Zdravlje
PRVI ZNAK PARKINSONOVE BOLESTI se prepozna čim progovorite

Parkinsonovu bolest karakteriše odumiranje nerava u dijelu mozga koji je zadužen za proizvodnju dopamina. On pomaže u koordinaciji pokreta i kako oboljenje napreduje, tako pacijent sve teže obavlja svakodnevne aktivnosti.
Kako se mijenja motorna funkcija, tako se tegobe javljaju i pri govoru. Istraživači u Litvaniji su otkrili da se promjene mogu uočiti čak i prije nego što počne tremor ruku, nogu i glave. Evo na šta treba obratiti pažnju.
Profesor Virgilijus Ulozas, sa Tehnološkog univerziteta u Kaunusu, kaže da već u ranoj fazi oboljeli počinju da govore tiše. “Oni zvuče sve monotonije, manje izražajno i pričaju sporije”, objašnjava on. To nije uvijek lako otkriti običnim slušanjem, pa su razvili posebnu aplikaciju koja može da ustanovi razlike. Pored toga što se može koristiti u dijagnostici, pomoću nje se i prati kako djeluje terapija.
Za sada nema definitivnog testa koji može da potvrdi postojanje Parkinsonove bolesti, ali su tu brojne dijagnostičke metode koje ljekari kombinuju da bi odlučili o liječenju.
Bolest karakteriše drhtanje ruku, nogu, glave i donje vilice. U dijelovima tela gdje mišići ostanu dugo u kontrakciji, nastaje ukočenost. Pacijentima je poremećena ravnoteža, što vodi i do padova.
Među simptomima su i depresija i druge psihičke tegobe, teškoće pri žvakanju i gutanju, urinarni problemi i konstipacija. Mnogi pacijenti kažu da im je, prije postavljanja dijagnoze, dosta problema zadavala nesanica, gubitak čula mirisa i sindrom nemirnih nogu.
Bl portal
Zdravlje
Da li ste znali kakav uticaj na organizam ima san koji traje šest sati

Stručnjak za spavanje Olivija Arecolo kaže da postoji značajna veza između sna i zdravlja.
Spavanje utiče na sve – od pamćenja, preko stresa i emocionalnog stanja, do zdravlja kože i opšteg zdravlja. A svako ko spava samo šest sati noću, upozorio je Arecolo, ima četiri puta veće šanse da se prehladi.
“San je od vitalnog značaja. Oko 70 odsto hormona rasta se proizvodi u dubokom snu, a on je odgovoran za zdravlje kože, kao i svake ćelije u telu. Sa nedovoljno vremena za oporavak povećavaju se šanse da budemo iscrpljeni.”, rekla je za The Beauty Chef.
Olivija objašnjava da se naš mozak oslobađa neurotoksina dok spavamo, a oni su krivac za gubitak pamćenja, čak i za Alchajmerovu bolest, piše Index.hr.
“Dugoročni efekat nedostatka sna je još gori. On nosi 45 odsto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i anksioznih poremećaja”, navela je ona.
Iz tog razloga, Arezzolo savetuje da preuzmete kontrolu nad svojim snom. On preporučuje duboko disanje i meditaciju, kao i dopunjavanje magnezijumom, ako je potrebno, za koji se zna da podstiče pospanost i opuštanje. Voli da popije šolju čaja od kamilice i ukloni sve izvore plave svetlosti, kao što su mobilni telefoni, televizori, tableti i računari.
“Plavo svetlo potiskuje melatonin i doprinosi poteškoćama sa spavanjem”, dodala je ona.
(Glas Srpske)
Zdravlje
Naučnici razvili test iz krvi za mjerenje stepena anksioznosti

„Mnogi ljudi pate od anksioznosti, koja može uticati na određene sposobnosti čoveka i ometati mu svakodnevni život“, kaže psihijatrijski neuronaučnik Aleksandar Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.
„Imati nešto ovako, kao što je ovaj test, gde možemo da znamo kakvo je nečije trenutno stanje, kao i njihov budući rizik i koje opcije lečenja odgovaraju njihovom profilu, veoma je moćno u smislu pomaganju ljudima“, dodao je Nikulesku.
Nedavna studija koristila je tehnike koje su članovi tima razvili u ranijim istraživanjima, što je dovelo do stvaranja krvnih testova za depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj i bol.
Testiranje uzoraka krvi je praktičan, objektivan način da saznate šta se dešava u našim telima i mozgovima. Dijagnoze koje se u velikoj meri oslanjaju na samoprijavljivanje ili posmatranje ponašanja mogu biti upitne zbog teškoća u komunikaciji ili varijacija u simptomima.
Merenjem količine proteina, enzima, hormona ili nekog drugog molekula koji je snažno povezan sa nekim stanjem, specijalisti imaju još jedno sredstvo za donošenje odluke pri donošenju definitivne dijagnoze.
Da bi identifikovali odgovarajuće biomarkere anksioznosti, Nikulesku i njegove kolege su regrutovali pacijente u Medicinskom centru Indijanapolisa i dodelili ih jednoj od tri grupe.
Prvu grupu, nazvanu grupa za otkrivanje biomarkera, činilo je 58 ljudi (41 muškarac i 17 žena) čiji se nivo anksioznosti menjao bar jednom iz jedne posete u drugu. Ova grupa je omogućila timu da traži moguće biomarkere koji bi mogli biti povezani sa promenama u anksioznosti.
Najbolji kandidati za biomarkere koji su pronađeni u ovoj „grupi za otkrivanje“ testirani su na drugoj grupi volontera, koju je činilo 40 ljudi (32 muškarca i 8 žena). Ova grupa je nazvana grupa za validaciju biomarkera. Ovaj proces validacije je bio važan kako bi se osiguralo da biomarkeri mogu predvideti promene u anksioznosti na pouzdan i tačan način.
Potvrđeni biomarkeri su korišćeni u testiranju biomarkera za predviđanje stanja visoke anksioznosti i klinički teške anksioznosti u trećoj grupi. Ova grupa za testiranje biomarkera sastojala se od 161 muškarca i 36 žena za predviđanje stanja visoke anksioznosti i 159 muškaraca i 36 žena za predviđanje klinički teške anksioznosti.
Na kraju, koristeći dokaze iz sve tri grupe, istraživači su pronašli i potvrdili 19 krvnih biomarkera koji se mogu koristiti za predviđanje promena koje su u vezi sa anksioznošću.
Mogućnost za razvoj uspešnijih terapija
Anksiozni poremećaji su česti i značajno utiču na kvalitet života ljudi, pa je važno pokušati da ih razumete, dijagnostikujete i lečite bolje, prenosi sciencealert.com.
Postoji niz socijalnih i psiholoških, kao i fizioloških terapija za anksiozne poremećaje, ali je doktorima teško da pronađu ravnotežu između lekova ili terapije u pravim količinama i u pravo vreme.
„Trenutni pristup je da se razgovara sa ljudima o tome kako se ljudi osećaju da bi se videlo da li bi mogli da uzimaju lekove, ali neki lekovi mogu da izazovu zavisnost i da izazovu više problema“, kaže Nikulesku.
„Želeli smo da vidimo da li bi naš pristup identifikaciji biomarkera krvi mogao da nam pomogne da povežemo ljude sa postojećim lekovima koji će bolje funkcionisati i koji bi mogli da budu izbor koji ne izaziva zavisnost.
Štaviše, ako lekari mogu da uoče specifične biomarkere koji predviđaju rizik od anksioznih poremećaja u budućnosti, mogli bi da počnu da sprečavaju anksiozne poremećaje pre nego što počnu ili se vrate.
„Postoje ljudi koji imaju anksioznost i ona nije pravilno dijagnostikovana, onda imaju napade panike, ali misle da imaju srčani udar i završe u hitnoj sa svim vrstama fizičkih simptoma”, dodaje Nikulesku.
„Ako to možemo ranije da znamo, onda se nadamo da možemo da izbegnemo ovaj bol i patnju i da ih ranije tretiramo nečim što odgovara njihovom profilu.
Važna je, zaključuju istraživači, činjenica da svi pacijenti ne reaguju isto na tretmane što pokazuje koliko je neophodno nastaviti sa istraživanjem kako bi se pronašli novi i bolji tretmani svima koji pate od anksioznosti.
(Glas Srpske)
Zdravlje
Do 2035. godine će VIŠE OD POLOVINE svjetske populacije biti pretilo

Svjetska organizacija World Obesity Federation upozorila je na to da će više od pola svjetske populacije biti gojazno ili imati višak kilograma, do 2035. godine.
U izvještaju se navodi da stopa gojaznosti posebno brzo raste među djecom i stanovnicima zemalja sa srednjim i niskim prihodima.
– Dakle, za 12 godina, nivo gojaznosti djece može se više nego udvostručiti u odnosu na nivo iz 2020. godine. Konkretno, do 208 miliona dječaka i 175 miliona djevojčica je u opasnosti od suočavanja s ovim problemom – stoji u izvještaju.
Organizacija predviđa i da će do 2035. godine, svijet trošiti više od četiri biliona dolara godišnje ili tri posto globalnog BDP-a zbog bolesti povezanih sa gojaznošću.
Istovremeno, autori studije kažu da ne krive pojedince, već pozivaju na fokusiranje na društvene, ekološke i biološke faktore koji mogu uzrokovati gojaznost.
Inače, u 2020. godini 2,6 milijardi ljudi, ili 38 posto svjetske populacije, spadalo je u kategorije gojaznih ili osoba sa prekomjernom težinom.
-
Politika2 dana ago
POTVRDILA ONO ŠTO SE VEĆ NEKO VRIJEME ŠUŠKALO Jelena Trivić ide u formiranje Narodnog fronta (VIDEO)
-
Svijet1 dan ago
Poljska, Velika Britanija, Njemačka,Belgija, Holandija, Francuska, Češka: Evropa GORI U PROTESTIMA
-
Svijet2 dana ago
Nastavljaju se masovna otpuštanja u IT SEKTORU, kriza se prelila i na BANKE
-
Banjaluka1 dan ago
Stanivuković poručio: Banjaluka uskoro dobija ČAK ČETIRI nova mosta (VIDEO)
-
Sport2 dana ago
OTKRIO NJEGOV STRIC I NEKADAŠNJI TRENER Na ovom turniru će Rafael Nadal reći ZBOGOM tenisu
-
Banjaluka6 sati ago
Među njima i Banjaluka: Seizmolog otkriva koja područja BiH su najugroženija
-
Društvo2 dana ago
ZA SVAKOGA PO NEŠTO Svaki pedalj Srpske krije TURISTIČKU ATRAKCIJU
-
Banjaluka2 dana ago
SEDMICA PUNA DEŠAVANJA U BANJALUCI Odluka o besplatnom priključku za vodu, akcija uređenja naselja, radovi na više lokacija u gradu