Connect with us

Region

RAZNI INTERESI I UTICAJI: U ‘kosovski lonac’ uključeni su brojni akteri

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane ocijenio je u najnovijoj analizi da kako se približava kraj 2023.godine, tako rastu napetosti u odnosima između Beograda i Prištine uz osvrt na dešavanja u Banjskoj 24. septembra, za koja se ističe da je neozbiljno i neprofesionalno svaliti krivicu na jednog aktera.

“U ‘kosovski lonac’ uključeni su brojni akteri sa svojim interesima i uticajem, i bez temeljne nezavisne istrage neprofesionalno i neozbiljno je svaliti odgovornost samo na jednog aktera, Srbiju, odnosno njenog predsjednika Aleksandra Vučića, dok Srbija više od 20 godina ne vrši efektivnu vlast na Kosovu. Kosovo je jednačina sa mnogo elemenata i nepoznanica, domaćih i stranih. Ukoliko međunarodna zajednice, koja sve više postaje dio problema na Kosovu ne promijeni svoj odnos u rješavanju ovog otvorenog pitanja ne treba isključiti mogućnost spontanog otpora srpskog stanovništva”, navodi se u analizi.

Dodaje se i da izolovani incident u mjestu Banjska 24. septembra unio nemir među lokalno stanovništvo i povećalo napetosti, tim prije što je poslije tog incidenta vlada u Prištini insistirala na uvođenju međunarodnih sankcija za Srbiju, koju su optužili da stoji iza napada na kosovsku policiju, a vojna misija NATO/KFOR u više navrata odbacila mogućnost “preuzimanje policijskih dužnosti” od tzv. kosovske policije.

U analizi se pominje i Rezolucija o dešavanjima na KiM koju je nedavno usvojio Evropski parlament za koju se ističe da je važno što se u njoj pominje ne samo šta treba da uradi srpska strana, već i da Priština pokaže ozbiljnu posvećenost dijalogu, pregovorima, pitanjima na koja se odnosi dijalog poput osnivanja ZSO, smanjivanja tenzija, provođenja pune istrage o svim nasilnim incidentima uključujući i napade na Srbe, kao što je onaj na Badnje veče ove godine.

Ocjenjuje se i da posjeta tzv. Velike petorke šalje poruku da postoji jedinstvo EU i SAD u stavu da se neće odustati od Sporazuma o normalizaciji odnosa, kojeg su strane postigle 27. februara u Briselu i aneksa primjene koji je usaglašen 18. marta u Ohridu.

Rasprava u Savetu bezbjednosti UN-a 23.oktobra, povodom šestomjesečnog izvještaja o stanju na Kosovu pokazala je svu nemoć UN-a zbog gomile problema u svijetu. UN nije u stanju preventivno da detektuje probleme u svijetu i odredi prioritete od Afrike, Kavkaza, Bliskog istoka.

“Misija UNMIK na Kosovu služi za pripremanje izvještaja SBUN-a, rezolucija broj 1244 postoji samo formalno, a UN je nevažan faktor na Kosovu iako bi ključni problemi u svijetu, prema povelji UN-a, trebali da se rješavaju u okviru sistema UN”, navodi Ifimes.

Takođe, naglašava se da Priština nije spremna za sprovođenje popisa stanovništva u skladu sa standardima EUROSTAT-a u periodu od 1. novembra do 15. decembra ove godine, iako je popis važan za KiM kako bi se prikupili vjerodostojni podaci i na osnovu kojih bi mogao da se planira budući razvoj.

“Iako po metodologiji UN-a prilikom popisa stanovništva nije obavezno izjašnjavanje o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, na području Kosova ali i regiona je to izjašnjavanje od najvećeg (nacionalnog) interesa”, navodi se u analizi.

Ocjenjuje se i da Bugarska, dok su u porastu napetosti između Srba i Albanaca, koristi postojeću situaciju da “pronađe” što veći broj Bugara na KiM i dodijeli im državljanstva.

“Na udaru se posebno nalaze Bošnjaci i Goranci, čiji će se broj znatno smanjiti zbog agresivnosti Bugarske, koja upravo dodjelom državljanstava i bugarskih dokumenta od njih stvara ‘novopečene Bugare”. Bugarizacija Kosova je intenzivirana upravo zbog popisa stanovništva, jer Bugarska želi kroz popis stanovništva da legalizuje prisutnost Bugara u strukturi kosovskog stanovništva i naredni korak je uvrštavanje u ustav bugarske zajednice kao što to već zahtijevaju od Sjeverne Makedonije. Cilj je da Bugari zvanično postanu jedna od tzv. nevećinskih zajednica na Kosovu”, ocjenjuje se u analizi.

Naglašava se da je Srbija je dolaskom Aleksandra Vučića na vlast i Srpske napredne stranke (SNS) ponovno postala epicentar dešavanja u regionu i motor evropskih integracija i dodaje da Srbija doživljava ekonomski preporod i ubrzano radi na članstvu u EU.

“Uspjela je na godišnjem nivou da održi visok nivo stranih investicija, koji se kreće oko pet milijardi evra godišnje, daleko više nego sve ostale zemlje regiona zajedno. Pokazalo se da je 21. vek za Srbiju postao vijek šansi i ostvarenja. Uvijek kada je Srbija kroz istoriju ubrzano krenula napred dešavalo se da se taj put pokušao usporiti ili čak zaustaviti. To se pokazalo u nedavnoj prošlosti ubistvom premijera Zorana Đinđića”, piše Ifimes, prenosi Tanjug.

Kako se navodi, Srbija se uspješno repozicionirala i rebrendirala u regionalnim i međunarodnim odnosima što je najvidljivije kroz vođenje dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine gdje je Vučić uspio da nametne paradigmu “ne mogu oni dobiti sve, a mi ništa”.

“Tako su SAD zauzele stav, koji traži potpunu implementaciju Briselskog i Vašingtonskog sporazuma, sa naglaskom na formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO). Vučić je dokazao, da je državnik, jer se upustio u rješavanje najtežeg državnog i nacionalnog pitanja (Kosovo) uprkos svim izazovima i opasnostima, koje sa tim dolaze. Svaka dodatna destabilizacija i pogoršanje bezbjednosne situacije na Kosovu najviše košta Srbe, jer im prijeti fizički nestanak. Potrebno je postići opšti društveni i politički konsenzus i vlasti i opozicije kada se radi o najvažnijem državnom i nacionalnom pitanju, pri tome je važan i stav Srpske pravoslavne crkve”, navodi se u analizi.

Srpska opozicija ne razumije svoje istorijske uloge, jer umjesto da je opozicija Vučiću, ona je sve više opozicija državi Srbiji, navodi Ifimes i dodaje da je najveću štetu Srbiji naneo je “dvojac Boris Tadić – Vuk Jeremić”, koji su pokrenuli, ničim izazvani, pitanje legaliteta kosovske nezavisnosti pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu, kada je Sud pravde presudio da je proglašenje nezavisnosti KiM “u skladu sa međunarodnim pravom”.

Analitičari smatraju, da je pogrešan pristup opozicije, koja svoje političko djelovanje gradi na izrazitom antagonizmu prema Vučiću, a ne na osnovu kvalitetnog političkog programa.

“Okupljanje opozicije je pogrešno, umjesto da se okupe oko najstarije političke stranke – Demokratske stranke (DS), oni se okupljaju oko pojedinaca koji su razbili Demokratsku stranku. Oni koji su uspjeli da razore najveću stranku ne mogu da grade budućnost Srbije i to građani sve više uviđaju”, navodi se u analizi.

Smatra se i da je Srbija na istorijskom maksimumu svog ekonomskog i društvenog razvoja i da se taj trend ne smije zaustaviti i/ili ugroziti, odnosno da EU ne sme da izgubi Srbiju i mora da vodi korektniju politiku prema Srbiji bez stalnih uslovljavanja.

“Jer poigravanje sa Srbijom može dovesti do ponavljanja istorije od prije 30-tak godina na ovim prostorima”, navodi se u analizi Ifimesa.

Region

ČUDO PRIRODE U VOJVODINI: Roze termalno jezero privlači turiste iz cijelog regiona

U vojvođanskom selu Pačir nalazi se jedinstveno roze termalno jezero, čija voda obiluje mineralima i ljekovitim svojstvima. Mještani su, koristeći prirodni potencijal, napravili banju koja privlači goste iz cijele Bačke i susjednih mađarskih opština.

U malom selu Pačir, u opštini Bačka Topola, priroda je podarila pravo malo čudo – slano, termalno i lekovito jezero neobične roze boje, kakvo se može videti samo na retkim mjestima širom svijeta, od Australije i Bolivije do Indije ili Rusije.

Mještani su pre šest godina iskoristili ovaj prirodni potencijal i sami izgradili termalnu banju, koja danas privlači goste iz cijele Bačke, ali i susjednih mađarskih opština.

Jezero površine oko 2.000 metara kvadratnih ima jedinstvenu boju, koja je tokom dana različitih nijansi ružičaste i crvenkaste, a njena pigmentacija potiče od visokog sadržaja joda, broma i litijuma.

Mineralne soli u vodi dostižu čak 20,6 grama po litru, dok je koncentracija natrijum-hlorida 17 grama.

Prema riječima Ota Nađa, predstavnika mjesne zajednice Pačir, termalna voda dolazi sa dubine od 1.400 metara, gdje na izvoru ima temperaturu od 72 stepena Celzijusa.

Kako voda protiče do jezera udaljenog skoro kilometar, hladi se na oko 30 stepeni, što je idealno za kupanje i terapiju tokom toplijih dana.

Prije par godina u sklopu kompleksa izgrađen je i zatvoreni dio sa dva bazena, gdje voda ima temperaturu od 32 do 34 stepena, što omogućava korišćenje banje tokom cijele godine. Kapacitet banje je oko 1.000 gostiju.

Oto Nađ ističe da je banja poznata po lekovitim svojstvima, posebno za oboljele od kožnih bolesti poput psorijaze, zatim za pacijente sa degenerativnim reumatskim oboljenjima i one koji se oporavljaju od povreda.

Ideja o osnivanju banje rodila se još 2008. godine, kada su mještani Pačira aplicirali za sredstva Fonda za kapitalna ulaganja, koja su potom iskorišćena za bušenje termalnog bunara.

Nakon toga, vlastitim sredstvima, nastavili su izgradnju banjskog kompleksa, pokazujući da se upornošću i zajedničkim radom mogu ostvariti i velike ideje u malim sredinama.

Danas, ovo neobično roze jezero i banja predstavljaju jedinstvenu turističku atrakciju u regionu, rijetkost ne samo po boji vode već i po ljekovitim kvalitetima, koja polako ali sigurno osvaja srca posjetilaca i daje novu nadu ovom vojvođanskom selu.

Roze jezera su prava rijetkost
Inače, dok su prava termalna, ljekovita roze jezera retka, postoje neka plitka slana ili slana jezera u Evropi koja mogu imati roze ili crvenkaste nijanse uslijed prisustva specifičnih mikroorganizama ili minerala.

Primjera radi, Jezero Lagunas de Fuente de Piedra (Španija) – poznato je po velikim populacijama flamingosa i sadrži visok sadržaj soli, što ponekad daje vodi blago roze tonove.

Takođe, tu je i jezero Salina di Cervia (Italija) u sjevernoj Italiji gdje postoji solana sa plitkim bazenima gdje se mogu vidjeti roze nijanse vode zbog prisustva halofilnih mikroorganizama.

Pačir je svakako interesantna rijetkost u Srbiji i regionu jer kombinuje termalnu ljekovitu vodu sa ovom egzotičnom bojom, što nije često viđeno u Evropi.

(EUpravo zato)

Nastavi čitati

Region

MNOGIMA SE ITEKAKO ISPLATI! Pogledajte koliko zarađuju oni koji odu raditi sezonu u Hrvatskoj

Prosječna plata u Srpskoj ne pokriva osnovne životne troškove. Istovremeno, sezonski radnici u turizmu u Hrvatskoj zarađuju mjesečno dosta više od radnika u Srpskoj, čak i onih koji imaju diplomu fakulteta.

U aprilu je prosječna neto plata u Republici Srpskoj iznosila 1.473 KM, što je oko 750 evra. Prosječna neto plata u Hrvatskoj u februaru 2025. iznosila je 1.416 evra, skoro duplo više. Međutim, još izraženija razlika vidi se kada se u obzir uzmu konkretna zanimanja, posebno u sektoru ugostiteljstva.

U Srpskoj, prosječna plata u hotelijerstvu i ugostiteljstvu iznosi oko 1.200 KM, dok konobar u Hrvatskoj tokom ljetne sezone može zaraditi od 1.200 do 2.000 evra, i to uz plaćen smještaj i obroke.

Šankeri u Hrvatskoj zarađuju i više – od 1.400 do 1.900 evra, uz bakšiš koji mjesečno zna donijeti dodatnih 300 do 500 evra.

Kuvari u Srpskoj imaju nešto veću platu od konobara, ali i dalje daleko ispod prosjeka svojih kolega u Hrvatskoj, gdje se plata za ovu poziciju penje i do 2.500 evra.

Možda i najporazniji podatak je činjenica da neki visokoobrazovani kadrovi u Srpskoj, često zarađuju manje od sezonskih radnika na Jadranu.

Na primjer, hostese u Hrvatskoj zarađuju 1.000 do 1.500 evra, nerijetko i bez prethodnog radnog iskustva. Recepcioneri, takođe sezonski radnici, imaju platu između 1.200 i 1.600 evra, što nadmašuje prihode većine početnika u struci u Srpskoj. Dodatna pogodnost je plaćen smještaj i prijava od prvog dana na poslu.

Nekada je sezonski rad bio rezervisan za studente i mlade koji žele da „zarade nešto preko ljeta“, ali danas na more odlaze i kvalifikovani radnici, majstori, pravnici, inženjeri, novinari. I to zbog jednostavne računice.

Za 3 mjeseca sezonskog rada u Hrvatskoj mogu uštedjeti više nego što bi kod kuće zaradili za pola godine, pa i više.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Region

MINISTAR PROSVJETE SRBIJA: Ne zna se datum upisa novih studenata

Ministar prosvjete Srbije Dejan Vuk Stanković izjavio da se, s obzirom na situaciju na univerzitetima, ne zna datum upisa novih studenata i da on neće biti isti na svim fakultetima.

“Nisu svi istovremeno krenuli sa nadoknadom. Različiti fakulteti imaju različite planove i mehanizme nadoknade, jer imaju i različite tipove nastave. Kod teorijske je lakše nadoknaditi propušteno, a kod praktične je to mnogo teže”, rekao je Stanković.

On je istakao da će sigurno biti izmjene univerzitetskog kalendara i da je Ministarstvo spremno da ponudi svoje usluge svim Univerzitetima u Srbiji i stručno uputstvo za realizaciju upisa.

“Propuštena nastava mora da se nadoknadi, a država svakako neće nasesti na bilo kakve trikove, poput samoproglašenih ilegalnih štrajkova ili maštarija o mirovanju godine i statusa studenata bez stvarnog pokrića”, rekao je Stanković za “Politiku”.

On je istakao da blokaderi različitih političkih “boja” nikako da shvate da je univerzitet jednako ozbiljan posao kao politika, samo što ima drugačije zahtjeve, zaplet i epilog.

Stanković je naveo i da je zahtjev za izborima politički, odnosno da ovo nije priča samo o studentima i njihovom buntu već da neko želi vlast i da je spreman da se do posljednjeg atoma studentske energije bori da bi došao do privilegija vlasti i statusa moći.

Nastavi čitati

Aktuelno