Connect with us

Svijet

PROSJEČNA ZARADA SKORO 5.000 EVRA: U ovoj državi važi koncept “pošteni rad za poštenu platu”

U posljednjih nekoliko decenija, Norveška je postala privlačno mjesto za radnike iz raznih dijelova svijeta, uključujući i Balkan. Trenutno se procjenjuje da u Norveškoj živi oko 10.000 Srba, većinom u Oslu i Bergenu.

Norveško tržište rada pruža mnoge prednosti u poređenju sa drugim zemljama. Prije svega, dobro plaćeni poslovi čine Norvešku vrlo privlačnom destinacijom. Pored toga, norveška ekonomija je stabilna i stalno raste, što stvara mnoge prilike za zapošljavanje u različitim sektorima, kao što su naftna industrija, IT sektor, zdravstvo, obrazovanje i građevinska industrija.

Ono što takođe privlači ljude je kvalitet života koji nudi. Zemlja se ponosi visokim standardima obrazovanja, besplatnim zdravstvenim sistemom i obimnim socijalnim davanjima, čineći je idealnim mjestom za stvaranje sigurne i udobne budućnosti. Pored toga, Norvežani su poznati po svojoj gostoljubivosti i spremnosti da pomognu strancima da se integrišu u njihovo društvo.

Plate u Norveškoj po zanimanjima
Plate u Norveškoj spadaju među najviše u svijetu, što je jedan od ključnih faktora koji privlače radnike iz drugih zemalja. Ovde, koncept “poštenog rada za poštenu platu” dobija puno značenje. To se ogleda u relativno maloj razlici između najnižih i najviših plata, što doprinosi smanjenju društvenih nejednakosti.

Nisu u EU, ali kao da jesu
Norveška je mala nacija u sjevernoj Evropi na zapadnoj strani Skandinavskog poluostrva koja je i estetski zapanjujuća i ekonomski napredna. Rusija, Finska i Švedska čine njene granice na istoku i jugoistoku. Ovaj region ima ogromne koncentracije rezervi prirodnih resursa, uključujući ribu, gas i naftu, što sve podiže životni standard i promoviše nacionalni prosperitet.

Sa oko 5,5 miliona stanovnika, Norveška ima nisku stopu nezaposlenosti od 3–4%. Ovo je veoma sigurna nacija sa odličnom zdravstvenom zaštitom, odličnom infrastrukturom i besplatnim visokim obrazovanjem.

Iako nisu u EU, na mnogo načina sarađuju sa evropskim blokom.

Prosječne plate u Norveškoj
Prema aktuelnim podacima, prosječna mjesečna plata u Norveškoj je 4.853 evra. Kada su u pitanju sektori, za neku vrstu rudarskog posla u Norveškoj možete da zaradite oko 7.000 evra. Za finansijske i osiguravajuće pozicije zaradićete oko 6.700 evra, dok za poslove javne uprave i odbrane u prosjeku možete da zaradite 4.900 evra.

A koliko možete da zaradite kao zanatlija, medicinar ili IT stručnjak? Raspon plata po zanimanjima u Norveškoj varira, ali je i dalje visok za naše standarde. Inače, Kurir je o tome pisao krajem prošle godine, a iako postoji šansa da su ove godine one nešto izmenjene usled turbulencija na ekonomskom tržištu, mogu se posmatrati kao približne cifre.

Plate zanatlija
U Norveškoj, plate zanatlija variraju u zavisnosti od iskustva, oblasti u kojoj rade i lokacije.

Zidar – Od 3.000 do 4.200 evra

Stolar – Od 2.400 do 3.500 evra

Moler – Od 2.300 do 3.200 evra

Kranista – Od 2.600 do 3.600 evra

Električar – Od 2.500 do 3.500 evra

Čistač – Od 2.100 do 2.700 evra

Taksista – Od 2.400 do 3.000 evra

Kasir – Od 2.100 do 2.500 evra

Plate medicinskih radnika
Norveška ima dobro razvijen zdravstveni sistem i visoke standarde u oblasti zdravstvene zaštite, što rezultira visokim platama za medicinske stručnjake. Važno je napomenuti da rad u norveškom zdravstvenom sistemu često pruža i druge beneficije poput plaćenih slobodnih dana, besplatnih kurseva za usavršavanje i odlične mogućnosti za napredovanje u karijeri.

Anesteziolog – Od 5.000 do 6.200 evra

Medicinska sestra – Od 3.700 do 4.200 evra

Zubar – Od 6.000 do 8.000 evra

Psihoterapeut – Od 3.200 do 4.000 evra

Farmaceut – Od 3.800 do 5.200 evra

Nutricionista – Od 2.700 do 3.300 evra

Plate u IT sektoru
IT sektor u Norveškoj nudi odlične mogućnosti za profesionalni razvoj i visoke plate, što ga čini atraktivnim izborom za IT stručnjake iz svih dijelova svijeta. Međutim, treba uzeti u obzir to da plate u IT sektoru mogu mnogo varirati u zavisnosti od iskustva, senioriteta, oblasti i same kompanije.

Webmaster – Od 4.000 do 5.200 evra

Web dizajner – Od 3.800 do 4.800 evra

Scrum master – Od 7.300 do 10.000 evra

SAP specijalista – Od 6.000 do 7.200 evra

Backend developer – Od 6.000 do 7.800 evra

IT konsultant – Od 6.000 do 8.000 evra

IT tester – Od 3.200 do 5.000 evra

PHP programer – Od 3.800 do 5.000 evra

Minimalna plata u Norveškoj
Prije svega, važno je napomenuti da za razliku od balkanskih zemalja, u Norveškoj ne postoji zakonom definisana minimalna plata. Ipak, analizom plata u različitim sektorima, možemo zaključiti da je za većinu poslova minimalna plata između 2.400 i 2.600 evra. Ovde se radi o bruto plati, a nakon plaćanja poreza i doprinosa, radnik u Norveškoj kući odnese minimalno oko 1.700 evra mjesečno.

A kakvi su troškovi?
Kada su u pitanju troškovi života, za potrebe četvoročlane porodice bi vam potrebno oko 4.000 evra mjesečno, bez kirije, prema podacima sajta koji prate globalne troškove Numbeo. Za samca je bez iznajmljivanja stana na mjesečnom nivou potrebno oko 1.200 evra.

Kada je u pitanju rentanje stana u ovoj zemlji, ono će vas za jednosoban stan u centru grada koštati oko 1.100, dok je van grada ta cijena i manja. Za veći stan, trosoban na primer, u centru grada, budite spremni da izdvojite oko 1.700 evra.

Cijena za kupovinu stana u centru, po podacima Numbea, po kvadratu iznosi oko 5.700 evra, a van centra ta cijena je oko 4.000 evra.

Troškovi života u Norveškoj su u proseku za 98,5 odsto veći nego u Srbiji, pokazali su podaci.

Kako se tretiraju strani radnici?
Ono što se ističe na sajtu Europe jobs, Norveška tretira prilično dobro strane radnike. Plate i uslovi rada su potpuno isti kao i za norveške radnike, navodi se. Za pozicije koje zahtjevaju diplome za zapošljavanje, plate moraju da ispunjavaju određeni standard:

Magistarska diploma: Najmanje 41.410 evra godišnje.

Diploma osnovnih studija: Najmanje 38.650 evra godišnje.

Što se tiče dozvola za rad za strane radnike, iako Norveška nije u Evropskoj uniji, pravila i zakoni važe kao da jeste. Posao u Norveškoj možete dobiti ako ste neko ko nema EU papire, a dobijate ga isključivo onaj za koji ste se i školovali i procenat radnog angažovanja ne smije biti manji od 80 odsto, piše Kurir.

Dobra stvar u Norveškoj je što vi radnu dozvolu dobijate na osnovu poslovne ponude. Dakle, ako imate poslovnu ponudu, radna dozvola vam je zagarantovana. Ona košta nekoliko stotina evra i čeka se nekoliko mjeseci. Takođe, bitna stvar je učenje jezika, prije nego što uopšte aplicirate za poslove.

Svijet

TALAČKA KRIZA U BANCI U KALIFORNIJI: Muškarac uz prijetnju bombom zarobio ljude

Talačka kriza izbila je u filijali banke „Čejs“ u kalifornijskom gradu Bejkersfild nakon što je muškarac ušao u objekat i prijetio bombom.

Policija je saopštila da su nakon višesatnih pregovora oslobođena dva taoca, dok se akcija bezbjednosnih službi nastavlja.

Prema navodima policije, prijava o prijetnji bombom u banci u centru grada zaprimljena je u utorak oko 13 časova po lokalnom vremenu, prenio je ABC njuz.

Neidentifikovani muškarac ušao je u banku i ostao unutra sa nepoznatim brojem ljudi.

Policija je u večernjim satima saopštila da je uspješno pregovarala o oslobađanju drugog taoca i da za sada nema izvještaja o povrijeđenima, prenosi Tanjug.

Krizni pregovarači održavaju telefonski kontakt sa osumnjičenim, dok vlasti još nisu potvrdile da li se u objektu zaista nalazi bomba.

U akciju su uključeni i Federalni istražni biro (FBI) i Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost SAD, dok dodatne snage i resursi pristižu iz drugih dijelova države.

Zbog incidenta je evakuisano više okolnih zgrada u području oko banke, koja se nalazi na uglu Čester avenije i 17. ulice.

Policija je pozvala građane da izbjegavaju to područje, ističući da su na terenu angažovani SWAT tim, Odred za bombe, K9 jedinice, pregovarači, tim za dronove i druge specijalizovane službe.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVJED DIGAO JAPAN NA NOGE: Povrijedio četvero ljudi, škole zatvorene

Medvjed je povrijedio četvoro ljudi u naseljenoj oblasti u Japanu, što je još jedan napad na području na kojem posljednjih godina ove životinje sve više izlaze među ljudsku populaciju.

Japansko ministarstvo životne sredine saopštilo je da je 13 ljudi ubijeno u napadima medvjeda tokom 2025. godine, a takvih napada je bilo više od 230.

Policija i vatrogasci su brzo stigli u opštinu Sasakino na području Fukušime na sjeveroistoku Japana, nakon što su dobili poziv za pomoć iz čeličane Fukušima zbog napada medvjeda na dva zaposlena.

Snimljen na kamerama

Na bezbjedonosnim kamerama snimljen je crni medvjed kako se pojavljuje i juri jednog zaposlenog kod ulaza u čeličanu.

Vidi se kako medvjed obara na zemlju ovog čovjeka, starog oko 20 godina, dok pokušava da pobjegne. Potom ulazi u čeličanu i nanosi povrede još jednom zaposlenom, starom oko 60 godina.

Medvjed snimljen kako juri jednog zaposlenog. Foto Tanjug/AP
Medvjed snimljen kako juri jednog zaposlenog. Foto Tanjug/AP

Medvjed je kasnije povrijedio još jednu osobu, muškog zaposlenog starog oko 60 godina, ali u drugoj kompaniji.

U komšiluku je napadnuta i jedna žena, stara 80 godina, saopštili su vatrogasci grada Fukušima.

Tri muškarca su zadobila lakše povrede, a žena je teže povrijeđena, ali joj povrede nisu opasne po život.

Škole zatvorene

Medvjed još nije uhvaćen i vjeruje se da se krije unutar druge kompanije, a kompleks su okružili policajci naoružani dugim štapovima.

Dvije obližnje škole su zatvorene i nastava se održava onlajn.

Među povrijeđenima i 60-godišnji radnik. Foto Tanjug/AP
Među povrijeđenima i 60-godišnji radnik. Foto Tanjug/AP

Napad ovog medvjeda oživio je prošlogodišnji strah koji je zahvatio cijelu zemlju i doveo do raspoređivanja vojske po sjevernoj prefekturi Akita, u kojoj su medvjedi napali više od 60 ljudi, a ubili četiri osobe.

Upad sve većeg broja medvjeda među ljude događa se u regionu u kojem su stariji ljudi i sve ih je manje, a malo je i onih koji su obučeni za lov na te životinje, kažu stručnjaci.

Medvjedi su odskora opaženi u zapadnim predgrađima Tokija.

Japanska vlada je u martu procijenila da u ovoj ostrvskoj zemlji ima oko 57.800 medvjeda, prenosi RTCG.

Planira se sistematski odstrel, trostruko povećanje broja opštinskih službenika nadležnih za medvjede i udvostručivanje broja postavljenih klopki za medvjede.

Nastavi čitati

Svijet

DARKO MLADIĆ: Srbija će 12. juna iznijeti stav o odbijanju Haga da pusti Mladića na liječenje

Odbrana generala Ratka Mladića iz komiteta UN do sada nije dobila nikakav odgovor na pismo koje je uputila u vezi sa odbijanjem Haga da on bude pušten na liječenje u Srbiju, a ovo pitanje će biti otvoreno na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a o radu Mehanizma 12. juna, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

“Srbija će tada izneti svoj stav. Hoće li biti /ministar pravde/ Nenad Vujić ili neko drugi, videćemo, ali Srbija će svoj stav da iznese na tom zasedanju i ta pozicija neće biti ništa drugačija nego ranije, možda nešto oštrija”, rekao je Darko Mladić.

On je naveo da se sa ocem čuo ranije danas i da je general vrlo slab, jako teško govori i da suštinski nema neke promjene.

Darko Mladić je naveo da će naredne nedjelje generala posjetiti supruga, koja je i sama ovih dana imala zdravstvenih problema.

Mladić je ponovio da je u medicinskoj dokumentaciji koju su porodica i odbrana dobili iz Haga konačno i tamošnji neurolog napisao pošten izvještaj i stanje kakvo jeste, ali da ne vjeruje da će to imati ikakav uticaj na stav sadašnjeg rukovodstva Mehanizma.

Na pitanje da li bi odbrana i porodica taj izvještaj mogli poslati kao dopunski Komitetima UN-a, Mladić je rekao da se može pridodati, ali da nema potrebe.

“Suštinski to je ono što smo mi već priložili. Tehnički, mogli bismo, ali u praksi bi nam to dodatno vreme potrošilo, što nam sada nije u interesu”, zaključio je Darko Mladić.

General Mladić je 10. aprila imao moždani udar, a 2. maja još jedan, nakon čega mu se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih i nefroloških zdravstvenih problema.

On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gde je pod palijativnom njegom.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Nastavi čitati

Aktuelno