Ukrajinski ustav navodi da su predsjednički izbori zabranjeni dok je zemlja pod ratnim stanjem, jer je tada teško održati slobodne i poštene izbore, što je bila rijetka utjeha predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji barem nije morao brinuti o političkoj kampanji, prenosi The Telegraph.

Planove je pomrsio američki predsjednik Donald Tramp, koji se s tim ne slaže. Nakon što je već razbjesnio Kijev vodeći direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata i isključivši mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, sada zahtijeva izbore prije konačnog mirovnog sporazuma, nazivajući ukrajinskog lidera „diktatorom“.

Budući da Tramp kontroliše vojnu pomoć Ukrajini, Kijev možda neće imati drugog izbora osim da mu izađe u susret. Zelenski je tokom kampanje 2019. godine obećao da će biti predsjednik samo jedan mandat, a njegova popularnost postepeno opada kako se rat odužava, dok stari i novi suparnici nagovještavaju da bi ga mogli zamijeniti.
Ratni heroj

Iako je Zelenski lice ukrajinskog herojstva u inostranstvu, u Kijevu je to general Valerij Zalužni, koji je vodio odbranu na početku rata. Ima četiri ulice nazvane po njemu i poznat je po spremnosti na inovativno razmišljanje kako bi nadmudrio Rusiju. Njegov šaljiv i neformalan način govora postao je popularan u vojnim redovima.

Prošle godine ga je Zelenski razriješio dužnosti i postavio za ambasadora u Londonu. Iako je zvanični razlog bio neslaganje oko vojne strategije, mnogi sumnjaju da ga je predsjednik vidio kao suparnika za vlast. Zalužni je davao nejasne nagovještaje da bi se jednog dana mogao kandidovati. Prema anketi sprovedenoj prošle jeseni, oko 27 odsto Ukrajinaca sada bi glasalo za njega, u poređenju sa samo 16 odsto za Zelenskog.
Putinov kum

Ukrajinski oligarh Viktor Medvedčuk godinama je bio ključni posrednik između Kijeva i Moskve. Bio je toliko blizak Vladimiru Putinu da je ruski lider postao kum njegovoj najmlađoj kćerki. Kao pristalica proruske političke stranke i vlasnik nekoliko televizijskih kanala, tvrdio je da su njegovi odnosi s Kremljom isključivo stvar pragmatične diplomatije, sve dok ga 2021. godine nisu uhapsili pod sumnjom da podržava ruske separatiste.

Taj potez razbjesnio je Putina i smatra se jednom od iskri za njegovu „specijalnu vojnu operaciju“, odnosno akciju u Ukrajini. Iako mu je oduzeto ukrajinsko državljanstvo, Putin bi mogao insistirati da mu se dozvoli kandidatura na izborima. Ako bi Kijev to odbio, omogućio bi Kremlju da osudi izbore kao lažne.

Bivši predsjednik
Petro Porošenko bio je predsjednik Ukrajine prije Zelenskog, a došao je na vlast nakon uličnih protesta koji su 2014. godine srušili prokremaljsku vladu u Kijevu. Milioner je i vlasnik Roshena, najprodavanije čokolade u Ukrajini. Tokom mandata obećao je da će trajno udaljiti zemlju od Moskve.

Iako njegova stranka Evropska solidarnost trenutno ima samo 27 mjesta od ukupno 450 u ukrajinskom parlamentu, još uvijek je politički ambiciozan i često obilazi trupe na frontu. Iako javno podržava Zelenskog po širim pitanjima rata, njih dvojica su suparnici. U aprilu prošle godine rekao je da planira ponovo da se kandiduje za predsjednika, ali tek nakon završetka rata s Rusijom. Tokom decembra putovao je u SAD, gdje je navodno razgovarao s Majkom Volcom, američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost. U februaru se ponovo vratio kako bi pokušao uspostaviti daljnji kontakt s Trampovom administracijom, piše The Telegraph.

Revolucionarka

Najpoznatija ukrajinska političarka, Julija Timošenko, bila je vodeća figura prvog velikog protesta protiv Kremlja. Na međunarodnom nivou hvaljena je kao borac za demokratiju i postala je prva premijerka Ukrajine. Kasnije je osuđena na sedam godina zatvora zbog navodne zloupotrebe položaja u vezi s gasnim ugovorima, što je, prema njenim riječima, bilo politički orkestrirano od strane prokremaljskih suparnika.

Prije dvije godine upozorila je da bi svaki dogovor kojim bi se Putinu prepustila teritorija samo podstakao daljnje osvajanje zemlje, dodajući da je jedino rješenje potpuno ga „dokrajčiti“ vojnim sredstvima. U septembru prošle godine, na pitanje o mogućim ukrajinskim izborima u bliskoj budućnosti, Timošenko je rekla: „Politički proces je definitivno započeo.“

Bokser

Trenutni gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, nekada je bio jedan od najuspješnijih svjetskih boksera. Sin sovjetskog generala, koji tečno govori četiri jezika, napustio je unosnu sportsku karijeru zbog politike prije nešto više od deset godina, odlučan da usmjeri Ukrajinu na proevropski put.

Na početku rata postao je moćan simbol kijevskog otpora i obilazio je front. Podijelio je 20.000 pušaka građanima za odbranu. Trenutno je Porošenkov saveznik i nije poznato planira li se kandidovati za predsjednika na sljedećim izborima.

Špijun iz Kijeva

Šef kijevske vojne obavještajne službe, general-major Kirilo Budanov, postao je poznat zahvaljujući orkestraciji sabotaža iza neprijateljskih linija. Ima reputaciju nemilosrdnog, ali efikasnog stratega, ponekad koristeći ucjene i obmane kako bi natjerao Ruse da izvrše napade.

Putin je navodno pokušao da ga ubije najmanje deset puta, ali Budanov je trenutno fokusiran na pobjedu u ratu i mala je vjerovatnoća da će tražiti političku funkciju. Ipak, poput generala Zalužnog, postao je jedan od narodnih heroja i često se spominje kao potencijalni predsjednički kandidat.

Saveznik Kremlja

Stranka bivšeg potpredsjednika ukrajinske vlade Jurija Bojka bila je jedan od brojnih prokremaljskih pokreta koji su zabranjeni nakon početka rata. Iako je Kijev opravdao ovu odluku pitanjem nacionalne bezbjednosti, to je izazvalo zabrinutost da bi etnički Rusi u zemlji mogli smatrati potez diskriminatorskim.

Njegova stranka se od početka rata protivila sukobu i odustala je od niza proruskih stavova. U decembru prošle godine Bojko je izazvao kontroverzu kritikama ukrajinskih nacionalista zbog rušenja ruskih spomenika i preimenovanja sovjetskih ulica po poznatim Ukrajincima, prenosi Jutarnji.