Proljećno vrijeme ovih dana sve nas je obradovalo, međutim, temperaturne oscilacije od minusa do čak 20 stepeni, koliko je najavljeno za vikend, mnogima ne prijaju, a najviše onima sa hroničnim oboljenjima, meteoropatama i osobama sklonim alergijama.

Ekipa Kurira je razgovarala sa prim. dr Biserkom Obradović, specijalistom opšte medicine, o tome kako se ove grupe pacijenata mogu zaštititi i kako da sačuvamo zdravlje na prelasku godišnjih doba.

– Ovo su nagle vremenske promjene, jer ako je razlika u temperaturi između najniže i najviše u toku dana do pet stepeni to je blaga vremenska promjena, od pet do 10 srednja, a preko 10 to su velike vremenske promjene.

– Mi imamo jutra koja su hladna i temperature u toku dana koje će ići do 20 stepeni. To pogađa prije svega hronične bolesnike, na prvom mjestu kardiovaskularne bolesnike sa povišenim krvnim pritiskom, ali i ljude sa akutnim problemima. Međutim, i te kako pogađa i djecu, ali i ljude u poznim godinama zato što kod njih imamo hormonski disbalans- objašnava doktorka Obradović za Zdravlje Kurir.

Takođe, ne smijemo da zaboravimo i veliku grupu ljudi za koju se smatra da čini čak 30 odsto čovječanstva, a to su meteoropate, ljudi koji pojačano reaguju na ovakve vremenske promjene. U ovom periodu mijenja se temperatura, zatim ništa manje važan klimatski faktor je atmosferski pritisak. Kod meteoropata, promjena vazdušnog pritiska i vlažnosti vazduha deluju na hipofizu, zbog čega se povećava lučenje hormona stresa, ACTH, koji izaziva prije svega anksioznost i pojačanu razdražljivost.

Pacijenti sa kardiovaskularnim problemima moraju prilagoditi terapiju

Ugroženi su i ljudi sa povišenim krvnim pritiskom zato što on reaguje na promjenu temperature. Naš organizam se hladi tako što se šire krvni sudovi, znojimo se i na taj način rashlađujemo organizam. U ovom periodu ljudi se i dalje toplo oblače, pogotovo oni koji idu ujutro rano na posao. Organizam se pregrejava, dolazi prvo do preznojavanja, do pada krvnog pritiska i na kraju može doći i do kolapsa jer se krvni sudovi jako šire da bi se organizam rashladio, pada krvni pritisak, a mozak je najosjetljiviji ljudski organ na nedostatak kiseonika i prvo dolazi do vrtoglavice, malaksalosti i može doći do kolapsa, do besvjesnog stanja – kaže sagovornica.

U ovom periodu kada dođe do pregrijavanja, gubimo veliku količinu tečnosti putem znojenja, i tu smo isto u riziku prije svega od kardiovaskularnih problema. U Srbiji dnevno imamo preko 15 infarkta koji se dešavaju u toku dana. Pacijenti koji su na nekoj terapiji, pogotovo za kardiovaskularne bolesi i za hipertenziju, moraju voditi računa ako su previše obučeni, jer se krvni sudovi se šire. Ti pacijenti moraju sa svojim ljekarom da revidiraju svoju terapiju.

Ovaj period promjena može da utiče i na kvalitet sna kod mnogih. Zbog velike anksioznosti i pojačane razdražljivosti, mnogi imaju loš san, pogotovo meteoropate koji čak 24 do 48 sati prije promjene vremena to osjećaju i dolazi do jako lošeg uspavljivanja, buđenja. A znamo da je adekvatan san dobar preduslov, ne samo za imunitet već i za koncentraciju, normalan rad, i zato su takve osobe napete, nervozne, dekoncentrisane, nemotivisane za rad.

Veliko isparenje i vlažnost vazduha smetaju osobama sa osjetljivim plućima

– Iako je lijepo vrijeme tek počelo, moramo misliti i na alergije. Alergije već polako kreću. Oni koji imaju problem sa plućima, takođe reaguju na ove vremenske promene jer imamo velika isparenja u vazduhu i veliku vlažnost u vazduhu i to izaziva kod njih astmatične napade.

– Prošle godine smo imali rano cvjetanje, pa smo imali jako veliki broj biljaka koje su cvetale istovremeno, što se obično ne dešava. Kada ovako naglo krene toplo vreme, možemo da očekujemo i ove godine veliki broj cvetanja istovremeno, tako da je to veliki atak na one koji imaju imaju alergiju na polen, pa je jedan savet da svi oni koji imaju problem sa alergijom da prate obaveštenja o alergenima u vazduhu.

Oni moraju sedam dana prije pojave tih alergena tj. polena, da uzimaju lijek protiv alergije tj. antihistaminike da bi se taj lijek vezao za za receptore i da ne dozvoli vezivanje alergena. Na taj način će tu reakciju na polen mnogo, mnogo lakše podnijeti – savjetuje dr Obradović.