Zdravlje
Upozorenje iz svjetske zdravstvene organizacije na novu bolest koja se širi

Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila je da je ove sedmice u Ekvatorijalnoj Gvineji izbila zaraza smrtonosnim virusom Marburg.
Zasad je potvrđeno da je od zaraze umrla jedna osoba, a povezuje se sa smrti još osam ljudi. Sumnja se i na još 16 slučajeva zaraze u Ekvatorijalnoj Gvineji, a pacijenti imaju simptome koji uključuju vrućicu, iscrpljenost, kao i tragove krvi tokom povraćanja i proljeva.
Prisutnost ovog virusa u istočnoj provinciji Ekvatorijalne Gvineje prvi je put da je Marburg u toj državi otkriven, i to šest mjeseci nakon što je potvrđena zaraza istim virusom u Gani, u julu2022.
Virus Marburg rijedak je kod ljudi, no veoma je zarazan kad pronađe ljudskog domaćina. Bolest može biti smrtonosna, a stopa smrtnosti iznosi čak 50 odsto. Kada je zaraza izbila u Angoli 2005., smrtnost među zaraženima iznosila je do 88 odsto.
Koji su simptomi zaraze?
Uobičajeni simptomi uključuju hemoragijsku groznicu, iscrpljenost, iskašljavanje krvi tokom povraćanja i tragove krvi u proljevu.
Bolest često počinje naglo s visokom temperaturom, teškom glavoboljom i malaksalošću. Na početku oboljeli često osjećaju bolove u mišićima i grčeve, a može doći i do žutice, mučnine i bolova u abdomenu.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti kaže da se oko pet dana od početka simptoma može pojaviti i osip na prsima, leđima i stomaku oboljelih. Pacijenti počinju izgledati blijedo i ispijeno, kao duhovi s upalim očima i bezizražajnim licima pojavljuje se i ekstremna letargija.
U fatalnim slučajevima smrt nastupa između osam i devet dana od početka simptoma, najčešće nakon gubitka krvi i padanja u šok.
Virus je iznimno zarazan, a tijela mogu ostati zarazna i nakon smrti.
Kako izgleda liječenje?
Ne postoje odobrene vakcine ili antivirusne terapije za liječenje ovog virusa medicinska njega svodi se na tretiranje konkretnih simptoma i rehidraciju, što može poboljšati šanse za preživljavanje.
Zarazu Marburgom ponekad je teško tačno utvrditi, budući da ima slične simptome kao i neke druge zarazne bolesti, uključujući malariju, tifusnu groznicu, meningitis i Ebolu. Bolest je izazvana istim virusom koji izaziva Ebolu.
Virus Marburg na ljude prelazi preko voćnih šišmiša koji su prirodni nosioci.
Marburg nije respiratorni virus. Jednom kada je osoba zaražena, on se širi direktnim kontaktom s tjelesnim tečnostima zaraženih, ali i preko kontaminiranih površina i materijala. Prvi put je prepoznat 1967., a otkrili su ga laboratorijski zaposlenici u Marburgu i Frankfurtu u Njemačkoj, kao i u Beogradu, prenosi N1.
Kako je WHO odgovorio na izbijanje zaraze
Iz UN zdravstvene agencije u ponedjeljak je rečeno da su u Ekvatorijalnu Gvineju poslali zdravstvene stručnjake iz područja epidemiologije, upravljanja i prevencije zaraze kako bi pokušali izbijanje zaraze staviti pod kontrolu.
Organizacija je takođe poslala timove kako bi pratili kontakte, izolovali one koji pokazuju znakove bolesti i pružili medicinsku njegu onima kojima je to potrebno.
Vlasti u susjednom Kamerunu u srijedu su izjavile da su u zemlji otkrivena dva slučaja bolesti za koje se sumnja da su izazvane ovim virusom. Oba slučaja otkrivena su u komuni na granici Kameruna i Ekvatorijalne Gvineje.
Zdravlje
Da li ste znali kakav uticaj na organizam ima san koji traje šest sati

Stručnjak za spavanje Olivija Arecolo kaže da postoji značajna veza između sna i zdravlja.
Spavanje utiče na sve – od pamćenja, preko stresa i emocionalnog stanja, do zdravlja kože i opšteg zdravlja. A svako ko spava samo šest sati noću, upozorio je Arecolo, ima četiri puta veće šanse da se prehladi.
“San je od vitalnog značaja. Oko 70 odsto hormona rasta se proizvodi u dubokom snu, a on je odgovoran za zdravlje kože, kao i svake ćelije u telu. Sa nedovoljno vremena za oporavak povećavaju se šanse da budemo iscrpljeni.”, rekla je za The Beauty Chef.
Olivija objašnjava da se naš mozak oslobađa neurotoksina dok spavamo, a oni su krivac za gubitak pamćenja, čak i za Alchajmerovu bolest, piše Index.hr.
“Dugoročni efekat nedostatka sna je još gori. On nosi 45 odsto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i anksioznih poremećaja”, navela je ona.
Iz tog razloga, Arezzolo savetuje da preuzmete kontrolu nad svojim snom. On preporučuje duboko disanje i meditaciju, kao i dopunjavanje magnezijumom, ako je potrebno, za koji se zna da podstiče pospanost i opuštanje. Voli da popije šolju čaja od kamilice i ukloni sve izvore plave svetlosti, kao što su mobilni telefoni, televizori, tableti i računari.
“Plavo svetlo potiskuje melatonin i doprinosi poteškoćama sa spavanjem”, dodala je ona.
(Glas Srpske)
Zdravlje
Naučnici razvili test iz krvi za mjerenje stepena anksioznosti

„Mnogi ljudi pate od anksioznosti, koja može uticati na određene sposobnosti čoveka i ometati mu svakodnevni život“, kaže psihijatrijski neuronaučnik Aleksandar Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.
„Imati nešto ovako, kao što je ovaj test, gde možemo da znamo kakvo je nečije trenutno stanje, kao i njihov budući rizik i koje opcije lečenja odgovaraju njihovom profilu, veoma je moćno u smislu pomaganju ljudima“, dodao je Nikulesku.
Nedavna studija koristila je tehnike koje su članovi tima razvili u ranijim istraživanjima, što je dovelo do stvaranja krvnih testova za depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj i bol.
Testiranje uzoraka krvi je praktičan, objektivan način da saznate šta se dešava u našim telima i mozgovima. Dijagnoze koje se u velikoj meri oslanjaju na samoprijavljivanje ili posmatranje ponašanja mogu biti upitne zbog teškoća u komunikaciji ili varijacija u simptomima.
Merenjem količine proteina, enzima, hormona ili nekog drugog molekula koji je snažno povezan sa nekim stanjem, specijalisti imaju još jedno sredstvo za donošenje odluke pri donošenju definitivne dijagnoze.
Da bi identifikovali odgovarajuće biomarkere anksioznosti, Nikulesku i njegove kolege su regrutovali pacijente u Medicinskom centru Indijanapolisa i dodelili ih jednoj od tri grupe.
Prvu grupu, nazvanu grupa za otkrivanje biomarkera, činilo je 58 ljudi (41 muškarac i 17 žena) čiji se nivo anksioznosti menjao bar jednom iz jedne posete u drugu. Ova grupa je omogućila timu da traži moguće biomarkere koji bi mogli biti povezani sa promenama u anksioznosti.
Najbolji kandidati za biomarkere koji su pronađeni u ovoj „grupi za otkrivanje“ testirani su na drugoj grupi volontera, koju je činilo 40 ljudi (32 muškarca i 8 žena). Ova grupa je nazvana grupa za validaciju biomarkera. Ovaj proces validacije je bio važan kako bi se osiguralo da biomarkeri mogu predvideti promene u anksioznosti na pouzdan i tačan način.
Potvrđeni biomarkeri su korišćeni u testiranju biomarkera za predviđanje stanja visoke anksioznosti i klinički teške anksioznosti u trećoj grupi. Ova grupa za testiranje biomarkera sastojala se od 161 muškarca i 36 žena za predviđanje stanja visoke anksioznosti i 159 muškaraca i 36 žena za predviđanje klinički teške anksioznosti.
Na kraju, koristeći dokaze iz sve tri grupe, istraživači su pronašli i potvrdili 19 krvnih biomarkera koji se mogu koristiti za predviđanje promena koje su u vezi sa anksioznošću.
Mogućnost za razvoj uspešnijih terapija
Anksiozni poremećaji su česti i značajno utiču na kvalitet života ljudi, pa je važno pokušati da ih razumete, dijagnostikujete i lečite bolje, prenosi sciencealert.com.
Postoji niz socijalnih i psiholoških, kao i fizioloških terapija za anksiozne poremećaje, ali je doktorima teško da pronađu ravnotežu između lekova ili terapije u pravim količinama i u pravo vreme.
„Trenutni pristup je da se razgovara sa ljudima o tome kako se ljudi osećaju da bi se videlo da li bi mogli da uzimaju lekove, ali neki lekovi mogu da izazovu zavisnost i da izazovu više problema“, kaže Nikulesku.
„Želeli smo da vidimo da li bi naš pristup identifikaciji biomarkera krvi mogao da nam pomogne da povežemo ljude sa postojećim lekovima koji će bolje funkcionisati i koji bi mogli da budu izbor koji ne izaziva zavisnost.
Štaviše, ako lekari mogu da uoče specifične biomarkere koji predviđaju rizik od anksioznih poremećaja u budućnosti, mogli bi da počnu da sprečavaju anksiozne poremećaje pre nego što počnu ili se vrate.
„Postoje ljudi koji imaju anksioznost i ona nije pravilno dijagnostikovana, onda imaju napade panike, ali misle da imaju srčani udar i završe u hitnoj sa svim vrstama fizičkih simptoma”, dodaje Nikulesku.
„Ako to možemo ranije da znamo, onda se nadamo da možemo da izbegnemo ovaj bol i patnju i da ih ranije tretiramo nečim što odgovara njihovom profilu.
Važna je, zaključuju istraživači, činjenica da svi pacijenti ne reaguju isto na tretmane što pokazuje koliko je neophodno nastaviti sa istraživanjem kako bi se pronašli novi i bolji tretmani svima koji pate od anksioznosti.
(Glas Srpske)
Zdravlje
Do 2035. godine će VIŠE OD POLOVINE svjetske populacije biti pretilo

Svjetska organizacija World Obesity Federation upozorila je na to da će više od pola svjetske populacije biti gojazno ili imati višak kilograma, do 2035. godine.
U izvještaju se navodi da stopa gojaznosti posebno brzo raste među djecom i stanovnicima zemalja sa srednjim i niskim prihodima.
– Dakle, za 12 godina, nivo gojaznosti djece može se više nego udvostručiti u odnosu na nivo iz 2020. godine. Konkretno, do 208 miliona dječaka i 175 miliona djevojčica je u opasnosti od suočavanja s ovim problemom – stoji u izvještaju.
Organizacija predviđa i da će do 2035. godine, svijet trošiti više od četiri biliona dolara godišnje ili tri posto globalnog BDP-a zbog bolesti povezanih sa gojaznošću.
Istovremeno, autori studije kažu da ne krive pojedince, već pozivaju na fokusiranje na društvene, ekološke i biološke faktore koji mogu uzrokovati gojaznost.
Inače, u 2020. godini 2,6 milijardi ljudi, ili 38 posto svjetske populacije, spadalo je u kategorije gojaznih ili osoba sa prekomjernom težinom.
-
Banjaluka2 dana ago
SIPA u Banjaluci uhapsila osobu s Interpolove potjernice
-
Sport2 dana ago
Operisan Dragiša Gudelj: Trener otkrio u kakvom je stanju
-
Politika3 dana ago
Stevandić: Pokrenuću postupak jer je Vučinić GLASO UMJESTO Vukanovića
-
Sport1 dan ago
Alkaraz izgubio, Đoković se vraća na ATP tron!
-
Banjaluka2 dana ago
Zaprljano šetalište: Apel građanima da još ne koriste trim stazu u parku “Mladen Stojanović”
-
Društvo1 dan ago
Kod mladića iz BiH pronađeno pola kilograma heroina, oduzet novac
-
Politika3 dana ago
“Neka joj cvjeta hiljadu cvjetova” Vukanović komentarisao novu stranku Jelene Trivić
-
Društvo2 dana ago
Kriza gasi auto-škole