Connect with us

Politika

RASIPNIČKA VLAST! Za samo 5 godina u hotelima i restoranima potrošili preko 10 miliona KM!

Funkcioneri i službenici u institucijama na nivou BiH u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima “ostavili” su više od deset miliona KM i to samo za pet godina, a u isto vrijeme, kako pokazuju najnovije analize, mnogi od njih svjesno ili iz neznanja uporno krše pravila koja se tiču upravo reprezentacije.
Reprezentacija je, naime, pravo na korišćenje sredstava za ugostiteljske usluge zaposlenih u institucijama BiH, a u vezi sa poslovima i zadacima vršenja nadležnosti i pripadajućeg djelokruga rada, a sve radi održavanja službenih i poslovnih kontakata i prijema gostiju.

To pravo može, s obzirom na način korišćenja, biti eksterno, odnosno van službenih prostorija te interno, kada se koriste ugostiteljske usluge u tim prostorijama institucija BiH, a sve to je precizirano pravilnikom koji je na snazi duže od deceniju.

Taj podzakonski akt je stupio na snagu 1. januara 2015. godine, ali posljednje analize iza kojih stoji Kancelarija za reviziju institucija BiH pokazuje da je i lani, kao i prethodnih godina, utvrđeno da novac po tom osnovu nije korišćen na adekvatan način, da nedostaju obrazloženja nastanka troška koja bi se mogla dovesti u vezu sa službenim poslovima i kojim bi bila opravdana potrošnja javnih sredstava.

Kancelarija za reviziju institucija BiH je, naime, objelodanila prvi dio revizorskih izvještaja za 2024. godinu. Od 28 “prečešljanih” institucija 12 ih je dobilo pozitivno mišljenje i za finansijski dio poslovanja, ali i za usklađenost sa propisima, a na 16 adresa je, uz pozitivnu ocjenu, skrenuta i pažnja na određene segmente djelovanja.

Među tim institucijama su mahom one manje, odnosno razne agencije, odbori, kancelarije i instituciji čiji budžeti nisu “teži” od četiri miliona, a po ocjenama revizora posebno se izdvojila Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH kojom rukovodi Marko Kubatlija.

Ne izražavajući rezervu na pozitivno mišljenje revizori su nadležnima skrenuli pažnju na nedostatke i slabosti prilikom korišćenja sredstava reprezentacije, uz naglasak da su im ukazali da je Agencija obavezna da prilikom korišćenja sredstava za usluge reprezentacije poštuje odredbe važećih propisa kojima je definisana visina i način korišćenja sredstava.

Ukupni izdaci FIPA po tom osnovu su, naime, premašili 7.000 KM, iako im je, prema Pravilniku Savjeta ministara, odobren maksimalni godišnji iznos od 6.000 KM.

– Na pojedinim fakturama nije naveden povod i svrha nastanka troškova reprezentacije, što dovodi u pitanje opravdanost namjenske potrošnje. Ne vode interne evidencije utroška sredstava. Agencija je prekoračila troškove reprezentacije u odnosu na odobrena sredstva shodno važećim propisima, a s obzirom na način na koji se vrši evidentiranje i pravdanje troškova, ne možemo u svim slučajevima potvrditi namjensko korišćenje sredstava predviđenih za ovu svrhu – piše u revizorskom izvještaju FIPA za 2024. na čiji nacrt nadležni u Agenciji nisu dostavili komentare.
Osim toga upozoreni su i na troškove prilikom službenih putovanja, jer su na jednom od njih, i o to u Ujedinjene Arapske Emirate, za smještaj sa pet noćenja za tri osobe iskeširali 16.655 maraka, odnosno 1.100 za jednu noć.

– Za rezervaciju smještaja za to putovanje nisu nam prezentovani dokazi o izvršenom upoređivanju cijena u više hotela. U pojedinačnom slučaju je konstatovano da je za četiri lica priznat trošak jednog noćenja u hotelu sa pet zvjezdica, na šta osobe nisu imale pravo – istaknuto je, između ostalog, u revizorskom izvještaju FIPA.

A ta agencija je, prema riječima upućenih, tek kap u moru kada je riječ o tome kako se troši novac poreskih obveznika.
– Revizija je tu da ukaže na propuste institucija, a smatram da se novac po osnovu reprezentacije troši svakodnevno i da nema nikakve kontrole. I dok god neko ne bude odgovarao zbog toga, nema ni govora o tome da će uopšte i nastojati da prekinu taj način trošenja javnih sredstava. Rukovodioci imaju kartice i koriste ih i za lične potrebe, i pored njihovih plata i svih drugih privilegija – istakla je za “Glas” zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finansije i budžet Mira Pekić.

Najmanje novca po osnovu reprezentacije, ispod dva miliona na godišnjem nivou, potrošeno je 2020. i 2021, kada su uglavnom bila na snazi pravila o ograničenom kretanje usljed pandemije virusa korona. Najviše novca za iće i piće, na godišnjem nivou, imaju Ministarstvo odbrane (330.000 KM) te Ministarstvo spoljnih poslova (500.000 KM).

Obrazovanje
Da grešaka u koracima ima gotovo na svakom koraku dokazuju i evidencije u poslovnim knjigama Odbora državne službe za žalbe. Revizija dokumenata je pokazala da su, između ostalog, usluge stručnog obrazovanja koštale više od 4.000 KM. Veći dio se odnosi na plaćene kotizacije za edukacije članova Odbora u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Uz to troškovi službenog puta iznosili su gotovo 12.000 KM.

– Tako su za predmetne namjene realizovane 14.344 KM. I pored preporuke u izvještaju o reviziji prethodne godine da budu preduzete aktivnosti s ciljem racionalizacije izdataka za ove namjene, oni su ostvareni skoro na istom nivou. Teme edukacija su u vezi sa domaćim zakonodavstvom, a održavaju se i na seminarima u BiH – piše u najnovijoj analizi Kancelarije za reviziju.
Izdaci po godinama

* u milionima KM

2,6
2,2
1,8
1,5
2,1
(Raspoloživi podaci Kancelarije za reviziju institucija BiH)

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

Za povrat PDV-a na prvi stan prijavile se 1.074 osobe, ali novac još niko nije dobio: EVO GDJE JE ZAPELO

U regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje BiH do sada su stigla 1.074 zahtjeva za povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine, ali nijedan podnosilac još nije dobio novac. Početak isplate zavisi od povezivanja UIO sa drugim nadležnim institucijama i razmjene podataka putem elektronskih baza.

Broj zahtjeva iz dana u dan blago raste kako građani prikupljaju potrebnu dokumentaciju, ali u UIO upozoravaju da je značajan dio pristiglih zahtjeva nepotpun.

Najviše problema, kako navode, ima sa dokumentacijom članova porodičnog domaćinstva za koje se traži povrat PDV-a za dodatnih 15 kvadratnih metara, neovjerenim kopijama dokumenata, ali i nedostatkom potrebnih potvrda poreskih i institucija nadležnih za imovinsko-pravne odnose.

Građani čekaju, a ključni problem je razmjena podataka

U UIO ističu da je rok za rješavanje zahtjeva šest mjeseci i da će se taj rok striktno primjenjivati, a ne opšti rokovi predviđeni Zakonom o upravnom postupku BiH.

Međutim, prije donošenja prvih rješenja potrebno je završiti niz administrativnih i tehničkih provjera.

Glavna prepreka za početak isplate novca trenutno je povezivanje UIO sa elektronskim bazama drugih institucija.

„U narednim danima očekujemo potpisivanje memoranduma o saradnji i razmjeni podataka sa poreskim upravama i institucijama nadležnim za imovinsko-pravne odnose, što će omogućiti bržu službenu provjeru podataka, brži ispitni postupak, provjeru dokaza i utvrđivanje činjenica, što sve prethodi donošenju rješenja o povratu“, poručili su iz UIO.

Tek nakon sprovedenih provjera i utvrđivanja da su ispunjeni svi uslovi mogu uslijediti rješenja o povratu PDV-a.

Sve više pitanja građana

U UIO, osim rasta broja zahtjeva, bilježe i veliki broj telefonskih poziva, upita putem elektronske pošte, ali i dolazaka građana u regionalne centre.

Zbog toga iz ove institucije apeluju na građane da prije podnošenja zahtjeva provjere sve uslove i potrebnu dokumentaciju sa službenicima UIO ili putem zvanične internet stranice.

Cilj je da se zahtjev odmah preda sa kompletnom dokumentacijom, kako bi se izbjeglo naknadno dopunjavanje i dodatno produžavanje postupka.

Ko ima pravo na povrat PDV-a?

Pravo na povrat odnosi se isključivo na kupovinu novoizgrađenog stana ili kuće na koje je plaćen PDV, pod uslovom da je nekretnina uknjižena na ime kupca nakon 12. aprila 2025. godine, kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona.

Povrat nije moguće ostvariti za nekretnine koje nisu bile predmet oporezivanja PDV-om, odnosno za takozvanu starogradnju.

Takođe, u povrat ne ulaze kuće koje su još u izgradnji.

Zahtjev se podnosi na obrascu ZKPS – Zahtjev kupca prvog stana za povrat PDV-a, a građanima se preporučuje da u zahtjevu navedu kontakt telefon kako bi ih službenici mogli brzo kontaktirati ukoliko bude potrebno dopuniti dokumentaciju.

Koja dokumentacija je potrebna?

Dokumentacija, osim kupoprodajnog ugovora, poreske fakture i potvrde banke o transakcijskom računu, ne smije biti starija od šest mjeseci.

Uz zahtjev je potrebno priložiti:

  • izvod iz matične knjige rođenih i, ako brak nije evidentiran, izvod iz matične knjige vjenčanih;
  • uvjerenje o državljanstvu i potvrdu o prebivalištu;
  • notarski obrađen ili sudski ovjeren kupoprodajni ugovor;
  • poresku fakturu prodavca sa iskazanim PDV-om;
  • dokaz da je kupoprodajna cijena sa PDV-om u cijelosti plaćena;
  • uvjerenje poreskih uprava ili Brčko distrikta da kupac u posljednjih sedam godina nije bio poreski obveznik za nekretnine;
  • uvjerenje nadležnog organa za imovinsko-pravne poslove da kupac nema druge nekretnine u posjedu ili vlasništvu;
  • dokaz da je kupljeni stan evidentiran u službenim evidencijama;
  • ovjerenu izjavu kupca na obrascu IKPS;
  • ovjerenu izjavu, odnosno listu članova porodičnog domaćinstva;
  • potvrdu banke ili ugovor o važećem transakcijskom računu na koji će biti izvršen povrat;
  • uvjerenje za supružnika radi utvrđivanja imovine stečene u braku.

Posebno je važno da građani obezbijede kompletnu dokumentaciju za članove domaćinstva ukoliko žele ostvariti pravo na dodatne kvadrate za koje se takođe traži povrat PDV-a.

Iako je do sada podneseno više od hiljadu zahtjeva, ključni trenutak tek predstoji – kada UIO i druge nadležne institucije uspostave elektronsku razmjenu podataka i budu stvoreni uslovi za donošenje prvih rješenja i početak isplata.

Nastavi čitati

Politika

SNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci

U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Zamjenik predsjednika PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Aktuelno