Advokatska kancelarija Stevanović predala je u četvrtak, 13. novembra 2025. prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad ZP “Rudnik i Termoelektrana” Ugljevik (RiTE).

Kako navode, na ovo su se odlučili jer im RiTE duguje novac za advokatske usluge.

Međutim, tvrde da je cilj ovog postupka da zaštite ovo javno preduzeće.

“Na osnovu informacija koje su prikazane u finansijskim bilansima RiTE Ugljevik, odlučili smo se na ovaj potez kako bi zaštitili najvećeg giganta Republike Srpske u proizvodnji uglja i struje. Nedavni gubici arbitraža (u kojima ova Kancelarija nije učestvovala), kao i konstantne blokade računa, pokazatelj su da je firma zrela za otvaranje stečaja, ali ne radi njene prodaje, već radi njenog restrukturiranja, kako bi mogla da servisira sva svoja potraživanja”, navode iz ove kancelarije u zvaničnom saopštenju.

Poruka za radnike
Iz advokatske kancelarije Stevanović tvrde da ne žele da ugroze RiTE Ugljevik, već da kroz stečajni postupak stave sudsku zaštitu od svih potencijalnih daljih ugrožavanja imovine koja je, kako ističu, vlasništvo svih njenih građana.

“Posebno obavještavamo radnike RiTE Ugljevik da ovo ne predstavlja kraj rada jednog od giganata privrede, već samo sudsku zaštitu od daljih blokada i konstantnog rasta dugovanja koji očigledno ne može da se servisira”, tvrde iz ove advokatske kancelarije.

Nova uprava dobar potez, ali problemi veliki
Nadalje navode da je dovođenje nove uprave u RiTE Ugljevik jedan od najboljih poslovnih poteza.

“Pogotovo što su u pitanju ljudi koji imaju stručnost i znanje, a što mi kao firma koja se bavi privrednim pravom imamo pravo da kažemo. Međutim, količina dugova i obaveza u odnosu na novostvorenu vrijednost mjesečno evidentno neće omogućiti da se firma oporavi od brojnih finansijskih udara”, naglasili su iz advokatske kancelarije Stevanović.

Sve zaključuju pozivom svih nadležnih u ovom predmetu na poštovanje pravnog sistema, te, kako kažu, vjeru u sudstvo, od koga očekuju i za koje su sigurni da će imati pravičan i fer pristup rješavanju ovog problema.

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović pozvala je rukovodstvo „Hidroelektrana na Trebišnjici“ na racionalizaciju i smanjivanje troškova poslovanja kao i na poštovanje vladine uredbe koja se odnosi na zapošljavanje.

U HET-u se ove godine nemaju čime pohvaliti. U planu poslovanja za ovu godinu se navodi da će doći do pada prozvodnje od 33,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, a što je posljedica lošeg vodostaja.

Kao posljedica pada prozvodnje planirano je smanjenje prihoda za 11,11 odsto, odnosno sa 74,5 miliona na 66,22 miliona KM.

Međutim bez obzira na ove pokazatelje, broj radnika se povećao sa 637 na 650, a uprava preduzeća za to nije dala obrazloženje.

Vidovićeva, koja je na Skupštini akcionara bila predstavnik kapitala Elektroprivrede Republike Srpske i Fonda za restituciju RS traži hitnu reakciju.

„Neophodno je racionalizovati troškove poslovanja te u planskom periodu smanjivati sve koji nisu direktno vezani za djelatnost kao što su troškovi reprezentacije, službenih putovanja i slično“, navela je ona.

Upravi zamjera i to što se plan poslovanja preduzeća za ovu godinu donosi na njenom isteku.

„Značaj investicionih aktivnosti na rast i razvoj preduzeća izuzetno je velik, a niska stopa realizacije kapitalnih ulaganja upravo je posljedica neefikasnog planiranja koje u konačnosti utiče na sve poslovne procese te je potrebno planiranju i pristupati nakon dubinske analize istih i u skladu sa raspoloživim finansijskim sredtvima i realnim kreditnim zaduženjima“, kazala je Vidovićeva, a što je konstatovano u zapisniku sa sjednice.

Ona je pozvala da se poštuje zaključak Vlade Republike Srpske koji se odnosi na zapošljavanje, a što bi trebalo dovesti do smanjenje troškova plata, naknada i ostalih ličnih rashoda.

Zanimljivo, iako je žestoko iskritikovala činjenicu da se plan poslovanja za tekuću godinu usvaja dva mjeseca prije njenog kraja ona je glasala za njegovo usvajanje.

Inače, sutra bi u Banjaluci trebala da se održi posebna sjednica Vlade Srpske o stanju u Elektroprivredi Republike Srpske s obzirom da je cijeli sistem u ogromnim finansijskim problemima.

Klinika Northwestern Medical Centar u Sarajevu iznenada je početkom oktobra zatvorila vrata, bez ikakvog prethodnog obavještenja pacijentima.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva potvrđeno je da su sredinom oktobra 2025. godine zaprimili informaciju o mogućem zatvaranju Poliklinike za vantjelesnu oplodnju Northwestern Medical Centar te da su odmah poduzeli mjere u okviru svojih nadležnosti.

Za N1 je govorila Danja Bajtarević-Bašić, pacijentica iz Zenice, čiji se biološki materijal nalazi u zatvorenoj klinici.

– Suprug i ja smo pokušavali da dobijemo bebu, ali smo vidjeli da nešto nije u redu. Nakon niza pretraga ustanovljeno je da moramo raditi potpomognutu oplodnju. Tražili smo najbolju kliniku i izabrali ovu, jer su nudili sve što nam je bilo potrebno – priča Bajtarević-Bašić.

Danja Bajtarević-Bašić, FOTO:N1

Potom je, dodaje, prošla kroz dva postupka.

– Nakon toga sam odlučila da se malo odmorim. Tokom tog perioda sam u neformalnoj grupi saznala da je ‘New Life’ prodan i da se promijenio doktor. Otišla sam na pregled, i to me tada nije mnogo uzdrmalo. Čekala sam da vidim šta će se dalje dešavati – pri;a ona.

Međutim, kako kaže sve se promijenilo 7. novembra.

– Tada sam saznala da je klinika zatvorena. Bila sam šokirana. U subotu naveče saznate da je klinika zaključana, a tamo vam se nalazi genetski materijal, vaša jedina šansa da postanete roditelj. Nisam znala kome da se obratim, jer je bio vikend. Pisala sam u neformalnu grupu da vidim znaju li druge žene nešto više. Sve informacije koje imam, dobila sam isključivo tim putem – kaže Bajtarević-Bašić.

“Niko nas nije pozvao”

– U ponedjeljak je, kako smo čule, trebao biti sastanak Ministarstva, Federalnog zavoda i inspekcije sa doktorom iz klinike, da se razmotri situacija. Jedna članica naše grupe, koja živi u Sarajevu, otišla je do klinike. Igrom slučaja, sastanak se baš tada održavao i ona je uspjela ući – kaže Bajtarević-Bašić.

Kako kaže uspjela je da razgovara sa medicinskom sestrom.

– Čim je napisala da su joj otvorili vrata, odmah sam je nazvala. Razgovarala sam s medicinskom sestrom koja mi je rekla da je moj karton tu, da ne brinem o materijalu i da je sve pod kontrolom. Rekla je da se materijal održava i da je sastanak u toku. Međutim, ni klinika, ni Ministarstvo, ni bilo koja institucija nas nisu službeno kontaktirali – navela je ona.

“To je nada za roditeljstvo”

– Svi koji prolazimo kroz ovo znamo da to nisu samo embrioni. To je naša nada da ćemo postati roditelji. Sam proces je izuzetno stresan, a kada saznate da je sve što imate, zaključano u klinici, panika je neopisiva. Samo oni koji prolaze kroz ovo mogu shvatiti koliki je to teret – objašnjava kroz suze Bajtarević-Bašić.

Navela je i kako izgleda cijeli proces.

– Uzimate hormone, prolazite kroz injekcije, pripreme, preglede… sve to već nosi ogroman stres, a onda se desi ovo. Osjećamo se razočarano u sistem. Zar nije neko trebao da nas obavijesti? Sve što znamo, svodi se na rekla-kazala – ističe ona.

Pacijentice, kaže, sada traže samo jedno – da materijal bude siguran i očuvan te da se omogući njegov premještaj u druge klinike.

– Prioritet nam je da se potvrdi da je materijal sačuvan. Želimo da se zna gdje se nalazi i da budemo uključene u odluku o njegovom premještanju – poručuje.

Dodaje da većina parova sama snosi troškove postupaka.

– Imali smo jednokratnu pomoć od opštine, ali većina troškova je na nama. Mogu samo zamisliti kroz šta prolaze parovi koji čekaju sredstva od Zavoda za sufinansiranje, a vrijeme im prolazi. Mi smo skupljali novac i sve sami platili, a onda se ovo dogodilo. Nakon godinu i po, Zavod nam je uplatio iznos koji ne pokriva ni pola troškova – kazala je.

Tužilaštvo mora reagovati

– Svi pričaju o tužbama, i iskreno, voljela bih da se udružimo i podnesemo kolektivnu tužbu. Ovo nije samo građanska stvar, vjerujem da bi Tužilaštvo trebalo pokrenuti postupak – kaže Bajtarević-Bašić.

Na kraju je navela kako samo žele da znaju da je materijal očuvan i da nije ugrožen.

– Ipak, svima nam je sada najvažnije da se riješi pitanje preuzimanja materijala i da se to uradi što prije. Da znamo da je materijal očuvan i da nije ugrožen – navodi Bajtarević-Bašić.

Zatvaranje klinike Northwestern Medical Centar otvorilo je brojna pitanja, od nadzora nad privatnim zdravstvenim ustanovama, do zaštite prava pacijenata koji su u najosjetljivijem procesu svog života ostali bez informacija i bez pristupa onome što za njih predstavlja nadu da će postati roditelji.