, kao gosti, rezultatom 2:0 pobjedili su Slogu Doboj. Golove za goste postigli su Ognjen Stakić i Aljoša Udovičić.
SLOGA – RUDAR-PRIJEDOR 0:2 (0:0)
Strijelci: 0:1 Ognjen Stakić u 49, 0:2 Aljoša Udovičić u 59. minutu.
Pomoćni teren Luke. Gledalaca: 50. Sudija: Marinko Cvjetković (Petrovo). Pomoćnici: Snježana Marković i Anastasija Predojević (obje iz Doboja).
RUDAR-PRIJEDOR: Mihajlo Topić, Kenan Čelić (od 36. minuta Petar Burazor), Nikša Mandić, Stefan Tomić (od 57. minuta Dimitrije Marjanović), Nikola Kolar, Ognjen Stakić (od 63. minuta Luka Predojević), Zinedin Brkić (od 36. minuta Marko Kotaran), Luka Ćorić, Marko Šalabalija, Aljoša Udovičić, Pavle Marčeta.
Trener: Milan Bundalo
Sa šest pobjeda i jednim porazom pioniri Rudar-Prijedora su lider lige.

PORAZ PREDPIONIRA

Predpioniri Sloge, drugi tim lige, bili su bolji od vršnjaka Rudar-Prijedora i slavili su rezultatom 2:0.
SLOGA – RUDAR-PRIJEDOR 2:0 (0:0)

Strijelci: 1:0 Lukić u 44, 2:0 Karalić u 60. minutu. Stadion: Pomoćni teren Luke.
Gledalaca: 50.
Sudija: Snježana Marković (Doboj). Pomoćnici: Marinko Cvjetković (Petrovo) i Anastasija Predojević (Doboj)
RUDAR-PRIJEDOR: Kosta Veselinović, Vigo Cerić, Njegoš Kovačević, Marko Milješić, Luka Babić, Dimitrije Santrač, Milan Vujinović, Andrija Gavranović, Petar Miljatović, Balša Parhamov, Miloš Tomić.
Igrali su još: Aleksej Toljaga, Matija Komljenović, Danijel Popović, Lazar Vasić, Nikša Stojić, Uroš Berić, Luka Pušac.
U 8. kolu,19. septembra, gosti Rudar-Prijedora su fudbaleri Minerala Teslić.

infoprijedor.ba

Nastavi čitati

Sport

AMERIKANCU BILO MUČNO DA GLEDA ĐOKOVIĆEVU PATNJU: “Novače, koliko ti još treba da shvatiš?”

“Novak Đoković je tumarao terenom, bio je nestabilan, nezainteresovan, kao da žuri kući”, piše američki novinar Den Voken u kolumni poslije poraza najvećeg svih vremena na US openu.

“Novak Đoković tumarao je na terenu u većem dijelu svog meča od četiri sata i 36 minuta, koliko je proveo na stadionu ‘Artur Eš’. Na svakih nekoliko minuta stavljao je na glavu kese sa ledom, grčio se od bolova, a izgledalo je u pojedinim trenucima kao da jedva čeka da završi svoj boravak na US openu”, napisao je u kolumni američki novinar Den Voken, nakon što je uživo gledao strahovito mučenje najvećeg tenisera ikad u porazu od Marijana Navonea u 1. kolu US opena. I ono nije bilo prvo ovog avgusta u Americi.

“Pred nama je bio, po mnogima, najbolji teniser svih vremena, iscrpljen i ošamućen svega nekoliko gemova nakon početka meča prvog kola u ponedjeljak protiv Marijana Navonea. Kako je noć odmicala, najbolji fizički pripremljeni sportista u istoriji ovog sporta vidno se mučio da izdrži duge poene, izgledajući poput boksera koji posrće i mora da se pridržava za konopce da ne bi pao. A onda je jedan od najvećih takmičara u istoriji sporta konačno popustio. Njegovo tijelo mu je vrištalo da je dosta.”

Američki novinar postavlja pitanje koje će mnogima pasti na pamet – da li će Novak Đoković konačno poslušati?

“Đoković je toliko dugo radio stvari koje teniseri sa 39 godina jednostavno ne bi trebalo da mogu. U ponedjeljak uveče, ta borba se konačno okrenula u korist vremena i smrtnosti. Prvi put još od Australijan opena 2006. godine, Đoković je izgubio u prvom kolu jednog grend slema. Navone ga je savladao rezultatom 7:6, 5:7, 4:6, 6:2, 6:1, ne zato što je Đoković izgubio vještine ili želju, već zato što više nema tijelo kojim može da upravlja po sopstvenoj volji”, pisao je novinar “Jahu sportsa”.

Mučno je gledati ovakvog Novaka

Novakovo tijelo koje “otkazuje”, kako je i sam rekao poslije meča, najjači je utisak svima koji su pratili njegov nastup – uživo ili preko TV-a. Đokovićeve suze od nemoći da fizički izdrži natjeraće sve na neizbježnu pomisao – da li je vrijeme da završi karijeru?

“Najprije bi trebalo staviti sve ovo u kontekst. Đoković i dalje u tenisu ostvaruje rezultate koji bi za stotine drugih igrača predstavljali vrhunac karijere. Početkom godine igrao je finale Australijan opena, a samo prošlog mjeseca stigao je do polufinala Vimbldona. Ali problemi se gomilaju, a njegov meč u nedjelju je bio krajnja manifestacija onoga što je Đoković nazvao ‘stanjem koje imam, zdravstveno gledano, a koje me muči posljednjih nekoliko godina.”

Novak na terenu izgleda iscrpljeno i prolazi kroz tolike agonije da mu zaista pozli. O tome ne želi da javno govori – i apsolutno ne mora – ali je prizor zaista sve neprijatniji.

“Đoković svakako ima pravo da zadrži određeni stepen medicinske privatnosti. Ali što se ovo češće bude dešavalo dok privodi karijeru kraju, biće sve neprijatnije gledati najvećeg šampiona u istoriji muškog tenisa kako se suočava sa sopstvenim fizičkim ograničenjima, a svi ćemo imati sve više pitanja o tome zašto se i dalje ovim bavi. Poslije 24 grend slem titule, olimpijskog zlata i svega što je ikada želio od ovog sporta, njegova nagrada je patnja koju sam sebi nanosi svaki put kada temperatura vlažnog termometra poraste za nekoliko stepeni?”, zapitao se Amerikanac.

“Novače, to je cijena starenja”

Novak već godinama hvata ritam “u hodu”, to više ne pali.

Voken je podsjetio i na Novakovu praksu od ove i prethodnih sezona, da igra rijetko ili da ne igra uopšte između grend slemova, a onda da na najvećim turnirima ulazi u ritam i poslije iscrpljujućih mečeva na startu ostane bez snage u završnici.

“Tokom posljednjih nekoliko godina, trend kod Đokovića bio je da na grend slemove dolazi nedovoljno pripremljen, da predugo ostaje na terenu u ranim rundama, a onda nema više šta da ponudi Karlosu Alkarazu ili Janiku Sineru kada stigne do polufinala. To je cijena starenja i činjenice da više ne može da trenira toliko naporno niti da igra toliko mečeva kao ranije. Đoković je odlučio da se potpuno posveti grend slemovima i pokušaju da osvoji 25. titulu, ali taj plan ne može da funkcioniše ako već prvog dana mora da isprazni rezervoar protiv Argentinca koji je specijalista za šljaku, a čiji je učinak na betonu prije ovog meča bio 12-29. Čak i da je Đoković prošao, teško je zamisliti kako bi se dovoljno oporavio da napravi ozbiljan rezultat.”

Za Novaka je u ovoj fazi karijere sve mučenje, pa i mečevi protiv tenisera koji su daleko od vrha ATP liste, koji ne uživaju na betonu i koji bi mu u svim ranijim periodima njegove karijere bili lak zadatak.

“Nestabilan, nezainteresovan, kao da žuri kući”

I kada je prolazio kroz fizičke tegobe, Đoković je nalazio načine da pobijedi i to podsjeća i Amerikanac.

“Da, Đokovićevu karijeru obilježili su trenuci u kojima su njegove fizičke tegobe na terenu djelovale pomalo teatralno, ali samo zato što je toliko puta uspijevao da ih prevaziđe i na kraju podigne trofej. Ovog puta bilo je drugačije. U prvom setu Đoković je izgledao toliko nestabilno na nogama i toliko nezainteresovano za izgradnju poena da je djelovalo kao da žuri kući, bez obzira na rezultat. Onda je popio nekoliko tableta i činilo se da mu je malo bolje, pa je preuzeo kontrolu nad mečom i osvojio naredna dva seta.”

“Kada je u četvrtom setu napravio brejk, izgledalo je da će Đoković preživjeti. A onda je njegovo tijelo ponovo otkazalo – ovog puta uz probleme sa leđima, pored svega ostalog. Do petog seta jedva je mogao da se zarotira i dovoljno odvoji od podloge kako bi uputio pristojan servis. Bilo je teško gledati. Ali to je realnost 39-godišnjaka koji se bori protiv zalaska sunca svoje karijere, koja se sada sasvim jasno približava kraju. Samo Đoković može da odluči koliko dugo želi da nastavi, ali koliko će mu još ovakvih večeri biti potrebno da shvati da je dosta?”

Nastavi čitati

Aktuelno