Ukrajinski ustav navodi da su predsjednički izbori zabranjeni dok je zemlja pod ratnim stanjem, jer je tada teško održati slobodne i poštene izbore, što je bila rijetka utjeha predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji barem nije morao brinuti o političkoj kampanji, prenosi The Telegraph.

Planove je pomrsio američki predsjednik Donald Tramp, koji se s tim ne slaže. Nakon što je već razbjesnio Kijev vodeći direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata i isključivši mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, sada zahtijeva izbore prije konačnog mirovnog sporazuma, nazivajući ukrajinskog lidera „diktatorom“.

Budući da Tramp kontroliše vojnu pomoć Ukrajini, Kijev možda neće imati drugog izbora osim da mu izađe u susret. Zelenski je tokom kampanje 2019. godine obećao da će biti predsjednik samo jedan mandat, a njegova popularnost postepeno opada kako se rat odužava, dok stari i novi suparnici nagovještavaju da bi ga mogli zamijeniti.
Ratni heroj

Iako je Zelenski lice ukrajinskog herojstva u inostranstvu, u Kijevu je to general Valerij Zalužni, koji je vodio odbranu na početku rata. Ima četiri ulice nazvane po njemu i poznat je po spremnosti na inovativno razmišljanje kako bi nadmudrio Rusiju. Njegov šaljiv i neformalan način govora postao je popularan u vojnim redovima.

Prošle godine ga je Zelenski razriješio dužnosti i postavio za ambasadora u Londonu. Iako je zvanični razlog bio neslaganje oko vojne strategije, mnogi sumnjaju da ga je predsjednik vidio kao suparnika za vlast. Zalužni je davao nejasne nagovještaje da bi se jednog dana mogao kandidovati. Prema anketi sprovedenoj prošle jeseni, oko 27 odsto Ukrajinaca sada bi glasalo za njega, u poređenju sa samo 16 odsto za Zelenskog.
Putinov kum

Ukrajinski oligarh Viktor Medvedčuk godinama je bio ključni posrednik između Kijeva i Moskve. Bio je toliko blizak Vladimiru Putinu da je ruski lider postao kum njegovoj najmlađoj kćerki. Kao pristalica proruske političke stranke i vlasnik nekoliko televizijskih kanala, tvrdio je da su njegovi odnosi s Kremljom isključivo stvar pragmatične diplomatije, sve dok ga 2021. godine nisu uhapsili pod sumnjom da podržava ruske separatiste.

Taj potez razbjesnio je Putina i smatra se jednom od iskri za njegovu „specijalnu vojnu operaciju“, odnosno akciju u Ukrajini. Iako mu je oduzeto ukrajinsko državljanstvo, Putin bi mogao insistirati da mu se dozvoli kandidatura na izborima. Ako bi Kijev to odbio, omogućio bi Kremlju da osudi izbore kao lažne.

Bivši predsjednik
Petro Porošenko bio je predsjednik Ukrajine prije Zelenskog, a došao je na vlast nakon uličnih protesta koji su 2014. godine srušili prokremaljsku vladu u Kijevu. Milioner je i vlasnik Roshena, najprodavanije čokolade u Ukrajini. Tokom mandata obećao je da će trajno udaljiti zemlju od Moskve.

Iako njegova stranka Evropska solidarnost trenutno ima samo 27 mjesta od ukupno 450 u ukrajinskom parlamentu, još uvijek je politički ambiciozan i često obilazi trupe na frontu. Iako javno podržava Zelenskog po širim pitanjima rata, njih dvojica su suparnici. U aprilu prošle godine rekao je da planira ponovo da se kandiduje za predsjednika, ali tek nakon završetka rata s Rusijom. Tokom decembra putovao je u SAD, gdje je navodno razgovarao s Majkom Volcom, američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost. U februaru se ponovo vratio kako bi pokušao uspostaviti daljnji kontakt s Trampovom administracijom, piše The Telegraph.

Revolucionarka

Najpoznatija ukrajinska političarka, Julija Timošenko, bila je vodeća figura prvog velikog protesta protiv Kremlja. Na međunarodnom nivou hvaljena je kao borac za demokratiju i postala je prva premijerka Ukrajine. Kasnije je osuđena na sedam godina zatvora zbog navodne zloupotrebe položaja u vezi s gasnim ugovorima, što je, prema njenim riječima, bilo politički orkestrirano od strane prokremaljskih suparnika.

Prije dvije godine upozorila je da bi svaki dogovor kojim bi se Putinu prepustila teritorija samo podstakao daljnje osvajanje zemlje, dodajući da je jedino rješenje potpuno ga „dokrajčiti“ vojnim sredstvima. U septembru prošle godine, na pitanje o mogućim ukrajinskim izborima u bliskoj budućnosti, Timošenko je rekla: „Politički proces je definitivno započeo.“

Bokser

Trenutni gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, nekada je bio jedan od najuspješnijih svjetskih boksera. Sin sovjetskog generala, koji tečno govori četiri jezika, napustio je unosnu sportsku karijeru zbog politike prije nešto više od deset godina, odlučan da usmjeri Ukrajinu na proevropski put.

Na početku rata postao je moćan simbol kijevskog otpora i obilazio je front. Podijelio je 20.000 pušaka građanima za odbranu. Trenutno je Porošenkov saveznik i nije poznato planira li se kandidovati za predsjednika na sljedećim izborima.

Špijun iz Kijeva

Šef kijevske vojne obavještajne službe, general-major Kirilo Budanov, postao je poznat zahvaljujući orkestraciji sabotaža iza neprijateljskih linija. Ima reputaciju nemilosrdnog, ali efikasnog stratega, ponekad koristeći ucjene i obmane kako bi natjerao Ruse da izvrše napade.

Putin je navodno pokušao da ga ubije najmanje deset puta, ali Budanov je trenutno fokusiran na pobjedu u ratu i mala je vjerovatnoća da će tražiti političku funkciju. Ipak, poput generala Zalužnog, postao je jedan od narodnih heroja i često se spominje kao potencijalni predsjednički kandidat.

Saveznik Kremlja

Stranka bivšeg potpredsjednika ukrajinske vlade Jurija Bojka bila je jedan od brojnih prokremaljskih pokreta koji su zabranjeni nakon početka rata. Iako je Kijev opravdao ovu odluku pitanjem nacionalne bezbjednosti, to je izazvalo zabrinutost da bi etnički Rusi u zemlji mogli smatrati potez diskriminatorskim.

Njegova stranka se od početka rata protivila sukobu i odustala je od niza proruskih stavova. U decembru prošle godine Bojko je izazvao kontroverzu kritikama ukrajinskih nacionalista zbog rušenja ruskih spomenika i preimenovanja sovjetskih ulica po poznatim Ukrajincima, prenosi Jutarnji.

Međunarodni aerodromi u Kelnu i Dizeldorfu u njemačkoj saveznoj državi Severna Rajna-Vestfalija blokirani su danas zbog 24-časovnih štrajkova upozorenja zaposlenih u javnom sektoru.

Na aerodromu Keln-Bon, gdje je štrajk počeo u nedjelju uveče, otkazano je 106 od 168 planiranih polijetanja i slijetanja, a moguća su i dalja odlaganja, otkazivanja ili preusmjerenja, saopštio je aerodrom, prenosi Dojče vele.

Na aerodromu u Dizeldorfu štrajk upozorenja počeo je jutros u tri sata, a najavljeno je otkazivanje trećine od ukupno 334 leta u periodu štrajka.

Oba aerodroma su pozvala putnike da provjere status svojih letova kod svoje avio-kompanije ili turoperatora prije nego što se upute na aerodrom.

Njemački sindikat Verdi zahtijevao je povećanje plata za radnike u javnom sektoru za osam odsto, što je najmanje 350 evra više mjesečno, kao i veće bonuse za posebno stresne poslove i tri dodatna slobodna dana.

Iz tog sindikata navode da u današnjoj obustavi rada učestvuje oko 400 zaposlenih na poslovima administracije, čekiranja, održavanja aviona, prevoza putnika i posade i rukovanja prtljagom.

Sindikat koristi štrajkove da poveća pritisak u tekućim pregovorima o platama u javnom sektoru.

Prošlog utorka je bez rezultata završen drugi krug kolektivnih pregovora u Postdamu, a treći krug zakazan je za 14. mart.

Sindikat Verdi je najavio dvodnevni štrajk upozorenja na aerodromu u Minhenu u četvrtak i petak kako bi izvršio pritisak na pregovore o platama u javnom sektoru.

Štrajk bi trebalo da počne u četvrtak u ponoć.

Sindikat očekuje velike poremećaje jer su bezbjednosne provjere i zemaljske službe među oblastima koje će biti pogođene, rekla je Manuela Dic iz Verdija.

Američko Ministarstvo pravde poručilo je svojim zaposlenima da za sada ignorišu zahtjev Odjeljenja za efikasnost vlade (“DOGE”), koje predvodi milijarder Ilon Mask, u kojem se od njih zahtjeva da navedu zadatke koje su obavili prethodne nedjelje, prenosi Foks njuz.

”Ministarstvo odbrane je odgovorno za pregled učinka svog osoblja i izvršiće svaku reviziju u skladu sa sopstvenim procedurama. Kada i ako bude potrebno. Odjeljenje će koordinisati odgovore na mejl koji ste dobili od OPM-a. Za sada, pauzirajte svaki odgovor”, rekao je zaposlenima Darin Selnik, v.d. zamjenika ministra pravde za osoblje.

Direktor FBI Keš Patel i Džon Daram, glavni federalni tužilac u istočnom okrugu Njujorka, takođe su poslali poruku svom osoblju da sačekaju sa slanjem odgovora o svom radu.

Mask je saopštio u subotu da će savezni službenici dobiti mejl sa pitanjem “šta su uradili prošle nedjelje” i da će ukoliko ne odgovore na ovaj upit to biti shvaćeno “kao ostavka”.

“U skladu sa uputstvima predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, svi federalni službenici će uskoro dobiti mejl sa zahtjevom da objasne šta su uradili prošle nedjelje”, napisao je Mask na mreži Iks.