Connect with us

Zdravlje

Upozorenje iz svjetske zdravstvene organizacije na novu bolest koja se širi

Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila je da je ove sedmice u Ekvatorijalnoj Gvineji izbila zaraza smrtonosnim virusom Marburg.

Zasad je potvrđeno da je od zaraze umrla jedna osoba, a povezuje se sa smrti još osam ljudi. Sumnja se i na još 16 slučajeva zaraze u Ekvatorijalnoj Gvineji, a pacijenti imaju simptome koji uključuju vrućicu, iscrpljenost, kao i tragove krvi tokom povraćanja i proljeva.

Prisutnost ovog virusa u istočnoj provinciji Ekvatorijalne Gvineje prvi je put da je Marburg u toj državi otkriven, i to šest mjeseci nakon što je potvrđena zaraza istim virusom u Gani, u julu2022.

Virus Marburg rijedak je kod ljudi, no veoma je zarazan kad pronađe ljudskog domaćina. Bolest može biti smrtonosna, a stopa smrtnosti iznosi čak 50 odsto. Kada je zaraza izbila u Angoli 2005., smrtnost među zaraženima iznosila je do 88 odsto.

Koji su simptomi zaraze?

Uobičajeni simptomi uključuju hemoragijsku groznicu, iscrpljenost, iskašljavanje krvi tokom povraćanja i tragove krvi u proljevu.

Bolest često počinje naglo s visokom temperaturom, teškom glavoboljom i malaksalošću. Na početku oboljeli često osjećaju bolove u mišićima i grčeve, a može doći i do žutice, mučnine i bolova u abdomenu.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti kaže da se oko pet dana od početka simptoma može pojaviti i osip na prsima, leđima i stomaku oboljelih. Pacijenti počinju izgledati blijedo i ispijeno, kao duhovi s upalim očima i bezizražajnim licima pojavljuje se i ekstremna letargija.

U fatalnim slučajevima smrt nastupa između osam i devet dana od početka simptoma, najčešće nakon gubitka krvi i padanja u šok.

Virus je iznimno zarazan, a tijela mogu ostati zarazna i nakon smrti.

Kako izgleda liječenje?
Ne postoje odobrene vakcine ili antivirusne terapije za liječenje ovog virusa medicinska njega svodi se na tretiranje konkretnih simptoma i rehidraciju, što može poboljšati šanse za preživljavanje.

Zarazu Marburgom ponekad je teško tačno utvrditi, budući da ima slične simptome kao i neke druge zarazne bolesti, uključujući malariju, tifusnu groznicu, meningitis i Ebolu. Bolest je izazvana istim virusom koji izaziva Ebolu.

Virus Marburg na ljude prelazi preko voćnih šišmiša koji su prirodni nosioci.

Marburg nije respiratorni virus. Jednom kada je osoba zaražena, on se širi direktnim kontaktom s tjelesnim tečnostima zaraženih, ali i preko kontaminiranih površina i materijala. Prvi put je prepoznat 1967., a otkrili su ga laboratorijski zaposlenici u Marburgu i Frankfurtu u Njemačkoj, kao i u Beogradu, prenosi N1.

Kako je WHO odgovorio na izbijanje zaraze
Iz UN zdravstvene agencije u ponedjeljak je rečeno da su u Ekvatorijalnu Gvineju poslali zdravstvene stručnjake iz područja epidemiologije, upravljanja i prevencije zaraze kako bi pokušali izbijanje zaraze staviti pod kontrolu.

Organizacija je takođe poslala timove kako bi pratili kontakte, izolovali one koji pokazuju znakove bolesti i pružili medicinsku njegu onima kojima je to potrebno.

Vlasti u susjednom Kamerunu u srijedu su izjavile da su u zemlji otkrivena dva slučaja bolesti za koje se sumnja da su izazvane ovim virusom. Oba slučaja otkrivena su u komuni na granici Kameruna i Ekvatorijalne Gvineje.

Related Topics:

Zdravlje

ISTRAŽIVANJE! Vitamin D može značajno SMANJITI RIZIK od raka debelog crijeva

Rak debelog crijeva sve je češći, posebno među mlađim odraslim osobama. Iako se i dalje smatra bolešću povezano sa starenjem, sve je više dokaza da na razvoj ovog raka snažno utiču životne navike i spoljašnji faktori. Stručnjaci procjenjuju da se čak 50 posto slučajeva raka debelog crijeva može spriječiti promjenom načina života, a vitamin D pokazuje se kao jedan od ključnih faktora u prevenciji.

Šta pokazuje najnovije istraživanje?
Naučnici su analizirali podatke iz čak 50 studija koje su obuhvatile više od 1,3 miliona ljudi kako bi utvrdili ulogu vitamina D u prevenciji kolorektalnog karcinoma, piše MindBodyGreen.

Rezultati su pokazali da su osobe s višim nivoima vitamina D u krvi imale 39 posto manji rizik od razvoja raka debelog crijeva. Praćenjem vitamina D kroz vrijeme pokazalo se da veće količine vitamina D smanjuju rizik za 20 posto.

Jedna od ranijih studija pokazala je da su žene s najvećim unosom vitamina D imale 58 posto manji rizik. U drugoj studiji, uzimanje vitamina D i kalcijuma povezano je s 15 posto manjim rizikom, dok su u kanadskoj studiji dodaci vitamina D smanjili rizik od polipa za čak 33 posto.

Kako vitamin D štiti od raka?
Iako još nije potpuno razjašnjeno na koji način vitamin D djeluje, brojna istraživanja pokazuju da njegov aktivni oblik (kalcitriol) može usporiti rast ćelija raka i podstaći programirano odumiranje ćelija, održavati zdravlje crijevne sluznice, smanjiti upalu u crijevima te doprinositi ravnoteži crijevne mikroflore.

Kako povećati unos vitamina D?
Vitamin D možemo unositi: prehranom (npr. losos, pastrmka, jaja, mlijeko obogaćeno vitaminom D), izlaganjem suncu te kvalitetnim dodacima vitamina D.

Nastavi čitati

Zdravlje

RAK POSTAJE PROŠLOST? Ruski naučnici razvili lijek koji će promijeniti svijet?

Deveti arbitražni apelacioni sud u Moskvi utvrdio je da je u Rusiji razvijen inovativni lijek za liječenje raka koji nema pandan u svijetu, navodi se u dokumentima do kojih je došla agencija RIA Novosti.

“Tokom razmatranja žalbe, sud je uzeo u obzir da je kao rezultat realizacije ugovora razvijen lijek bez svjetskih analoga, koji omogućava liječenje onkoloških bolesti bez obzira na stadijum bolesti”, stoji u sudskim aktima.

Radi se o preparatu nazvanom “Afotid”, koji se već koristi u terapiji dobrovoljaca. Njegova bezbjednost potvrđena je dostavljenom medicinskom dokumentacijom, a klinička ispitivanja dozvoljena su u sedam specijalizovanih centara u Rusiji.

Ministarstvo tražilo raskid ugovora, sud stao na stranu naučnika

Ovaj slučaj proistekao je iz tužbe Ministarstva industrije i trgovine Rusije protiv kompanije “Lina M” iz grada Koroljova, koje je tražilo raskid državnog ugovora vrijednog 150 miliona rubalja, potpisanog još 2014. godine. Ugovor je obuhvatao istraživanje i razvoj inovativnog lijeka iz grupe aktinomicina za liječenje karcinoma, uz korišćenje vektora za proteinsku isporuku.

Ministarstvo je, osim raskida ugovora, tražilo i povraćaj više od 117 miliona rubalja neiskorišćenog avansa, kao i preko 80 miliona rubalja kamata. Tvrde da je došlo do više od šest godina kašnjenja i da krajnji rezultat navodno nije imao tržišnu vrijednost.

Međutim, Arbitražni sud Moskve je u novembru odlučio da raskine ugovor i dosudio naplatu 117 miliona rubalja, ali nije odobrio kamate. Obje strane su se žalile na presudu.

Apelacija: Kašnjenje bilo opravdano, lijek ima društveni značaj
Apelacioni sud je, međutim, značajno smanjio iznos naplate – na 14 miliona rubalja, uz obrazloženje da je do kašnjenja došlo zbog objektivnih razloga. Ispostavilo se da je dozvola za klinička ispitivanja izdata sa jednogodišnjim zakašnjenjem, da su ispitivanja kasnije više puta prekidana zbog pandemije i zabrane angažovanja dobrovoljaca, kao i da su zapadne sankcije primorale domaće stručnjake da razvijaju i sopstvenu opremu, uključujući specijalni homogenizator za visoko pritisne polimerne čestice.

Na osnovu svih tih okolnosti, sud je zaključio da je kompanija “Lina M“ uprkos teškoćama uspjela da razvije lijek koji ima veliki značaj za društvo i zdravstvo.

Nastavi čitati

Zdravlje

ZNATE LI DA POSTOJI DORUČAK koji će vam popraviti raspoloženje?

Doručak, kao prvi obrok u danu, ujedno je i prvi izvor energije.

To je gorivo za mozak koje nam pomaže da funkcionišemo optimalno tokom dana.

Dr Uma Naido, direktorka nutricionističke i metaboličke psihijatrije u Opštoj bolnici u Masačusetsu, već 20 godina istražuje efekte hrane na mozak. Rekla je za CNBC da je njen glavni savet za početak dana čaša vode kada se probudite da biste se borili protiv dehidracije i anksioznosti.

Prema dr Naido, šarene žitarice, šejkovi itd. postali su popularan izbor, ali možda nisu tako zdravi kao što mislite. Ona je navela da su ove opcije često pune šećera i ugljenih hidrata koji mogu izazvati skok šećera u krvi. Stoga je navela pet najboljih ideja za doručak koje će vam dati energiju i istovremeno poboljšati vaše mentalno zdravlje:

Čia puding: Doktorka kaže da sadrži tone vlakana, koja hrane zdrave bakterije u crevima i rezultiraju manje zapaljenim mikrobiomom, optimizovanom komunikacijom između creva i mozga i proizvodnjom neurotransmitera koji podržavaju raspoloženje. U intervjuu za CNBC, ona je naglasila da zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina može da pojača i da deluje protivupalno.

Osvježite svoj dom Samsung uređajima uz posebne pogodnosti – sjajne cijene i produžena garancija.

Omlet: Jaja su odličan izvor proteina i smatraju se veoma zdravim. Ima dobru količinu masti, vitamina i proteina za zdrav mozak. Žumance sadrži vitamin D, koji jača mentalno zdravlje.

Tofu: “Tofu je odličan, svestran protein koji je bogat triptofanom i sojinim izoflavonima, za koje se pokazalo da su povezani sa smanjenim simptomima depresije”, rekla je doktorka za CNBC.

Mleko sa kurkumom: “Iako nije nužno obrok sam po sebi, mleko od kurkume je hranljiv napitak i neverovatan način da započnete jutro. Pomešajte šolju svog omiljenog nezaslađenog biljnog mleka sa kurkumom i prstohvatom crnog bibera, jer je moćno antiinflamatorno sredstvo koje pomaže u smanjenju anksioznosti, podiže energiju i pomaže u održavanju fokusa tokom dana.

Zeleni smutiji: Zeleno povrće je puno hranljivih materija, a zeleni smutiji sa kontrolom šećera mogu biti dobar način da započnete dan. Pomešajte svoje omiljeno lisnato povrće poput spanaća sa nekoliko komada bobica, omiljenim čistim proteinskim prahom i malo masti od bademovog putera. Dr Naido je takođe napomenula da se pažnja mora obratiti i na potrebu tela za folatima. Folat pomaže u proizvodnji neurotransmitera u mozgu. Povišeni nivoi folata ukazuju na povišeno raspoloženje, a nedostatak može dovesti do psihijatrijskih stanja.

(B92)

Nastavi čitati

Aktuelno