Savjet ministara Bosne i Hercegovine zamrznuo je imovinu 11 državljana BiH koji se dovode u vezu terorizmom, a među njima je i Nusret Imamović iz Gornje Maoče koji se prije 13 godina priključio terorističkoj grupi “Islamska država”.

Imamovićeva trenutna lokacija je nepoznata, a njegovo ime našlo se i na globalnoj listi Stejt departmenta najtraženijih terorista na svijetu.

Na listi su:

Emir Husein Ćelam

Đevad Grabus

Hariz Omer Mešanović

Meho Hariz Mešanović

Edin Fikret Zukić

Sena Osman Hamzabegović

Muradif Ševko Hamzabegović

Nusret Sulejman Imamović

Adem Hariz Mešanović

Aleksandar Jovan Ružić

Na listi 11 državljana BiH kojima je zamrznuta imovina je i Emir Ćelam koji se povezuje sa terorističkom grupom “Islamska država” za kojim je prije osam godina na zahtjev institucija BiH raspisana crvena Interpolova potjernica, kao i Jasmin Grabus za kojeg su pojedini mediji u regionu izvještavali da je poginuo u Siriji.

Na listi su i Muradif Hamzabegović, Azur Karasuljići, Hariz Mešanović, Adem Mešanović, Meho Mešanović, Aleksandar Ružić, Edin Zukić i Sena Hamzabegović.

Riječ je o licima koja su se priključila paravojnim formacijama i za kojima su zbog učešća na stranim ratištima raspisane potjernice.

Obrazloženje

Obrazloženje odluke o zamrzavanju imovine isto je za sve, a u njemu piše:

Ova odluka donosi se radi sprovođenja obaveza Bosne i Hercegovine iz Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1373 (2001), u skladu sa Zakonom o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog sprovođenja mandata Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju te drugih međunarodnih restriktivnih mjera, kao i Odluci o načinu sprovođenja ciljanih finansijskih sankcija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija povezanih sa finansiranjem terorizma i finansiranjem širenja oružja za masovno uništenje.

(2) Na osnovu informacija i dokumentacije nadležnih tijela Bosne i Hercegovine, prikupljenih u okviru njihovih zakonskih nadležnosti, postoji osnov sumnje da lice iz člana 1. ove odluke ispunjava kriterijume za uvrštavanje u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1373 (2001).

(3) Ova odluka navodi osnov za uvrštavanje u sažetom obliku, bez iznošenja operativnih podataka i podataka o izvorima, radi zaštite bezbjednosnih interesa i tekućih postupaka, dok se potpuna dokumentacija nalazi u spisima nadležnih tijela.

(4) Primjena mjera iz ove odluke ima preventivni karakter i ne prejudicira krivičnu odgovornost niti ishod bilo kojeg postupka koji se vodi ili se može voditi pred nadležnim tijelima, prenosi Glas Srpske.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti promjenljivo oblačno vrijeme uz slab snijeg na sjeveru i sjeveroistoku, dok će na jugu biti vedro.

Lokalno se oko rijeka i po kotlinama očekuje jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana biće uglavnom suvo i uz kraće sunčane periode, na jugu sunčanije uz umjerenu oblačnost i vjetrovito.

Kasnije poslije podne i uveče očekuje se pretežno oblačno vrijeme uz nov slab do umjeren snijeg od sjeverozapada ka jugoistoku.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u višim predjelima na udare pojačan, sjevernih smjerova. U Hercegovini umjerena do jaka bura uz olujne udare uveče.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus pet do nula, na jugu do četiri stepena, a najviša dnevna od dva do sedam, na jugu do 12, u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je pretežno oblačno sa slabom kišom u većini krajeva, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 13 časova: Bjelašnica minus dva, Kneževo jedan, Čemerno, Drinić i Bihać dva, Mrkonjić Grad tri, Gacko, Ribnik, Prijedor, Novi Grad, Drvar i Sanski Most četiri, Banjaluka, Han Pijesak, Kalinovik, Srbac, Sokolac, Ivan Sedlo i Jajce pet, Šipovo i Tuzla šest, Doboj i Bijeljina sedam, Bileća, Trebinje, Srebrenica i Livno osam, Zvornik i Bugojno devet, Rudo, Foča, Sarajevo i Zenica 10, Višegrad 12 i Mostar 13 stepeni Celzijusovih.

Plate radnicima “Željeznica Republike Srpske” potrebno je povećati, ali u narednim mjesecima može se očekivati i otpuštanje zaposlenih koji ne daju nikakav učinak, a višak radnika vjerovatno postoji i u upravi te na nižim nivoima rukovođenja, poručili su naši sagovornici.

Najniža cijena rada
Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, rekao je da je održan sastanak sa predstavnicima sindikata “Željeznica RS”, te da su odmah prihvatili da se na najnižu cijenu rada obračunavaju noćni rad, praznični rad i dežurstva, ali i da je izneseno nekoliko problema i zahtjeva koji su uglavnom opravdani.

“To je sve uredno i korektno. Imao sam potrebu da ih zamolim da ne govore svaki put o obustavi rada, jer korisnici njihovih usluga to prate i odmah traže alternativne prevoze, pa bismo mogli izgubiti i ono malo klijenata”, rekao je Stevanović.

Mjesečni prihodi
Ističe da su mjesečni prihodi “Željeznica RS” oko tri miliona KM, a potrebe samo za bruto lične dohotke iznose četiri miliona i 100.000 KM.

“Hoću da kažem da samo za lične dohotke nedostaje nešto više od milion KM na mjesečnom nivou. Troškovi električne energije su oko 300.000 KM, tu je i potreba za održavanjem infrastrukture, tako da, bez obzira na to što su zahtjevi opravdani, nismo mogli razgovarati o povećanju plata”, kaže Stevanović.

Potrebno tražiti sistemsko rješenje
Dodaje da uslovi jesu sazreli, ali da je potrebno tražiti sistemsko rješenje.

“Za ‘Željeznice RS’ rješenje nije da dobiju grant sredstva od Vlade Srpske. Stariji građani pamte kada je postojao porez za željeznice od dva odsto, i sada moramo tražiti rješenje tog tipa. Uglavnom, Vlada, zajedno sa Vladom Federacije i željeznicama Srpske i Federacije, mora pronaći model kojim bi se obezbijedila kontinuirana sredstva koja bi omogućila povećanje plata”, poručio je Stevanović.

Dodao je da ih je zamolio i da pomognu sadašnjem menadžmentu da se napravi korektna sistematizacija.

“Ima ljudi koji dolaze na posao i ne rade ništa, samo se prijave i odu svojim privatnim poslom. Kada im nešto kažete, odgovaraju da im je plata mala. Moramo sveobuhvatno pristupiti problemu i izaći sa konkretnim rješenjem, gdje bismo postavili stvari što realnije i obezbijedili optimalan broj zaposlenih”, jasan je Stevanović.

Dodaje da postoje sistematizovana radna mjesta koja su u ovom momentu nepotrebna.

Pojasnio je da se u narednim mjesecima može očekivati otpuštanje zaposlenih koji ne daju nikakav učinak.

“To nije otpuštanje radnika, nego zaposlenih koji ne daju nikakav učinak. Vjerovatno će to morati biti uz adekvatne otpremnine i o tome treba pričati otvoreno. Željeznice se u svakoj zemlji na svijetu u nekom obliku finansiraju od strane države, ali država ne može bacati novac u bunar, tamo gdje nema nikakvog efekta”, jasan je Stevanović.

Plan o tome kako smanjiti broj zaposlenih
Dragan Zelenković, v.d. direktora “Željeznice Republike Srpske”, kazao je za “Nezavisne novine” da otpuštanja radnika trenutno neće biti dok se ne izradi plan o tome kako smanjiti broj zaposlenih.

“Niko neće biti otpušten naglo. Moramo utvrditi činjenično stanje, da li ima radnika ili neradnika. Tek sam došao na ovu poziciju”, rekao je Zelenković.

Naveo je da je moguće da u pojedinim djelatnostima nedostaje radnika, dok u drugim postoji prekomjeran broj zaposlenih koji možda trenutno nisu potrebni preduzeću.

“Zajedno sa sindikatom pokušavamo doći do najboljeg rješenja, ali smo u situaciji da imamo pad rada, odnosno pad prevoza, pa će samim tim morati doći do smanjenja broja radnika. Ipak, još je rano govoriti o tome”, istakao je Zelenković.

Neophodna nova reorganizacija preduzeća
Dodao je da je neophodna nova reorganizacija preduzeća kako bi se došlo do optimalnog i potrebnog broja radnika za izvršavanje radnih zadataka.

“Vjerovatno da i u upravi ima viška radnika, ali i u drugim dijelovima, na nižim nivoima rukovođenja. Međutim, moramo uraditi detaljnu analizu kako bismo utvrdili gdje su viškovi i kako to urediti”, pojasnio je Zelenković.

Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da na nekim radnim mjestima postoji višak zaposlenih, dok je na određenim pozicijama, poput majstora, potrebna dodatna radna snaga.

“U upravi imamo samo tri izvršna direktora, što smatramo da nije potrebno, a i na poslovima administracije trenutno je previše radnika”, kazao je Dobraš.