Connect with us

Svijet

PUTIN ERDOGANU “Rusija spremna da oživi sporazum o žitu čim joj se ISPUNE OBEĆANJA”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas nakon sastanka sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom u Sočiju da će se Rusija vratiti sporazumu o žitu čim se ispune obećanja koja su joj data.

Dodao je da postoje problemi sa pravednom distribucijom žita, ali da to nema veze sa sporazumom.

Putin tvrdi da je Kijev koristio humanitarne koridore za “terorističke napade na civilne objekte”, dok je Rusija jasno dala garancije za bezbjednost plovidbe.

Istakao je da ruski predlog da se afričke države snabdeju sa milion tona žita preko Turske, uz finansijsku podršku Katara, nije zamišljen kao alternativa dogovoru o transportu žita preko Crnog mora.

“Zapad je obmanjivao Moskvu o humanitarnim ciljevima žitnog sporazuma – od 32,8 miliona tona izvezenih iz Ukrajine, više od 70 odsto je otišlo u bogate zemlje. Zapadni partneri su prevarili Rusiju u ispunjavanju obaveza iz žitnog sporazuma”, istakao je ruski predsednik.

Erdogan je napomenuo da smatra da su očekivanja Rusije u vezi sa Crnomorskim sporazumom pravedna.

Predsjednik Turske je kazao da veruje da se uskoro može naći rješenje za oživljavanje Ugovora o izvozu crnomorskog žita uz posredovanje UN, uključujući rješavanje preostalih pitanja, prenio je Rojters.

Erdogan je rekao je da je Turska spremna da pomogne u preradi ruskog žita za dalju isporuku u zemlje kojima je najpotrebnije.

Prenio je da je Putin tokom razgovora rekao da je Moskva spremna da pošalje milion tona žita u zemlje kojima je to potrebno.

“Takođe, mi smo spremni da damo doprinos. Rekli smo da možemo da sameljemo ovo žito i pošaljemo ga u siromašne afričke zemlje u obliku brašna. Nadamo se da ćemo raditi zajedno na ovom pitanju”, rekao je Erdogan.

On je kazao da Ukrajina treba da ublaži pregovaračku poziciju u pregovorima o oživljavanju sporazuma o izvozu žita.

Erdogan je naglasio da više žita treba isporučiti Africi nego evropskim zemljama.

Govoreći o sukobu u Ukrajini, predsjednik Turske je izrazio spremnost da postane posrednik između strana u sukobu.

Prvi dio razgovora održan je uz učešće članova delegacija, a zatim su lideri dve zemlje nastavili da komuniciraju za večerom.

Svijet

AMERIKA U STRAHU OD POMORSKOG SAVEZA! Ruska i kineska mornarica uspješno okončale do sada neviđene vojne manevre!

Kineska i ruska ratna mornarica uspješno su okončale zajedničke pomorske manevre nazvane „Pomorska interakcija 2026“, prenijeli su ruski mediji. Prema saopštenju kineskog Ministarstva odbrane, zajedničkim kinesko-ruskim pomorskim manevrima ojačana je bilateralna vojna saradnja, prenosi agencija TASS.

Navodi se da su dvije strane “usavršile svoje borbene vještine na moru i u vazduhu kako bi zaštitile mir”. Mornaričke vježbe, koje su izvedene u Žutom moru, uključivale su spasilačke operacije, udare na pomorske ciljeve, kao i vježbe vazdušne i raketne odbrane.

“Zahvaljujući efikasnoj koordinaciji, obje strane su ojačale međusobno povjerenje, dodatno unaprijedile svoju sposobnost za vođenje zajedničkih borbenih operacija i učvrstile tradicionalne prijateljske odnose i saradnju”, naglašeno je u saopštenju.

Prema navodima Ministarstva, obje strane su brzo reagovale na prijetnje, demonstrirale snažne vještine izviđanja i ranog upozoravanja i koordinisale vatrene udare u izazovnom elektromagnetnom okruženju.

Brodovi dvije zemlje jasno su podijelili odgovornosti i tijesno sarađivali u oblasti protivvazdušne i raketne odbrane, u potpunosti koristeći prednosti svog oružja i uspješno odbijajući napade u najkraćem mogućem roku.

Nakon pomorske faze vježbi, kineska i ruska mornarica poslaće brodove u vode Tihog okeana radi zajedničkih patrola i nastaviće da aktivno doprinose održavanju međunarodnog i regionalnog mira i stabilnosti.

„Obje strane će nastaviti da se vode principima otvorenosti, transparentnosti i uzajamnog povjerenja, kontinuirano će produbljivati i proširivati obim zajedničkih vježbi i davati još veći doprinos izgradnji pomorske zajednice sa zajedničkom budućnošću i održavanju globalnog mira i stabilnosti”, saopštilo je kinesko Ministarstvo odbrane.

(Nezavisne) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

SVE ZBOG RAKETNIH SISTEMA „PATRIOT“! Zelenski smijenio premijerku da bi progurao ključne ugovore sa Amerikom!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je smjenu premijerke Julije Sviridenko u okviru najavljenih promjena u Vladi, uz ocjenu da je Ukrajini potreban efikasniji pristup saradnji sa ključnim partnerima i napretku ka članstvu u EU.

“Zahvalan sam Juliji na njenom jasnom, dosljednom i efikasnom radu na mjestu premijerke, kao i na godinama njenog produktivnog rada u timu Ukrajine, a ponudio sam joj priliku da vodi novu i važnu oblast odnosa sa ključnim partnerom”, naveo je Zelenski na platformi Iks.

Zelenski je istakao da očekuje da će biti sprovedene odgovarajuće promjene u Vladi Ukrajine. “Ukrajina mijenja svoju političku strategiju. Svako prioritetno područje spoljne politike biće dodeljeno određenoj osobi sa značajnim iskustvom koja je sposobna da sprovede ono o čemu se dogovorimo na nivou lidera i ono što ukrajinski narod očekuje. Najvažnije od ovih oblasti uključuju Sjedinjene Američke Države i naše sporazume o licencama za proizvodnju sistema “patriot”, kao i drugu bilateralnu bezbjednosnu saradnju koja mora da se pretvori u jasne dobitke za naše zemlje i za ukrajinske i američke kompanije”, naglasio je Zelenski.

Dodao je da je Ukrajini potreban jasan napredak ka članstvu u EU.

Julija Sviridenko je funkciju premijerke preuzela nakon što ju je za tu dužnost predložio Zelenski, a prethodno je obavljala funkciju prve potpredsjednice Vlade i ministarke ekonomije.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO NAKON SUSRETA SA ZELENSKIM! Uticajni senator preminuo po povratku iz posjete Ukrajini

Američki republikanski senator Lindzi Grejem preminuo je u 71. godini, poslije kratke i iznenadne bolesti, samo dva dana nakon posjete Ukrajini.

Grejem je neposredno prije smrti boravio u Ukrajini, gdje se sastao sa ukrajinskim zvaničnicima i ponovo tražio nastavak snažne američke podrške Kijevu i dodatno pooštravanje sankcija Rusiji.

Lindzi Grejem bio je jedan od najupornijih zagovornika vojne pomoći Ukrajini u američkom Kongresu. Od početka rata više puta je posjećivao Kijev, podržavao isporuke američkog naoružanja i zahtijevao snažnije mjere protiv ruskog energetskog i finansijskog sektora.

Bio je među glavnim pokretačima zakona kojim su predlagane veoma visoke carine i sankcije državama koje nastave da kupuju rusku naftu, gas i druge energente.

Zbog izjava tokom posjete Ukrajini Rusija je 2023. godine izdala nalog za njegovo hapšenje, dok ga je Moskva godinama predstavljala kao jednog od najagresivnijih zagovornika sukoba sa Rusijom.

Više od dvije decenije u Senatu

Grejem je rođen 9. jula 1955. godine u gradu Sentral u Južnoj Karolini. U Senat Sjedinjenih Američkih Država izabran je 2002. godine, a mandat je preuzeo u januaru 2003. Prije toga je osam godina bio član Predstavničkog doma.

Bio je dugogodišnji član i nekadašnji predsjednik Odbora Senata za pravosuđe, a u posljednjem sazivu predvodio je Odbor za budžet. Važio je za jednog od najuticajnijih republikanaca u pitanjima spoljne politike, odbrane i nacionalne bezbjednosti.

Prije političke karijere služio je u Ratnom vazduhoplovstvu Sjedinjenih Američkih Država kao vojni pravnik. Aktivnu službu i rezervni sastav napustio je sa činom pukovnika.

Grejem je godinama bio blizak pokojnom republikanskom senatoru Džonu Mekejnu, sa kojim je deijlio tvrdu spoljnopolitičku liniju prema Rusiji, Iranu i drugim američkim protivnicima.

Njegov odnos sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom prolazio je kroz oštre sukobe i političko približavanje. Nakon što je tokom republikanskih izbora 2016. bio jedan od Trampovih kritičara, kasnije je postao njegov važan saveznik u Senatu i podržao njegov povratak u Bijelu kuću.

Grejem je svega nekoliko nedjelja pre smrti pobijedio na republikanskim unutarstranačkim izborima u Južnoj Karolini i pripremao se za kampanju za peti mandat u Senatu. Njegova smrt ostavlja upražnjeno jedno od najvažnijih republikanskih mjesta u gornjem domu američkog Kongresa.

Nastavi čitati

Aktuelno