Connect with us

Društvo

RADNICI BHRT-a DOBILI SPOR, A SADA SU META: “Zbog vas kolege neće primati plate”

Tokom sudskog procesa na Sudu BiH, koji je trajao nešto više od godinu dana, uz utrošeno vrijeme izgubljeno za ulaganje žalbe, niko iz pravnog tima BHRT-a nije kontaktirao njihovog advokata

Menadžment BHRT-a na čelu sa direktorom Belminom Karamehmedovićem obavijestio je zaposlene ovog javnog servisa o kašnjenju isplate plata i toplog obrok za mjesec maj, te najavio mogućnost da i u narednim mjesecima ne dobiju ono što su zaradili, piše Stav.

Menadžment se ne osjeća odgovornim

Menadžment se, sudeći prema sadržaju dopisa, ne osjeća odgovornim zbog teške situacije u kojoj se nalazi Javni servis, kao ni za dugogodišnju agoniju koju prolaze zaposleni. Svu krivicu sada prebacuju na 13 zaposlenih BH Radija 1 koji su tužili BHRT i tražili da im se da samo ono što im pripada po zakonu, te dobili presudu u svoju korist čime je potvrđeno da su im godinama uskraćivana radnička prava.

Na temelju ove presude BHRT im je dužan isplatiti 313.274 KM. Uz dopis, upućena je i pravosnažna presuda koju je Sud Bosne i Hercegovine donio 24. aprila.

– Ovih dana na naplatu je došla presuda po tužbi 13 radnika BH Radija 1 na iznos od 313.274 KM.
Od pomenutih radnika, samo njih pet je prihvatilo da se presuđeni doprinosi isplate u ratama. Ostali su insistirali da se uplata doprinosa Poreznoj upravi izvrši odmah, a što iznosi 209.353,84KM te je Sud već naložio prinudno izvršenje na računu BHRT-a u iznosu od 81.964,10KM za tri radnika tako da je od 29.5.2025. godine račun BHRT-a blokiran do isplate navedenih doprinosa u iznosu od 81.964,10KM, a očekuje se i blokiranje računa BHRT-a i za ostalih pet radnika – tražitelja izvršenja.

Prema našem dosadašnjem iskustvu o prilivu sredstava na račun BHRT-a ta blokada može trajati i više od 10 dana. Do isplate pomenutih sredstava BHRT neće biti u mogućnosti da ispunjava nikakve finansijske obaveze, uključujući i isplatu toplog obroka, neto plaća zaposlenicima kao ni doprinose penzionerima koji zbog ovih tužbi od marta 2024. godine strpljivo čekaju uplatu doprinosa kako bi konačno mogli dobiti zasluženu penziju.
S obzirom na to da pored ovih presuda još jedan broj uposlenika putem suda potražuje sredstva za doprinose, cijela ova situacija može veoma brzo dovesti do potpune blokade računa BHRT-a, nemogućnosti isplate plaća a u konačnici i prestanka rada BHRT. Sredstva koja se dosude u korist zaposlenika koji podnose tužbe za neuplaćene doprinose, uplaćuju se Poreznoj upravi.
Također ukazujemo da zaposlenici podizanjem ovih tužbi dovode sebe i radne kolege u situaciju da neće primati plaću, topli obrok… – navodi se u dopisu menadžmenta BHRT-a te zaključuje:
– Nažalost, i pored svih napora menadžmenta da i u nemogućim uvjetima nalazi rješenja koja bi omogućila kakav-takav nastavak rada, jedan dio uposlenika nema razumijevanja i podizanjem tužbi za doprinose dovodi do blokada računa, ugrožava isplatu plaća svim zaposlenicima, onemogućava procese rada i u konačnici ozbiljno ugrožava opstanak BHRT-a. Zbog svega prethodno izrečenog menadžment ne može na sebe preuzeti odgovornost za potencijalno gašenje BHRT.

Prijetnje otkazom

Sagovornik Stava, jedan od 13 tužitelja pristao je da govori pod uvjetom anonimnosti (ime i prezime poznato redakciji), s obzirom da, prema Pravilniku BHTR-a, uposlenici ne smiju bez dozvole menadžmenta istupati u javnosti.
Uz to, navodi nam on, “pod stalnim su prijetnjama otkazom ukoliko iznose informacije koje ne odgovaraju menadžmentu, a razotkrivaju njihovo dugogodišnje nezakonito poslovanje koje je rezultiralo uvećanjem dugovanja BHRT-a prema radnicima”.
– Nas je 13 tužitelja. Svi smo dugogodišnji radnici BHRT-a. Mnogi od nas su pred penzijom. Sada nas je 12, jer je u međuvremenu jedan kolega preminuo, a da nije dočekao presudu. BHRT smo tužili zbog, najmanje, 10 godina neuplaćenih doprinosa za PIO.
To je inače dugogodišnja praksa BHRT-a čiji je opstanak, kako menadžment voli naglasiti, jedan od uvjeta ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Već na prvom ročištu na Sudu BiH prošle godine presuđeno je u našu korist, naloženo da BHRT izmiri sva dugovanja po osnovu doprinosa za PIO.
Pravni zastupnici BHRT-a su na tom prvom ročištu priznali krivicu pravdajući se teškom finansijskom situacijom – pojašnjava.
Tokom sudskog procesa na Sudu BiH, koji je trajao nešto više od godinu dana, uz utrošeno vrijeme izgubljeno za ulaganje žalbe, niko iz pravnog tima BHRT-a nije kontaktirao njihovog advokata Ahmeda Ahmetovića sa bilo kakvom ponudom za mirno rješavanje spora – eventualnom nagodbom.
– Tek kad je početkom maja Sud BiH donio konačnu presudu, pravni zastupnici BHRT-a su se javili našem advokatu sa “ponudom” za nagodbu tako da uplate izvrše u ratama, narednih devet mjeseci.
Ovo je bilo vrlo indikativno, jer logika kaže, ako želiš da platiš dugovanja, ne bi čekao presudu, mogao si to uraditi i prije presude. Zbog sumnji u iskrenost, većina iz grupe koja je tužila nije željela pristati na to, jer nemamo nimalo povjerenja u BHRT.
Neki od kolega su pristali na nagodbu, ali su u međuvremenu izigrani. Nije im uplaćena niti jedna marka. Dakle, prevareni su – navodi.
U saopćenju BHRT-a, nastavlja dalje pojašnjavati, “menadžmet po diktatu generalnog direktora Belmina Karamehmedovića izvrće teze i krivicu za katrastrofalno stanje svaljuje na grupu radnika koja je tužila i dobila sudski spor.”
– Ovim je menadžment BHRT-a, po drugi put stavio mete na naša leđa, pa jedan dio kolega sad nas vidi kao krivce za to što će ostati bez plaća, toplog obroka i naknade za prijevoz, umjesto da za to krive one koji vode BHRT i one koji su u ovoj državi dozvolili da neka firma godinama izbjegava zakonsku obavezu uplate doprinosa za radnike.
Kao krivce za situaciju u BHRT-u nas, grupu koja je tužila, prvi je kao mete označio generalni direktor Belmin Karamnehmedović u emisiji BHT–a Odbrojavanje, 9. aprila 2025. Tada je kazao da ima “ogromne probleme” zbog tužbe grupe radnika “koja tako de facto sama sebi puca u nogu”.
Tada, kao ni danas, nije bilo nikakve reakcije na ovaj otvoreni poziv na linč od strane Samostalnog sindikata uposlenika u BHRT-u (dio radnika koji su tužili su članovi sindikata), kao ni Linije za pomoć novinarima, novinarskih udruženja – naglašava on.
Kaže dalje kako smatraju da je pismo menadžmenta direktno kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka, jer su uz pismo objavljena i imena radnika koji su tužili BHRT.
– A možda ima materijala i za krivičnu odgovornost. Osim toga, ovim se pokušavaju radnici koji su tužili označiti kao “krivci” za loše stanje u BHRT-u koje traje godinama, dok je sve to vrijeme na čelu firme i odgovorno lice za poslovanje Belmin Karamehmedović.
Zbog svega ovoga, i pokušaja blaćenja ugleda radnika koji su tražeći svoje osnovno pravo iz radnog osnova se obratili sudu, i dobili presudu u svoju korist, također ćemo tražiti satisfakciju pred zakonom.
Samo još da dodam, ljudi koji odu u penziju na BHRT-u, sad već po godinu dana čekaju “da dođu na red” za uplatu doprinosa, i preživljavaju bez ikakvih mjesečnih prihoda – zaključuje Stavov sagovornik.

Ogromna dugovanja

Menadžment BHRT-a okrivio je RTRS zbog, kako navode, duga od 96 miliona KM, a također vodi se i postupak protiv RTV FBiH u visini od 15 miliona KM.
Iako su im odlukom Vlade Federacije BiH odblokirani računi zbog neplaćenih doprinosa, menadžment je sada označio glavnim krivcima radnike koji su tužili BHRT zbog neuplaćenih doprinosa.
Belmin Karamehmedović na čelu BHRT-a nalazi se već deset godina – dva mandata.
Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nigdje bez kišobrana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje nestabilno i promjenljivo oblačno vrijeme, uz povremenu kišu i pljuskove praćene grmljavinom, te svježije u odnosu na prethodne dane.

Pljuskovi će lokalno biti intenzivniji, posebno u istočnim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim i večernjim časovima očekuje se razvedravanje sa sjevera i juga, a ponegdje u kotlinama i duž rijeka moguća je pojava magle. Jutarnja temperatura vazduha biće od od 13 do 19, u višim predjelima od 10 stepeni, a dnevna od 20 do 27, u višim krajevima od 16 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeverozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

ROĐENI U MIRU STRADAJU OD RATA: Ko je kriv što se gine od mina?

Iako je rođen u miru, Mehmed Hasanamidžić (19) stradao je od posljedica rata – protivpješadijske mine, vraćajući koze koje su zalutale u minskom polju. Postavlja se pitanje ko je kriv što 30 godina nakon rata BiH nije bezbjedna zemlja i što poslije tri decenije imamo žrtve od mina?!

Iako smo bez mina trebali biti prije više od pola decenije, rokovi nisu ispunjeni, već produženi. Tako, rok koji je bio postavljen za uklanjanje mina do 2019. godine, pomjeren je za 2025. godinu, a zatim i na 2027. To je ispisano i zvanično u Programu rada Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.

“S obzirom na nemogućnost izvršenja obaveza u zadatkom roku, Bosni i Hercegovini odobren je Zahtjev za produženje roka za implementaciju obaveza po Konvenciji o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera PP mina. Novi rok za ispunjenje obaveza je mart 2027. godine”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Za Rusmira Hanića, eksperta za deminiranje i sudionika programa deminiranja nakon rata u BiH, u slučaju stradanja mladića iz Doboja zakazala je i država.

“Država je zakazala na razne načine, ali je najviše zakazala na struci. Pirotehnička struka je struka koja se uči i gdje prevladava iskustvo. Kada imate pregled po civilnim zaštitama, nije važno koji je entitet, reakcije su iste: nema budžeta, nema novca, nema škole, nema struke, nema organizacija da to efikasno rade… Tu nema priče. Čovjek je imao 19 godina, on je stradao u minskom polju i tu je kraj”, rekao je on za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, mladić je bio u označenom minskom polju, ali se postavlja pitanje da li je ušao na mjestu gdje je bila oznaka ili ne.

Na pitanje da li smo mogli očistiti BiH od mina za 30 godina nakon rata, Hanić ističe da je u najmanju ruku bezobrazno pričati o tome tri decenije poslije.

“Ne hvalim Tita, govorim o njemu kao figuri, vodio je rat na cijelom ratištu Jugoslavije, zamislite koliko je tu bilo mina, granata, ubojnih sredstava, i to je sve očišćeno za par godina. Dovelo je do sigurnosti stanovništva od Makedonije do Slovenije, naravno bilo je stradalih, ali je taj sistem u odnosu na ovaj sistem bio efikasniji bar 10 puta”, navodi on.

Kako dodaje, još prije 20 godina je rekao da će deminiranje, po načinu kako se deminira, trajati 100 godina.

Na pitanje da li smo mogli u godinama iza nas uraditi bolje, Davor Kolenda, analitičar protivminskih aktivnosti, odgovorio je pitanjem.

“Za 30 godina, šta vi mislite?”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, sam način institucionalnog organizovanja ove oblasti nije kako treba. Kolenda tvrdi i da je 2019. godine urađena nova procjena o brojnosti mina u BiH, kada je taj broj znatno porastao.

“U tom trenutku je bilo manje od 80.000 mina, a nakon te nove procjene pojavilo se 180.000 mina. Mi godišnje pronalazimo 2.000 mina, pa podijelite 180.000 sa 2.000. Znate li koliko je to godina – 90. Ovim tempom, kada bi i bilo 180.000 mina, a ja kažem da nije ni upola, mi bismo deminirali 90 godina. A ako je i ovih mojih pola, to je opet 45 godina”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.

On kaže da u BiH i nema toliko poginulih koliko mina postoji.

“Ne možete reći da je kriva država. Kriva je država zbog socijalnog stanja, pa je taj momak morao ići po svoje koze u minsko polje. Tu je krivica država. Tuga da je mladić od 19 godina stradao radi socijalnog stanja u državi”, kaže on.

Osim vijesti o stradanju, među ljudima su odjeknule i potresne riječi majke poginulog Mehmeda.

“On mi je bio sve. Radio je, vrijedan bio. Borili smo se zajedno za koru hljeba. Otišao je gore da čuva koze koje često odlutaju u minska polja. Pokušao je da ih vrati. I tu je nešto puklo. Kažu, nema više tvog Mehe. Nisu ga iznijeli. Raznijelo ga svega. Ništa od njega. Da je barem invalid ostao da ga gledam”, potresne su riječi Feride Hasanamidžić.

Za Slobodana Blagovčanina iz Omladinskog resursnog centra Tuzla nema veće tragedije od toga da dijete plati cijenu rata koji je završio prije trideset godina.

“One leže u zemlji i čekaju. Ne prave razliku između vojnika i djeteta, između prošlosti i budućnosti, između nas i njihovih. Svaka od njih je podsjetnik da rat nikada zaista ne prestaje onog dana kada potpišemo mir. On nastavlja da ubija, da sakati, da uništava živote onih koji nemaju nikakve veze sa sukobima koji su vođeni. Rat nikada ne ubija samo svoje savremenike. On ubija i decenijama poslije, nevinu djecu, unuke i praunuke onih koji su ga vodili. On ubija vjeru da smo naučili lekciju”, napisao je Blagovčanin na svom Facebook profilu.

Kako je dodao, njegova smrt je poruka da je odgovornost društva da ukloni svaku minu.

Inače, prema podacima koje je ranije objavio Centar za uklanjanje mina u BiH u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu, sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 822,87 km2, što predstavlja 1,60 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine.

“U oko 110 ugroženih opština, odnosno 1.261 ugroženoj zajednici, pod direktnom ugroženosti od mina živi 93.071 stanovnik Bosne i Hercegovine”, navodi se u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu.

Prema programu rada, za 2025. godinu planirana površina za vraćanje iznosi 75 kilometara kvadratnih.

Isto toliko je planirano da se vrati i u 2026. godini.

“U planu je da se stanovništvu na sigurno korištenje vrati površina od 75 km2. Planirano vraćanje površina od 75 km2 obuhvata planiranu otkazanu površinu od 60 km2 , planiranu redukovanu površinu od 8,50 km2 , tehničko izviđanje od 5,00 i planiranu aktivnost čišćenja od 1,50 km2 . Aktivnosti netehničkog izviđanja od 70,50 km2 obuhvataju netehničko izviđanje minski sumnjivih područja od 67 km2 i izviđanje i reizviđanje pojedinačnih projekata od 3,50 km2”, navodi se u Programu rada Centra za uklanjanje mina u BiH za 2026. godinu.

Nastavi čitati

Društvo

PREVOZNICI PROVELI NOĆ U BLOKADI: Gužve i dalje na izlazu iz Sarajeva

Protest prevoznika širom Bosne i Hercegovine nastavlja se i danas.

U Sarajevu je i dalje djelimično blokiran izlaz prema auto-putu iz pravca Stupske petlje.

Više kamiona parkirano je od juče ujutro u jednoj kolovoznoj traci na cesti prema auto-putu i kružnom toku što je juče stvorilo kolaps i velike gužve.

Gužva u ovom dijelu grada je i jutros, a prevoznici poručuju da neće odustati do ispunjenja svojih zahtjeva.

Noć su proveli pod otvorenim nebom, odnosno ispod podvožnjaka kružnog toka koji vodi prema petlji Butila i u svojim kamionima.

Poručuju da shvataju nezadovoljstvo dijela građana zbog gužvi koje su izazvali protesti, ali i pozivaju na razumijevanje zbog situacije u kojoj su se kako kažu prevoznici našli.

Nastavi čitati

Aktuelno