“Zmijanjski vez” je predstavljen u Kini u organizaciji Ambasade BiH i izazvao je posebnu pažnju.

Ambasada BiH je organizovala u Pekingu promociju kulturne baštine i turizma BiH. Tom prilikom je bila i izložba na kojoj su prikazane makete tradicionalnih narodnih nošnji, umjetnički motivi i najpoznatije turističke destinacije BiH.

Kako je saopšteno iz Amabasade BiH u Kini događaj je imao interaktivan karakter.

“Gosti su učestvovali u diskusijama i postavljali pitanja o kulturi, istoriji i nasljeđu ‘Zmijanjskog veza’, kao i o slikarskoj i filmskoj umjetnosti u BiH”, dodaje se u saopštenju.

Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini, je istakao značaj kulturne razmjene kao mosta međusobnog razumijevanja i prijateljstva između naroda BiH i Kine.

Događaju su prisustvovali direktor Kinesko-moldavskog kulturnog centra i predstavnik Kineskog instituta za savremenu umjetnost koji su naglasili važnost međunarodne saradnje u oblasti kulture i umjetnosti.

Promocija je organizovana u saradnji sa molsavskom Ambasadom i Kineskim institutom za savremenu umjetnost.

“Zmijanjski vez” je 2014. godine uvršten na UNESKOV-u reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Namjeru Hrvatske da na Trgovskoj gori, uz granicu sa BiH, odlaže radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško” pomno prate u tim sredinama u slivu rijeke Une, a koliko je ovo pitanje zapravo ozbiljno pokazuje i stav nadležnih u Krupi na Uni, gdje traže da se građani o svemu izjasne na referendumu.

vanično Zagreb je vlasnik polovine NE “Krško” u Sloveniji i obavezan je da preuzme polovinu otpada, zbog čega sprovodi pripreme za skladištenje i to u neposrednoj blizini granice sa BiH.

Istovremeno u BiH se vodi borba na nekoliko frontova da bi se stalo u kraj tome zbog, kako tvrde stručnjaci, potencijalne opasnosti po život 250.000 stanovnika u slivu Une koji je i zaštićeno područje.

Iz domaćih institucija upozoravaju na to da nisu dobili još nikakvo zvanično obavještenje, putem Ministarstva inostranih poslova BiH, od institucija Hrvatske u vezi sa rušenjem tih objekata niti imaju bilo kakve informacije o statusu Studije uticaja na okolinu.

Organi lokalne uprave te republički organi su, s druge strane, spremili obimnu informaciju u vezi sa aktivnostima nadležnih institucija kao i predstavnika Srpske u zajedničkim institucijama BiH u vezi sa namjerom Hrvatske da na prostoru bivše kasarne “Čerkezovac” odlaže radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo.

Sastavni dio informacije su i izvještaji iz opština u slivu Une kojima prijeti najveća opasnost zbog blizine Trgovske gore. Među dokumentima je, između ostalog, i stav rukovodstva u Krupi na Uni. Njihov prijedlog je da u vezi sa ovim problemom bude organizovan referendum ili peticija.

– Naš stav je da u narednom periodu, kada je riječ o ovom pitanju, bude održan neki od demokratskih načina izjašnjavanja (referendum, peticija) i da se narod izjasni – piše u izvještaju koji je dostavljen u Narodnu skupštinu Srpske za sjednicu koja je zakazana za 4. novembar.

To je za Glas Srpske potvrdio i prvi čovjek Krupe na Uni Gojko Kličković.

– Borimo se. Idemo po selima i zborovima da bismo objasnili ljudima šta sve to znači. Forsirali smo referendum i u septembru. Stalo nam je da građani iskažu svoje nezadovoljstvo takvim postupkom. Ovo je ravno genocidu ili progonu, samo što će lagano ubijanje malo duže trajati. Ne znam ko treba da povuče prvi put da bismo mi mogli sprovesti taj referendum. Neko koči, ali naš stav ostaje isti. Insistiramo na tome – rekao je Kličković.

Ozbiljno upozorenje u vezi sa Trgovskom gorom poslato je i iz Novog Grada. Tamošnji načelnik Miroslav Drljača ujedno je i član Ekspertskog tima za borbu protiv izgradnje odlagališta na teritoriji susjedne opštine Dvor u Hrvatskoj.

– Opština Novi Grad, kao granična opština koja se nalazi svega nekoliko kilometara od planirane lokacije, ima direktan interes da ova namjera bude zaustavljena. Svjestan sam da kao mala opština često nemamo dovoljnu snagu da mijenjamo ključne odluke, ali nećemo odustati. Očekujem da institucije BiH preuzmu odgovornost, jer je ovo državno pitanje koje zahtijeva snažnu, institucionalnu koordinaciju između BiH i Republike Hrvatske – naveo je Drljača.

I u Kozarskoj Dubici i Kostajnici su uključeni u sve aktivnosti u vezi sa ovim pitanjem, a jedna od aktivnosti koje sprovode je i regata pod nazivom “Plovidbom protiv radijacije”.

Informacije kojima raspolažu su pobrojali u nadležnom Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

– Još nismo zaprimili na izjašnjenje Studiju uticaja na životnu sredinu za zahvat Čerkezovac, koja se očekuje iz Hrvatske, a koja je prema saznanjima na kontroli i pregledu kod Međunarodne agencije za atomsku energiju, koja vrši pregled bezbjednosnih dokumenata Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a koja će biti dio studije – poručeno je iz tog resora u Vladi Srpske koji je objedinio akta koja su stigla sa lokala i iz drugih republičkih institucija.

Podvukli su da Hrvatska odbija da sarađuje, ugrožavajući tako živote i zdravlje ljudi u 13 opština u slivu Une, a istovremeno unosi uznemirenost za čitav region, a posebno teritoriju BiH.

Ispomoć
Domaćim ekspertima i pravnicima u borbi protiv namjera Hrvatske da uz samu granicu sa BiH, na teritoriji opštine Dvor, odlaže otpad iz “Krškog” pomaže i pravna kuća iz Francuske. Ipak da je Hrvatska sve bliže cilju da prostor “Čerkezovca” preuredi u skladište za radioaktivni otpad iz NE nedavno je otvoreno potvrdio hrvatski član uprave elektrane riječima da će Slovenija polovinu otpada odlagati u Vrbini, uz samu elektranu, a Hrvatska na Trgovskoj gori do 2028.

Nakon što je u ponedjeljak donesena odluka o povećanju minimalne plate za narednu godinu, naši sagovornici ističu da nakon ove odluke građane Srpske očekuju više cijene svih proizvoda i usluga, ali sigurno je da će u nekim firmama doći i do otkaza.

Naime, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao je nakon sastanka Socijalno-ekonomskog savjeta Republike Srpske da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

“Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, viša stručna sprema iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.

Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.

Ekonomista Milenko Stanić ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.

“Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.

Dodao je da što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.

“A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.

“Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je Stanić.

Da će rast minimalne plate negativno uticati na privredu Srpske koja je već u jako lošoj situaciji kaže i Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente.

“Mislim da povećanje minimale plate za 10 odsto nije dobro, jer privreda je u jako lošoj situaciji te ionako loše poslujemo u ovoj godini. Partneri se okreću onim tržištima koja imaju jeftiniju radnu snagu”, kazao je Pazurević.

I Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da svako pomjeranje u troškovima poslovanja utiče na cijene, a rast minimalne plate i te kako utiče.

“Vjerovatno će u ugostiteljskim objektima morati doći do poskupljenja”, kazao je Kurtinović i istakao da je životni standard građana jako nizak pa sa višim cijenama još više upadaju u težak period.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, napomenuo je da su poslodavci imali prijedlog o najnižoj plati sa nešto nižim ciframa nego što je to postignuto, ali da su prihvatili ponuđeni prijedlog, međutim da “nije bilo jednostavno”.

Kada je riječ o nekvalifikovanoj radnoj snazi i onoj koja ima završenu srednju trogodišnju školu, Škrebić je naveo da će po 50 KM biti bez poreza i doprinosa.

“To znači sa 900 KM nekvalifikovani radnik ide na 1.000 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa, isto to važi za kvalifikovanog, sa 950 KM ide na 1.050 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa. Sve ostale kategorije se plaćaju puni porezi i doprinosi, srednja, viša i visoka stručna sprema”, rekao je Škrebić.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, rekao je da će najniže plate biti povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto i da je za Sindikat važno što su razdvojene viša i visoka stručna sprema.

“Na visokoj stručnoj spremi smo imali neko najveće povećanje plata. Za Savez sindikata je važno naglasiti da ovi iznosi u svakom slučaju nisu dovoljni i da se treba konstantno raditi na povećanju svih plata ukoliko želimo da sačuvamo radnike i da povećamo standard građana”, naveo je Stanković.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, nakon rasta minimalne plate na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva, jer rast plata ne prati rast penzija.

“Oni su najugroženija kategorija jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanja zaposlenih”, kazao je Stanić.

Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.

Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.

Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

Ona ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.

“Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.