Connect with us

Društvo

Raste broj deportacija građana BiH iz Evrope

Na osnovu sporazuma o readmisiji u BiH je lani vraćeno 628 njenih državljana, a najveći broj njih, i to 577, deportovan je iz Njemačke.

Navedeno je to u izvještaju o prihvatanju i integraciji državljana BiH koji se vraćaju u zemlju po osnovu sporazuma o readmisiji, koji je skrojilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Od ukupno 628 državljana BiH koji su vraćeni po osnovu sporazuma o readmisiji, resorno ministarstvo asistiralo je u 627 slučajeva za koje je zaprimljena najava Ministarstva bezbjednosti BiH.

Kada je riječ o teritoriji unutar BiH, na područje FBiH stiglo je najviše lica, i to 426, dok su u Srpsku vraćena 153 lica, a u Brčko njih 36. Pored toga, deportovano je i 12 lica za koja je nepoznata adresa posljednjeg prebivališta u BiH.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, najviše osoba stiglo je u Bijeljinu, i to 46, dok je na drugom mjestu Modriča u koju je vraćeno 39 državljana. Slijedi Doboj u koji je lani stiglo 16 lica, te Vukosavlje koje bilježi 12 povrataka, dok je na petom mjestu Prijedor u koji je vraćeno 10 lica posredstvom sporazuma o readmisiji. Ostale opštine i gradovi u Srpskoj bilježe jednocifrene brojeve kada je riječ o povratku.

Zanimljivo je i da je za jednog državljanina BiH nakon provjera od strane lokalne zajednice utvrđeno da za njim postoji aktivna potjernica.

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice navode da je evidentno umjereno povećanje broja povrataka, posebno ranjivih kategorija koje iziskuju dodatnu asistenciju, najčešće u vidu obezbjeđenja adekvatnog medicinskog prihvata, smještaja u specijalizovanu ustanovu i prihvata maloljetne djece bez pratnje.

Ekonomisti smatraju da se pojedini državljani u BiH samostalno vraćaju i mimo sporazuma o readmisiji, ali i da će i u idućem periodu jačati trendovi povratka domaćeg stanovništva.

– Kako budu dohoci rasli i smanjivala se razlika između nas i zemalja u koje naši građani idu, jačaće tendencija da se sve više domaćeg stanovništva vraća u zemlju. Usput, politike ekonomskog rasta, ali i one mira i stabilnosti moraju jačati – rekao je “Glasu Srpske” ekonomista Saša Stevanović i dodao da je potrebno da domaće vlasti daju sebi zadatak da u idućih pet do deset godina dostignu 50 odsto dohotka Evropske unije mjereno paritetom kupovne moći.

Očekivanja

Prema podacima Evrostata, trenutno se u zemljama Evropske unije nalazi oko 10.000 državljana BiH koji su podnijeli zahtjev za azil.

– Uzimajući u obzir da je prema dostupnim informacijama jako mali broj priznavanja zahtjeva za azil koji su podnijeli državljani BiH i to svega oko šest odsto, ali i jačanjem stranaka u Evropskoj uniji koje se protive novim migracionim kretanjima, može se očekivati da će doći do povećanja broja povrataka domaćih državljana po osnovu sporazuma o readmisiji – navode u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Propisi

Parlament BiH je još 2015. godine usvojio strategiju, čime je readmisija obuhvaćena kao dio sveukupne migracione politike BiH, sa jasnom obavezom da se procedure prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u zemlju po osnovu sporazuma o readmisiji, posebno urede. Tim dokumentom definisano je da će BiH ponovo prihvatiti sve svoje državljane nakon što njihov boravak u zemljama prihvata postane nezakonit po bilo kojem osnovu (gubitkom ili prestankom izbjegličkog statusa, neriješen ostanak u zemlji prihvata po osnovu državljanstva, radno-pravnog ili drugog osnova te odbijanjem zahtjeva za naknadni azil).

Glas Srpske

Društvo

KAKO PREŽIVJETI: Šta je sve poskupjelo u trgovinama u BiH od 2020. do danas

Od kafe, preko mesa, do voća, povrća i odjeće – sve je to drastično, u nekim slučajevima i više od duplo, poskupjelo unazad pet godina, pokazuje poređenje cijena u BiH iz jula 2020. i istog mjeseca ove godine.

Istovremeno, prosječna neto plata je, u istom periodu, sa 965 KM otišla na 1.570 KM i njen rast, prema mišljenju građana, nije ispratio divljanje cijena.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža, koja sada košta 4,6 KM, pet godina ranije je po kilogramu koštala 3,2 KM.

Svježa piletina je sa 4,5 marke po kg skočila na 6,6 KM, a cijena svježe pastrmke, koja je nekada iznosila 9,7 KM, pala je u sjenu sadašnje vrijednosti kilograma, koja iznosi čak 13,3 KM.

Slično je i sa junetinom – prije pet godina smo je plaćali 13,3 KM, a sada je 24,2 marke po kilogramu.

Divljanje cijena nije zaobišlo ni voće. Jabuke su sa 2,5 KM otišle na tri marke po kilogramu, a banane, koje smo plaćali dvije KM, sada koštaju 3,2 KM.

U istom periodu, značajno su povećane i cijene povrća – krompira sa 0,9 na 1,50 KM, a, recimo, pasulja sa 4,7 na 6,2 KM.

Najveći porast cijena u BiH se može primijetiti ako obratimo pažnju na mliječne čokolade, koje su skoro duplo poskupjele. Za kilogram smo plaćali, u prosjeku, 16,10, a sada košta 30,60 KM.

Kada se tome doda i cijena mljevene kafe, koja je sada 29,3 KM po kilogramu, a ne 13,1 KM, koliko je bila u julu 2020. godine, može se uvidjeti ozbiljnost situacije.

Potrošači se ne hvataju za glavu samo zbog cijena hrane, već i brojnih drugih artikala koji im trebaju. Recimo, dječje teksas hlače, koje sada iznose 32,2 KM, koštale su 26,5 KM. Znatno su poskupjele i muške kožne cipele, koje koštaju 169,5 KM, u odnosu na nekadašnjih 124,3 KM. Tome, svakako, treba dodati da su poskupjele i brojne komunalije.

Komentarišući ovaj rast cijena, Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ocjenjuje da je izostala adekvatna reakcija nadležnih.

“Nešto što je vidljivo svih ovih godina jesu samo pokušaji vlasti da na neke načine privole trgovačke centre da se odreknu dijela marže i da se pozovu na akcije da se to uradi, a u stvari nije se vidjelo stvarno stanje i reakcija. Nešto čime se oni pravdaju jeste da treba da se pomogne samo onim socijalno ugroženim stanovnicima, a mi nemamo ni socijalne karte, tako da mi nismo došli ni do onog prvog segmenta kako pomoći najugroženijima”, navela je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Takođe, ona naglašava da je potrebna stvarna ekonomska analiza.

“Nema tu prave i stvarne ekonomske analize da bi se mogle preduzeti određene mjere koje bi mogle pospješiti da ovakvo divljanje cijena više nije na sceni”, poručuje Marićeva.

U julu ove godine prosječna isplaćena plata za radnike u građevinarstvu u Republici Srpskoj iznosila je tek 1.206 KM. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, smatra da je radnicima u ovom sektoru, s obzirom na rast cijena života, jako teško.

“S obzirom na to da su cijene rasle, rasla je i najniža plata unazad par godina, ali ona je definitivno nešto što ne služi čak ni za preživljavanje, a kamoli za život. Činjenica jeste da radnici u građevinskom sektoru imaju prosječne najniže plate, međutim isto tako činjenica je da i poslodavci u građevinskom sektoru zloupotrebljavaju institut najniže plate. Ljude plaćaju najnižom platom, a ostatak nečega što oni procijene da je vrijednost radnika koji radi daju u kovertama”, naglasila je Vrabičićeva

Nastavi čitati

Društvo

DEMOGRAFSKI KRAH BiH! Sve manje beba, sve više starih

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Na odluku o rađanju utiču i ekonomska nesigurnost, nezaposlenost, nedostatak prilika, kao i kasnije stupanje u brak i odlaganje roditeljstva. Statistika je jasna…

U Federaciji Bosne i Hercegovine tokom jula 2025. godine rođeno je 1.371 beba, dok je umrlo 1.718 osoba, što znači da je prirodni priraštaj iznosio minus 347, a vitalni indeks 80. Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u devet kantona Federacije, izuzev u Zapadnohercegovačkom kantonu. U periodu januar – juni 2025. godine u FBiH je rođeno 6.786 beba, dok je umrlo 10.160 stanovnika. Tokom 2024. godine ukupno je rođeno 15.375 djece, a umrlo 20.195 osoba, pa je prirodni priraštaj u toj godini bio minus 4.820.

U Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2025. godine registrovano je 1.812 živorođenih i 3.394 umrla lica. Broj rođenih u drugom tromjesečju bio je manji za 5,2 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je broj umrlih porastao za 6,6 posto. Kada je riječ o bračnoj statistici, u Republici Srpskoj je u istom periodu broj sklopljenih brakova porastao za 4,1 posto, dok je broj razvoda smanjen za 7,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2024. godine.

Demografski podaci ukazuju na to da Bosna i Hercegovina nastavlja trend negativnog prirodnog priraštaja. Na smanjenje broja novorođenih utiču niski fertilitet i sve izraženija emigracija mladih ljudi i porodica, što značajno smanjuje broj stanovnika reproduktivne dobi.

S druge strane, populacija u zemlji je sve starija, pa se broj umrlih povećava iz godine u godinu. Na odluku o rađanju utiču i ekonomska nesigurnost, nezaposlenost, nedostatak prilika, kao i kasnije stupanje u brak i odlaganje roditeljstva.

Ako se ovakav trend nastavi, posljedice za društvo bi mogle biti ozbiljne. BiH se već suočava sa smanjenjem radne snage, što otežava finansiranje javnih servisa poput penzijskog i zdravstvenog sistema. U isto vrijeme, povećava se pritisak na zdravstvene i socijalne usluge zbog rasta udjela starijeg stanovništva.

Broj djece u školama se smanjuje, pa se već bilježe slučajevi zatvaranja odjeljenja ili čitavih škola u pojedinim sredinama. Demografski pad najviše pogađa nerazvijene i ruralne dijelove zemlje, gdje se stanovništvo ubrzano iseljava, dok su gradovi nešto otporniji, ali ni oni ne bilježe pozitivne trendove.

Stručnjaci upozoravaju da su za zaustavljanje negativnog priraštaja potrebne ozbiljne mjere pronatalitetne politike, od finansijskih podsticaja za porodice s djecom do poboljšanja životnih i radnih uslova mladih. Kao posebno važno navodi se otvaranje novih radnih mjesta, osiguranje pristupačnog stanovanja, ali i mjere kojima bi se dijaspora motivisala na povratak i ulaganje u zemlju.

Pored ekonomskih faktora, neophodna je i stabilnija socijalna i zdravstvena politika, jer bez sveobuhvatnog pristupa teško je očekivati zaustavljanje, a kamoli preokret u demografskim kretanjima.

(Buka)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo, popodne naoblačenje!

U BiH sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Tokom dana postupan porast oblačnosti sa sjeverozapada, što poslije podne i tokom noći u Bosni može donijeti kišu i pljuskove. Vjetar slab do umjeren na sjeveru Bosne sjevernih smjerova, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 23 do 30 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno