Društvo

RADNICI BHRT-a DOBILI SPOR, A SADA SU META: “Zbog vas kolege neće primati plate”

Tokom sudskog procesa na Sudu BiH, koji je trajao nešto više od godinu dana, uz utrošeno vrijeme izgubljeno za ulaganje žalbe, niko iz pravnog tima BHRT-a nije kontaktirao njihovog advokata

Menadžment BHRT-a na čelu sa direktorom Belminom Karamehmedovićem obavijestio je zaposlene ovog javnog servisa o kašnjenju isplate plata i toplog obrok za mjesec maj, te najavio mogućnost da i u narednim mjesecima ne dobiju ono što su zaradili, piše Stav.

Menadžment se ne osjeća odgovornim

Menadžment se, sudeći prema sadržaju dopisa, ne osjeća odgovornim zbog teške situacije u kojoj se nalazi Javni servis, kao ni za dugogodišnju agoniju koju prolaze zaposleni. Svu krivicu sada prebacuju na 13 zaposlenih BH Radija 1 koji su tužili BHRT i tražili da im se da samo ono što im pripada po zakonu, te dobili presudu u svoju korist čime je potvrđeno da su im godinama uskraćivana radnička prava.

Na temelju ove presude BHRT im je dužan isplatiti 313.274 KM. Uz dopis, upućena je i pravosnažna presuda koju je Sud Bosne i Hercegovine donio 24. aprila.

– Ovih dana na naplatu je došla presuda po tužbi 13 radnika BH Radija 1 na iznos od 313.274 KM.
Od pomenutih radnika, samo njih pet je prihvatilo da se presuđeni doprinosi isplate u ratama. Ostali su insistirali da se uplata doprinosa Poreznoj upravi izvrši odmah, a što iznosi 209.353,84KM te je Sud već naložio prinudno izvršenje na računu BHRT-a u iznosu od 81.964,10KM za tri radnika tako da je od 29.5.2025. godine račun BHRT-a blokiran do isplate navedenih doprinosa u iznosu od 81.964,10KM, a očekuje se i blokiranje računa BHRT-a i za ostalih pet radnika – tražitelja izvršenja.

Prema našem dosadašnjem iskustvu o prilivu sredstava na račun BHRT-a ta blokada može trajati i više od 10 dana. Do isplate pomenutih sredstava BHRT neće biti u mogućnosti da ispunjava nikakve finansijske obaveze, uključujući i isplatu toplog obroka, neto plaća zaposlenicima kao ni doprinose penzionerima koji zbog ovih tužbi od marta 2024. godine strpljivo čekaju uplatu doprinosa kako bi konačno mogli dobiti zasluženu penziju.

S obzirom na to da pored ovih presuda još jedan broj uposlenika putem suda potražuje sredstva za doprinose, cijela ova situacija može veoma brzo dovesti do potpune blokade računa BHRT-a, nemogućnosti isplate plaća a u konačnici i prestanka rada BHRT. Sredstva koja se dosude u korist zaposlenika koji podnose tužbe za neuplaćene doprinose, uplaćuju se Poreznoj upravi.

Također ukazujemo da zaposlenici podizanjem ovih tužbi dovode sebe i radne kolege u situaciju da neće primati plaću, topli obrok… – navodi se u dopisu menadžmenta BHRT-a te zaključuje:

– Nažalost, i pored svih napora menadžmenta da i u nemogućim uvjetima nalazi rješenja koja bi omogućila kakav-takav nastavak rada, jedan dio uposlenika nema razumijevanja i podizanjem tužbi za doprinose dovodi do blokada računa, ugrožava isplatu plaća svim zaposlenicima, onemogućava procese rada i u konačnici ozbiljno ugrožava opstanak BHRT-a. Zbog svega prethodno izrečenog menadžment ne može na sebe preuzeti odgovornost za potencijalno gašenje BHRT.

Prijetnje otkazom

Sagovornik Stava, jedan od 13 tužitelja pristao je da govori pod uvjetom anonimnosti (ime i prezime poznato redakciji), s obzirom da, prema Pravilniku BHTR-a, uposlenici ne smiju bez dozvole menadžmenta istupati u javnosti.

Uz to, navodi nam on, “pod stalnim su prijetnjama otkazom ukoliko iznose informacije koje ne odgovaraju menadžmentu, a razotkrivaju njihovo dugogodišnje nezakonito poslovanje koje je rezultiralo uvećanjem dugovanja BHRT-a prema radnicima”.

– Nas je 13 tužitelja. Svi smo dugogodišnji radnici BHRT-a. Mnogi od nas su pred penzijom. Sada nas je 12, jer je u međuvremenu jedan kolega preminuo, a da nije dočekao presudu. BHRT smo tužili zbog, najmanje, 10 godina neuplaćenih doprinosa za PIO.

To je inače dugogodišnja praksa BHRT-a čiji je opstanak, kako menadžment voli naglasiti, jedan od uvjeta ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Već na prvom ročištu na Sudu BiH prošle godine presuđeno je u našu korist, naloženo da BHRT izmiri sva dugovanja po osnovu doprinosa za PIO.

Pravni zastupnici BHRT-a su na tom prvom ročištu priznali krivicu pravdajući se teškom finansijskom situacijom – pojašnjava.

Tokom sudskog procesa na Sudu BiH, koji je trajao nešto više od godinu dana, uz utrošeno vrijeme izgubljeno za ulaganje žalbe, niko iz pravnog tima BHRT-a nije kontaktirao njihovog advokata Ahmeda Ahmetovića sa bilo kakvom ponudom za mirno rješavanje spora – eventualnom nagodbom.

– Tek kad je početkom maja Sud BiH donio konačnu presudu, pravni zastupnici BHRT-a su se javili našem advokatu sa “ponudom” za nagodbu tako da uplate izvrše u ratama, narednih devet mjeseci.

Ovo je bilo vrlo indikativno, jer logika kaže, ako želiš da platiš dugovanja, ne bi čekao presudu, mogao si to uraditi i prije presude. Zbog sumnji u iskrenost, većina iz grupe koja je tužila nije željela pristati na to, jer nemamo nimalo povjerenja u BHRT.

Neki od kolega su pristali na nagodbu, ali su u međuvremenu izigrani. Nije im uplaćena niti jedna marka. Dakle, prevareni su – navodi.

U saopćenju BHRT-a, nastavlja dalje pojašnjavati, “menadžmet po diktatu generalnog direktora Belmina Karamehmedovića izvrće teze i krivicu za katrastrofalno stanje svaljuje na grupu radnika koja je tužila i dobila sudski spor.”

– Ovim je menadžment BHRT-a, po drugi put stavio mete na naša leđa, pa jedan dio kolega sad nas vidi kao krivce za to što će ostati bez plaća, toplog obroka i naknade za prijevoz, umjesto da za to krive one koji vode BHRT i one koji su u ovoj državi dozvolili da neka firma godinama izbjegava zakonsku obavezu uplate doprinosa za radnike.

Kao krivce za situaciju u BHRT-u nas, grupu koja je tužila, prvi je kao mete označio generalni direktor Belmin Karamnehmedović u emisiji BHT–a Odbrojavanje, 9. aprila 2025. Tada je kazao da ima “ogromne probleme” zbog tužbe grupe radnika “koja tako de facto sama sebi puca u nogu”.

Tada, kao ni danas, nije bilo nikakve reakcije na ovaj otvoreni poziv na linč od strane Samostalnog sindikata uposlenika u BHRT-u (dio radnika koji su tužili su članovi sindikata), kao ni Linije za pomoć novinarima, novinarskih udruženja – naglašava on.

Kaže dalje kako smatraju da je pismo menadžmenta direktno kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka, jer su uz pismo objavljena i imena radnika koji su tužili BHRT.

– A možda ima materijala i za krivičnu odgovornost. Osim toga, ovim se pokušavaju radnici koji su tužili označiti kao “krivci” za loše stanje u BHRT-u koje traje godinama, dok je sve to vrijeme na čelu firme i odgovorno lice za poslovanje Belmin Karamehmedović.

Zbog svega ovoga, i pokušaja blaćenja ugleda radnika koji su tražeći svoje osnovno pravo iz radnog osnova se obratili sudu, i dobili presudu u svoju korist, također ćemo tražiti satisfakciju pred zakonom.

Samo još da dodam, ljudi koji odu u penziju na BHRT-u, sad već po godinu dana čekaju “da dođu na red” za uplatu doprinosa, i preživljavaju bez ikakvih mjesečnih prihoda – zaključuje Stavov sagovornik.

Ogromna dugovanja

Menadžment BHRT-a okrivio je RTRS zbog, kako navode, duga od 96 miliona KM, a također vodi se i postupak protiv RTV FBiH u visini od 15 miliona KM.

Iako su im odlukom Vlade Federacije BiH odblokirani računi zbog neplaćenih doprinosa, menadžment je sada označio glavnim krivcima radnike koji su tužili BHRT zbog neuplaćenih doprinosa.

Belmin Karamehmedović na čelu BHRT-a nalazi se već deset godina – dva mandata.

Društvo

OKUPIRALE DOMAĆINSTVA! Koliku štetu prave smrdibube na poljoprivrednim usjevima

Smeđe mramoraste stjenice, u narodu poznatije kao smrdibube, proteklih godina na poljoprivrednim usjevima u Republici Srpskoj pričinjavaju štetu koju je teško procijeniti, ali je sigurno da najviše trpe voće i povrće, rečeno je Srni u nadležnim institucijama zaduženim za sprovođenje programa posebnog nadzora štetnih organizama u biljnoj proizvodnji.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske Saša Lalić kaže da je borba sa stjenicama teška jer su se namnožile, te da je nezahvalno navoditi nominalni iznos štete koju pričine.

On je naveo da su struka i nauka predvidjeli mjere koje se odnose na tretiranje ove štetočine.

Prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Branimir Nježić pojasnio je da efikasna borba protiv stjenica podrazumijeva nadzor, kao i primjenu mehaničkih mjera, kao i prirodnih preparata, hemijskih sredstava i biološke kontrole.

On kaže da je važno pratiti prisustvo stjenice koje se vrši vizuelnim pregledom ili postavljanjem feromonskih klopki.

“U pravilu na insekticide su osjetljiviji niži razvojni stadijumi. Kod nas nema registrovanih insekticida za njihovo suzbijanje, ali određeni efekat može imati primjena sredstva namijenjenih za suzbijanje drugih štetnih insekata”, rekao je Nježić.

Nježić je naveo da su u praksi efikasnost pokazala eterična ulja mente, metvice, ekstrakti bijelog luka, ljuta paprika i cimet.

“Neka sredstva koja su registrovana kao ojačivači biljaka imaju repelentno dejstvo. U ovim slučajevima preporučuje se prethodno pranje biljaka vodom da bi se sprali prirodni feromoni koje su ostavile pojedini insekti, a privlače ostale jedinke iste vrste. Gajenje mahunarki u blizini proizvodnih površina može poslužiti kao atraktant gdje se onda primjenjuju mjere suzbijanja”, dodao je Nježić.

Prema njegovim riječima, najelegantnija mjera suzbijanja stjenica je primjena parazitskih osica, koje polažu jaja u jaja stjenica u kojima se onda razvijaju larve osica, te se tako sprečava razvoj ove štetočine.

“Smeđu mramorastu stjenicu parazitira samurajska osica koja nije dostupna komercijalno, ali istraživačke institucije vrše uzgoj i introdukciju ovih stjenica u prirodnu sredinu, gdje se one šire i smanjuju brojnost štetnih stjenica. Kod nas ove vrste nisu dostupne, jer postoji trenutno i zakonsko ograničenje za uvoz organizma za biološku kontrolu”, rekao je Nježić.

On je naveo da stjenice napadaju više stotina biljnih vrsta, a najveću štetu prave na povrću i voću, ali i na ratarskim kulturama.

“Velika šteta može nastati na kruški, jabuci, trešnji, lješniku, paradajzu, paprici, soji, kukuruzu. Štetu pričinjavaju sisanjem sokova biljaka i ubrizgavanjem enzima u biljno tkivo koji mogu dovesti do deformacija plodova. Obim štete zavisi od klimatskih uslova, faze razvoja biljke i insekata i primjene mjera suzbijanja”, istakao je Nježić.

Na ovim prostorima zelena stjenica je autohtona, dok je smeđa mramorasta stjenica prisutna od 2017. godine i porijeklom je iz Kine.

Povećanje brojnosti ovih vrsta se pripisuje toplijim i vlažnijim zimama, vlažnijim proljećima, malom broju prirodnih neprijatelja, kao i većem prometu robe i putovanjima ljudi.

Stjenice u jesen traže pogodno mjesto za prezimljavanje tako da često ulaze u kuće i stanove, zbog čega se savjetuje zatvaranje svih otvora i postavljanje mrežarnika na prozore.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske godinama unazad podržava sprovođenje programa posebnog nadzora štetnih organizama, a ta podrška je sa prvobitnih 500.000 KM podignuta na 800.000 KM, da bi posljednje dvije godine iznosila milion KM.

Programi se sprovode od 2010. godine, a jedan od rezultata je bio 2015. godine kada je od EU dobijeno zeleno svjetlo za izvoz krompira na njeno tržište.

Nadležne institucije u Republici Srpskoj prate oko 70 karantinskih štetnih organizama, doneseno je oko 27 programa, a jedan od njih se odnosi na praćenje smeđe mramoraste stjenice.

Nastavi čitati

Društvo

NIKAD JEFTINIJI! Vreća kupusa košta kao jedan burek

Sezona kiseljenja kupusa je uveliko u jeku, a njegova cijena ove godine je čak i tri puta niža nego lani.

Kupus ove godine tri puta jeftiniji nego lani
Cijena kilograma kupusa pala na 0,35 KM
Proizvođači nezadovoljni, kupci zadovoljni niskim cijenama
Preprodavci kupuju jeftino, prodaju po višim cijenama
Jabuka malo, mandarine 1,5 KM po kilogramu

Ovog sezonskog povrća ima na banjalučkoj pijaci u dovoljnim količinama po cijeni od 0,35 KM po kilogramu, dok je prošle godine ta cijena bila i viša od 80 feninga. Upravo ova niska cijena zadaje glavobolju proizvođačima, ali s druge strane raduje kupce.

“Najviše ide glumac, a on je i najbolji za kiseljenje, pogotovo ribanca. Rodio je ove godine, zato je i cijena mala, ali zadovoljni smo prodajom. Kupuju ga i stari i mladi, ali više su to stariji”, rekao je Savo Vujičić, proizvođač iz Topole, koji je redovan trgovac na tržnici.

Ipak, ljudi u sezoni najviše kupuju na vreću. Jedna vreća teži i do 20 kg, a cijena se kreće oko 7 KM.

Ima vreća koje se nude i za 5 KM. Sve zavisi od vrste, težine, ali i kvaliteta samog kupusa.

“Ako je vreća teška 20 kila ne može da ne valja. Žalosno je samo što vreća kupusa košta kao jedan burek, to nikad nije bilo tako”, rekao je on za “Nezavisne novine”.

Kao i u svakom poslu ima i onih koji su manje zadovoljni prodajom, a i kompletnom sezonom.

Takav je slučaj kod Vojislava Jovića, koji kaže kako je bolje prodavao prošle godine kada je vreća bila i po 17 KM.

“Naš narod je čudan, neće ništa što je jeftino, misli da ne valja. Cijeli dan sjedim i prodam možda 10 vreća”, kaže on.

Dodaje da je ove godine kupus kvalitetan i da je dobro rodio, zbog čega mu je i cijena niska.

Trgovci se žale i na preprodavce…

Tvrde kako otkupljuju kupus po bagatelnim cijenama, a onda ga prodaju po višestruko većim.Naglašavaju da kupus na veliko kupuju po 20 feninga, a onda ga po prodavnicama i marketima prodaju po marku i po.

Osim kupusa, provjerili smo kakvo je stanje i sa ostalim sezonskim voćem i povrćem.

Tako smo zapazili da je jabuka malo i da je rod podbacio jer, kako nam je rekao jedan trgovac, jabuke nema ni za lijeka.

Za razliku od jabuke mandarina se može pronaći i to po cijeni od 1,5 KM po kilogramu.

“Zasad prodajemo ovu hercegovačku – dok turska ne stigne”, ispričao nam je u razgovoru jedan trgovac.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI POMACI! Petar Šarić (19) iz Banjaluke prima terapiju u Beču

Petar Šarić (19) iz Banjaluke u Beču već treći dan prima terapiju što je, kako navodi njegova majka Rada, ogroman napredak jer su svi raniji pokušaji morali biti prekinuti nakon drugog dana.

Ona je navela da se u Beču dešavaju veliki pomaci.

“Takođe, nakon dugo vremena, Petar je danas prvi put vertikalizovan uz pomoć sjajnog tima fizioterapeuta. Ono što je najvažnije — Petar se osjeća bolje i snažnije. Uz njega su u Beču tata Bojan Šarić i djevojka Teodora, a mama ima još nekih poslova papirološki da završi i dolazim ti ljubavi! Korak po korak, idemo da dobijemo ovu borbu! Želim da se zahvalim svim divnim ljudima, porodici, prijateljima, organizacijama, institucijama koji se javljaju i koju nam pomažu”, napisala je njegova majka Rada na Facebook profilu. Svi koji žele pomoći to mogu učiniti pozivom na broj 17114 i darovati 2 KM.

Uplate su moguće i direktno na račun:
Rada Šarić

Broj računa: 5620998172455649 (NLB Banka, Banja Luka)

Uplate iz inostranstva:

Beneficiary:

RADA (MIODRAG) ŠARIĆ

Kralja Petra I Karađorđevića 3

78000 Banja Luka

Bosnia and Herzegovina

IBAN: BA3956200989219441770

SWIFT/BIC: RAZBBABA

Bank: NLB Banka a.d. Banja Luka

Milana Tepića 4, 78000 Banja Luka

Bosnia and Herzegovina

Intermediary Bank (for EUR, USD, GBP, CHF and other currencies):

Bank: NOVA LJUBLJANSKA BANKA d.d.

SWIFT/BIC: LJBASI2X

Ljubljana, Slovenia

Uplate iz Srbije: in RSD (Serbian Dinars):

Bank: NLB Komercijalna Banka a.d. Beograd

SWIFT/BIC: KOBBRSBGXXX

Belgrade, Republic of Serbia

Od Banjaluke 12.000 evra

Podsjećamo, osim građana Petru je podršku dao i grad Banjaluka sa 12.000 evra.

“Od svog grada, Petar će dobiti 12.000 evra za jednu terapiju, dok će troškovi transporta do klinike, u iznosu od 25.000 evra, biti dodatni izazov koji moramo zajedno prevazići. Zato vas pozivam da se svi zajedno uključimo. Banjaluka je uz svog Petra. Da nam se što prije oporaviš”, napisao je ranije Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Nastavi čitati