Connect with us

Društvo

REKORDNI UVOZ IZ KINE! BiH potrošila preko milijardu maraka na kinesku robu!

Potražnja za robom iz Kine konstantno raste, a samo je za odjeću i obuću proizvedenu u ovoj zemlji BiH lani izdvojila 113,752 miliona maraka, što je čak duplo više u odnosu na godinu ranije.

Pokazali su to podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je lani iz te azijske zemlje uvoz dostigao rekordnih 1,209 milijardi maraka, što je više nego duplo u odnosu na 2019. godinu, kada je stigla roba vrijedna 508,604 miliona KM.

Iz njihovih podataka može se vidjeti da je najviše, gledano po vrijednosti, u BiH lani uvezeno mašina, aparata, mehaničkih uređaja i elektrotehničke opreme, za šta je izdvojeno čak 433,991 milion maraka.

Put BiH, iz Kine, poslate su i značajne količine željeza i čelika te njihovih proizvoda, u vrijednosti od 156,083 miliona maraka. Da je kineska roba više nego poželjna pokazuje podatak da je prošle godine uvezen namještaj vrijedan 45,110 miliona maraka, dok je na igračke, rekvizite za društvene igre i sport otišlo 39,054 miliona KM.

Prema riječima upućenih, kineska roba nije jeftina jer je nekvalitetna, već zbog velike konkurencije koja vlada u toj zemlji.

Predsjednik dobojske Područne privredne komore Radovan Pazurević istakao je za “Glas” da privrednici u Srpskoj, naročito njihovi inostrani partneri, koriste mnogo repromaterijala iz Kine.

– Naši inostrani partneri, primjera radi iz Njemačke, dosta đonova i plastične mase za dalju proizvodnju uvoze iz Kine, koja je kvalitet podigla na jedan viši nivo.

Naravno i dalje postoji roba sumnjivog kvaliteta, međutim to se rješava na način da se angažuju svjetski stručnjaci koji kontrolišu tu robu – kazao je Pazurević i dodao da su Kinezi napravili ozbiljan zaokret što se tiče kvaliteta, ali i u pogledu dizajna.

Prema njegovim riječima, u Srpskoj dominira obućarska proizvodnja, dok je u FBiH daleko razvijenija tekstilna.

– Odjeća i obuća iz Kine, koja plavi naše tržište, trenutno domaćim proizvođačima ne predstavlja neku konkurenciju. Svaka roba ima svog kupca – naglasio je Pazurević.

Predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija kaže da rast uvoza kineske robe ukazuje na to da se koliko-toliko povećavaju prihodi stanovnika.

– Međutim, ovo je znak i da se smanjuje standard građana, koji gledaju da prođu što povoljnije. Ono što je dobro jeste to da je ta roba iz Kine daleko kvalitetnija u odnosu na prije nekoliko godina – rekla je Šešlija, dodajući da su Kinezi domišljat narod, koji stvara proizvode koje privlače kupce, a čega se nikad ranije niko nije sjetio, kao što je, primjera radi, zaštita za prst tokom sjeckanja nožem i slično.

IZVOZ

Prema podacima UIO, na kinesko tržište lani je BiH izvezla robu vrijednu 50,521 milion maraka, dok su godinu ranije poslati proizvodi teški 33,478 miliona KM.

Na kinesko tržište iz BiH lani je najviše otišlo drva i proizvoda od drveta, tačnije 32,388 miliona KM.

Podaci UIO BiH o vrijednosti uvoza iz Kine:

GODINA      IZNOS (u KM)

– 2024.            1.209.399.694

– 2023.            1.033.207.281

– 2022.            859.350.498

– 2021.            552.392.414

– 2020.            477.724.603

– 2019.            508.604.283

Glas Srpske

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije vrijeme

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje sunčano i malo toplije vrijeme, dok će oblačnije biti na sjeveru i zapadu.

Ujutro će biti vedro i prohladno uz mraz koji će biti jači u višim predjelima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na sjeveru i zapadu, te oko rijeka i po kotlinama na istoku očekuje se niska oblačnost koja će se ponegdje zadržati i duže uz hladnije vrijeme.
Duvaće slab vjetar, sjevernih smjerova, a u Hercegovini slaba do umjerena bura, povremeno i pojačana.

Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do minus jedan, na jugu do četiri, u višim predjelima od minus 11, a dnevna od minus jedan do četiri, na jugu do 17, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

LJEKARI TRAŽE ZAŠTITU! Izmjenama Krivičnog zakonika zaštititi medicinske radnike OD NASILJA

Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske dostavilo je inicijativu Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Srpske za izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike kojima bi medicinski radnici bili zaštićeni od nasilja na radnim mjestima.

Predsjednik Udruženja Draško Kuprešak izjavio je Srni da su registrovani brojni slučajevi napada na medicinske radnike u Republici Srpskoj – od Banjaluke, Kozarca, pa do Bratunca, gdje je u Domu zdravlja napadnuta doktorica Snežana Stojanović.

On je naveo da su medicinari izloženi fizičkom i verbalnom nasilju koje može da ima nesagledive posljedice na pojedince, njihove porodice i zdravstvene kolektive, ali i da stvori atmosferu lične nesigurnosti na radnim mjestima.

“Predlažemo da po hitnom postupku budu započete procedure u vezi sa izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske po modelu iz Srbije koji je usvojen u novembru 2024. godine”, rekao je Kuprešak.

Kuprešak je naveo da je neophodno da se u Krivični zakonik Srpske unese član u kojem je dodato novo krivično djelo – napad na lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, sa svih šest članova koji razrađuju o kojoj vrsti djela je riječ i koja je propisana kazna.

“Na ovaj način ćemo zasigurno propisanim kaznama koliko-toliko zaštititi medicinske radnike od nasilja na radnim mjestima, s obzirom na to da je proglašavanje zdravstvenih profesionalaca službenim licima kao ranija incijativa nije naišla na odobravanje”, istakao je Kuprešak.

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA JE KRSTOVDAN Evo šta morate znati!

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Krstovdan kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovijedi.

Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordan, a prema novom kalendaru slave se 18, 19. i 20. januar.

Krstovdan se slavi uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.

U kalendaru SPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog krsta, na kojem je na Golgoti razapet Isus Hristos.

U pravoslavnim hramovima na Krstovdan se služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, uz osveštanje vode, koje prati praznično bogosluženje.

Krstovdanska vodica se poslije osveštanja dijeli vjernicima i, prema običaju, radi zdravlja, čuva u kućama.

Krstovdan uoči Bogojavljenja posni je dan za pravoslavne vjernike, bez obzira na koji dan u nedjelji pada.

U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.

Nastavi čitati

Aktuelno