Connect with us

Svijet

Pronađeni ukradeni bitkoini vrijedni oko 3,36 MILIJARDI DOLARA

Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da je zaplijenilo bitkoine, svojevremeno vrijedne 3,36 milijardi dolara čija je vrijednost sada oko milijardu dolara, koje je investitor u nekretnine Džejms Džong iz Džordžije ukrao prije jedne decenije sa crnog veb tržišta Silk Roud, piše Vašington post.

Džong (32), koji stoji iza krađe, priznao je u petak krivicu po jednoj tački optužnice za onlajn prevaru, za koju je predviđena maksimalna kazna od 20 godina.

Federalni agenti su ušli u trag ukradenom digitalnom plijenu prije godinu dana, kada su pretražili Džongovu kuću u Gejnsvilu (Džordžija) i pronašli mehanizme za čuvanje bitkoina u podzemnom sefu i u kutiji za kokice ispod prekrivača sakrivenih u njegovom plakaru u kupatilu, naveli su tužioci u izjavi datoj pod zakletvom.

Plijen od skoro 52.000 bitkoina, najpopularnije digitalne valute na svijetu, izgubio je dvije trećine vrijednosti tokom prošle godine, navodi list.

Televizijska stanica CNBC prenosi da je to druga najveća finansijska zaplijena Ministarstva pravde do danas, poslije zaplijene kripto imovine vrijedne 3,6 milijardi dolara čija je krađa povezana sa hakovanjem kripto berze Bitfineks 2016, o čemu je ministarstvo izvijestilo u februaru ove godine.

Prema navodima vlasti, Džong je ukrao bitkoine sa ilegalnog tržišta Silk Roud, mračnog veb foruma na kojem su se kriptovalutama kupovali i prodavali droge i drugi nedozvoljeni proizvodi. Silk Roud je pokrenut 2011. godine, a Federalni istražni biro ga je zatvorio 2013. Njegov osnivač Ros Vilijam Ulbriht služi doživotnu kaznu zatvora.

Specijalni agent Tajler Hečer iz Uprave za prihode – Kriminalističke istrage, rekao je da je Džong koristio “sofisticiranu šemu” za krađu bitkoina sa pomenutog ilegalnog tržišta.

Prema saopštenju za medije, on je u septembru 2012. godine otvorio devet lažnih naloga na Silk Roudu, sa ulozima između 200 i 2.000 bitkoina. Zatim je pokrenuo preko 140 brzih uzastopnih transakcija, što je prevarilo sistem za obradu povlačenja sredstava koji je prebacio na njegove račune približno 50.000 bitkoina. Džong je nakon toga prebacio bitkoine na različite adrese novčanika za čuvanje kripto imovine, koje je on kontrolisao.

Svijet

SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana

S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.

Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gd‌je toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.

 

Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.

Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:

“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam ušted‌jeti stotine evra godišnje”.

Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.

 

 

Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.

To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gd‌je je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.

Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.

Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.

 

 

Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.

Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.

Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći

“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.

“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”

Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.

Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.

“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.

Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.

Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Nastavi čitati

Svijet

U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO

Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”

List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.

U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.

“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.

Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.

Nastavi čitati

Aktuelno