Connect with us

Svijet

RAZRUŠENA ZEMLJA BEZ PRIJATELJA! Ko bi mogao zamijeniti Zelenskog?

Ukrajinski ustav navodi da su predsjednički izbori zabranjeni dok je zemlja pod ratnim stanjem, jer je tada teško održati slobodne i poštene izbore, što je bila rijetka utjeha predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji barem nije morao brinuti o političkoj kampanji, prenosi The Telegraph.

Planove je pomrsio američki predsjednik Donald Tramp, koji se s tim ne slaže. Nakon što je već razbjesnio Kijev vodeći direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata i isključivši mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, sada zahtijeva izbore prije konačnog mirovnog sporazuma, nazivajući ukrajinskog lidera „diktatorom“.

Budući da Tramp kontroliše vojnu pomoć Ukrajini, Kijev možda neće imati drugog izbora osim da mu izađe u susret. Zelenski je tokom kampanje 2019. godine obećao da će biti predsjednik samo jedan mandat, a njegova popularnost postepeno opada kako se rat odužava, dok stari i novi suparnici nagovještavaju da bi ga mogli zamijeniti.
Ratni heroj

Iako je Zelenski lice ukrajinskog herojstva u inostranstvu, u Kijevu je to general Valerij Zalužni, koji je vodio odbranu na početku rata. Ima četiri ulice nazvane po njemu i poznat je po spremnosti na inovativno razmišljanje kako bi nadmudrio Rusiju. Njegov šaljiv i neformalan način govora postao je popularan u vojnim redovima.

Prošle godine ga je Zelenski razriješio dužnosti i postavio za ambasadora u Londonu. Iako je zvanični razlog bio neslaganje oko vojne strategije, mnogi sumnjaju da ga je predsjednik vidio kao suparnika za vlast. Zalužni je davao nejasne nagovještaje da bi se jednog dana mogao kandidovati. Prema anketi sprovedenoj prošle jeseni, oko 27 odsto Ukrajinaca sada bi glasalo za njega, u poređenju sa samo 16 odsto za Zelenskog.
Putinov kum

Ukrajinski oligarh Viktor Medvedčuk godinama je bio ključni posrednik između Kijeva i Moskve. Bio je toliko blizak Vladimiru Putinu da je ruski lider postao kum njegovoj najmlađoj kćerki. Kao pristalica proruske političke stranke i vlasnik nekoliko televizijskih kanala, tvrdio je da su njegovi odnosi s Kremljom isključivo stvar pragmatične diplomatije, sve dok ga 2021. godine nisu uhapsili pod sumnjom da podržava ruske separatiste.

Taj potez razbjesnio je Putina i smatra se jednom od iskri za njegovu „specijalnu vojnu operaciju“, odnosno akciju u Ukrajini. Iako mu je oduzeto ukrajinsko državljanstvo, Putin bi mogao insistirati da mu se dozvoli kandidatura na izborima. Ako bi Kijev to odbio, omogućio bi Kremlju da osudi izbore kao lažne.

Bivši predsjednik
Petro Porošenko bio je predsjednik Ukrajine prije Zelenskog, a došao je na vlast nakon uličnih protesta koji su 2014. godine srušili prokremaljsku vladu u Kijevu. Milioner je i vlasnik Roshena, najprodavanije čokolade u Ukrajini. Tokom mandata obećao je da će trajno udaljiti zemlju od Moskve.

Iako njegova stranka Evropska solidarnost trenutno ima samo 27 mjesta od ukupno 450 u ukrajinskom parlamentu, još uvijek je politički ambiciozan i često obilazi trupe na frontu. Iako javno podržava Zelenskog po širim pitanjima rata, njih dvojica su suparnici. U aprilu prošle godine rekao je da planira ponovo da se kandiduje za predsjednika, ali tek nakon završetka rata s Rusijom. Tokom decembra putovao je u SAD, gdje je navodno razgovarao s Majkom Volcom, američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost. U februaru se ponovo vratio kako bi pokušao uspostaviti daljnji kontakt s Trampovom administracijom, piše The Telegraph.

Revolucionarka

Najpoznatija ukrajinska političarka, Julija Timošenko, bila je vodeća figura prvog velikog protesta protiv Kremlja. Na međunarodnom nivou hvaljena je kao borac za demokratiju i postala je prva premijerka Ukrajine. Kasnije je osuđena na sedam godina zatvora zbog navodne zloupotrebe položaja u vezi s gasnim ugovorima, što je, prema njenim riječima, bilo politički orkestrirano od strane prokremaljskih suparnika.

Prije dvije godine upozorila je da bi svaki dogovor kojim bi se Putinu prepustila teritorija samo podstakao daljnje osvajanje zemlje, dodajući da je jedino rješenje potpuno ga „dokrajčiti“ vojnim sredstvima. U septembru prošle godine, na pitanje o mogućim ukrajinskim izborima u bliskoj budućnosti, Timošenko je rekla: „Politički proces je definitivno započeo.“

Bokser

Trenutni gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, nekada je bio jedan od najuspješnijih svjetskih boksera. Sin sovjetskog generala, koji tečno govori četiri jezika, napustio je unosnu sportsku karijeru zbog politike prije nešto više od deset godina, odlučan da usmjeri Ukrajinu na proevropski put.

Na početku rata postao je moćan simbol kijevskog otpora i obilazio je front. Podijelio je 20.000 pušaka građanima za odbranu. Trenutno je Porošenkov saveznik i nije poznato planira li se kandidovati za predsjednika na sljedećim izborima.

Špijun iz Kijeva

Šef kijevske vojne obavještajne službe, general-major Kirilo Budanov, postao je poznat zahvaljujući orkestraciji sabotaža iza neprijateljskih linija. Ima reputaciju nemilosrdnog, ali efikasnog stratega, ponekad koristeći ucjene i obmane kako bi natjerao Ruse da izvrše napade.

Putin je navodno pokušao da ga ubije najmanje deset puta, ali Budanov je trenutno fokusiran na pobjedu u ratu i mala je vjerovatnoća da će tražiti političku funkciju. Ipak, poput generala Zalužnog, postao je jedan od narodnih heroja i često se spominje kao potencijalni predsjednički kandidat.

Saveznik Kremlja

Stranka bivšeg potpredsjednika ukrajinske vlade Jurija Bojka bila je jedan od brojnih prokremaljskih pokreta koji su zabranjeni nakon početka rata. Iako je Kijev opravdao ovu odluku pitanjem nacionalne bezbjednosti, to je izazvalo zabrinutost da bi etnički Rusi u zemlji mogli smatrati potez diskriminatorskim.

Njegova stranka se od početka rata protivila sukobu i odustala je od niza proruskih stavova. U decembru prošle godine Bojko je izazvao kontroverzu kritikama ukrajinskih nacionalista zbog rušenja ruskih spomenika i preimenovanja sovjetskih ulica po poznatim Ukrajincima, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

NEMA POPUSTA NI ZA NAJSTARIJI ZANAT! Sud donio odluku bez presedana “PROSTITUTKE PLAĆAJU POREZ”

Ustavni sud Češke poslije nekoliko godina sudskih sporova presudio je da prostitutke moraju državi da plate porez na prihod pošto dobrovoljni seks za novac nije krivično djelo kao podvođenje, odnosno posredovanje prostitucije.

Jedna češka kraljica noći odbila je svojevremeno da plati porez koji joj je za 2013. i 2014. godinu naknadno odredila poreska uprava i dotjerala je čak do Ustavnog suda žalbu da ako joj država naplati porez onda, kako je navela, sama država postaje makro, što je krivično djelo, prenosi Nova.

Poreski organi primijetili su da ta žena mijenja gotovinu u evrima u krune i uplaćuje na svoj račun, a ona je objasnila da je riječ o prihodima od prostitucije koji se, po njenom mišljenju, ne oporezuju. Kasnije je u žalbama na odluku poreskih organa navodila da su političari govorili povremeno da se dobrovoljna prostitucija ne oporezuje te je sasvim legitimno očekivala da ne mora da porez plati.

Šta kaže Ustavni sud?

“Država oporezuje realan ekonomski prihod i uvećanje imovine, ne pravni ili moralni osnov dobiti. Oporezivanje nije moralno odobravanje neke djelatnosti niti priznavanje te djelatnosti od strane države”, obrazložio je Ustavni sud odbijajući njenu žalbu. Sudija Jirži Pšibanj je novac od dobrovoljnog seksa uvrstio u prihode takozvanih slobodnih profesija među koje spadaju umjetnici, sportisti, manekeni.

“Cilj države je da pravedno propiše poresko opterećenje. Ustavni sud smatra da kada su prihodi od dobrovoljnog poslovanja u seks biznisu legalni, dakle podliježu oporezivanju, to samo dugoročno jača društveni položaj tih osoba”, zaključio je Pšibanj u obrazloženju presude, prenose češki mediji.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP UOČI IZBORA “Amerika će gorjeti kao Francuska ako demokrate pobijede”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi SAD mogle da se suoče sa sličnim haosom kakav je izbio tokom nasilnih nemira koji potresaju Francusku ukoliko demokrate pobijede na izborima za Američki kongres sljedećeg mjeseca, prenosi “Raša tudej”.

Tramp je u obraćanju novinarima ispred Bijele kuće upozorio da će Pariz uskoro postati muslimanski grad, okrivljujući ljevičarske političare da podstiču masovne migracije i nestabilnost širom Zapada.

On je dodatno pooštrio kritike, opisujući Francusku kao “nekada veliku naciju koju sada osvajaju, pljačkaju i spaljuju do temelja”.

Tramp je za nasilje okrivio migrante, džihadiste i komuniste, optužio evropske lidere da prepuštaju svoje zemlje ljudima koji nisu spremni da se integrišu i pozvao ih da zatvore granice prije nego što bude prekasno.

Francuska se suočava sa nasilnim nemirima koji su izbili prošlog mjeseca zbog nedostatka nastavnika i propadanja školskih objekata.

Stotine hiljada ljudi izašle su tokom vikenda na ulice, a demonstracije su prerasle u sukobe sa policijom, podmetanje požara, huliganstvo i pljačke. Uhapšeno je gotovo 2.400 lica, opljačkane su stotine poslovnih objekata, a širom zemlje zapaljene su zgrade. Povrijeđeno je oko 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS SE ŠIRI EVROPOM: Kako su nemiri zapalili gradove i zbog čega su mladi ljudi bijesni

Podstaknuti različitim lokalnim problemima, protesti su prošle sedmice izbili širom južne i zapadne Evrope, zahvativši Francusku, Albaniju, Italiju, Portugal i Španiju.

Demonstracije zbog rasta troškova života i loših uslova u prosvjeti potresaju Francusku još od kraja septembra, pri čemu su mnoge prerasle u nasilje, posebno one u subotu.

U međuvremenu, Albanija je ušla u sedmi dan antivladinih nereda, dok su protesti zbog opšte ekonomske krize zabilježeni u Italiji i u više gradova širom Portugala.

U Španiji su protesti usmjereni protiv previsokih cijena nekretnina i za pravo na krov nad glavom. Protesta je bilo i u drugim zemljama širom Starog kontinenta, ali ovdje je riječ samo o aktuelnim demonstracijama koje su prerasle u nasilje.

Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se povodom protesta u Francuskoj koji su u subotu prerasli u žestoke sukobe, svalivši krivicu za haos na „migrante iz potpuno drugačijeg svijeta, ljude koji u srcu nose mržnju“. On je u objavi na svojoj društvenoj mreži „Truth Social“ u nedjelju pozvao vlasti u Parizu da zatvore granice.

Američke ambasade su u više navrata tokom ovog mjeseca izdale bezbjednosna upozorenja državljanima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Francuskoj, Albaniji i Belgiji.

Francuska
Francuska se suočava sa višenedjeljnim nemirima koji traju od sredine septembra, kada su nastavnici u Gimnaziji „Sent Egziperi“ u Kreteju, jugoistočnom predgrađu Pariza, stupili u štrajk zbog hroničnog nedostatka kadra. Nakon nekoliko dana učenici su iz solidarnosti blokirali školu, zahtijevajući bolje uslove obrazovanja.

Bunt je prvo zahvatio Pariz, a potom se proširio na cijelu zemlju, pretvorivši se u opšte ekonomsko nezadovoljstvo:

Cijene energenata i namirnica drastično su porasle proteklih mjeseci, a kućni budžeti trpe žestok udar jer su cijene energije u septembru bile 21,3 odsto veće u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Benzin je poskupio za 25,7 odsto, pokazuju podaci Nacionalnog zavoda za statistiku INSEE.

Nezaposlenost je u drugom kvartalu dostigla 8,3 odsto, u odnosu na 7,6 odsto prošle godine.

Najmanje 550.000 ljudi izašlo je na ulice širom Francuske u subotu, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Loran Njunjez. On je naveo da je uhapšeno 1.800 osoba, dok je, prema posljednjim informacijama, povrijeđeno više od 1.000 policajaca i vatrogasaca.

Prodavnice su pljačkane, a automobili i kontejneri paljeni u više gradova, piše „Newsweek“. Zgrada gradske uprave u Limožu, sagrađena 1883. godine, oko 400 kilometara južno od Pariza, pretrpjela je teška oštećenja nakon što ju je zahvatio požar.

Američki potpredsjednički kandidat Džej Di Vens podijelio je na društvenoj mreži „Iks“ (X) snimak 143 godine starog zdanja u plamenu, optuživši „zapadne liberale“ za „uvoz trećeg svijeta“. Ni Tramp ni Vens nisu priložili dokaze koji bi potvrdili vezu između protesta i imigracije.

Značajan dio demonstranata u subotu odazvao se pozivima sa društvenih mreža da se reaktivira pokret „Žutih prsluka“, nastao 2018. godine u borbi protiv socijalne nepravde, pa su mnogi u masi nosili prepoznatljive fluorescentne prsluke. „Žuti prsluci“ najavili su „drugi čin“ za 24. oktobar i „treći čin“ za 31. oktobar.

Premijer Francuske Sebastijan Lekorni saopštio je danas da je naredio uvođenje djelimičnog policijskog časa u centralnim dijelovima pojedinih francuskih gradova.

Albanija
Nemiri u Albaniji eskalirali su nakon što su se srednjoškolci i studenti priključili širem antivladinom pokretu koji traži ostavku tamošnjeg premijera Edija Rame.

Ovim sukobima prethodili su višemjesečni protesti u Tirani pod vođstvom pokreta „Flamingo“, takozvana „Flamingo revolucija“. Pokret je osnovan u znak protivljenja izgradnji velikog luksuznog turističkog rizorta na južnoj obali Albanije, koji realizuje investiciona kompanija na čijem je čelu Džared Kušner, Trampov zet.

Demonstranti su u subotu zasuli policiju kamenicama, molotovljevim koktelima, signalnim raketama i pirotehnikom, dok su snage reda uzvratile suzavcem, vodenim topovima i jurišima uz upotrebu pendreka.

Prema posljednjim informacijama, tokom protesta održanih od 13. do 18. oktobra povrijeđene su 303 osobe, od čega 190 policajaca, 87 demonstranata i 26 prolaznika, saopštilo je danas Ministarstvo zdravlja te zemlje.

U Tirani je danas, sedmog dana protesta, došlo do novog sukoba demonstranata i policije ispred Ministarstva obrazovanja Albanije, kada su učesnici protesta počeli da bacaju flaše i kamenje na policiju, koja je uzvratila suzavcem, piše albanski „Euronews“. Nakon toga demonstranti su napustili područje u blizini Ministarstva obrazovanja i podijelili se u dvije grupe.

Takođe, učesnici protesta u Tirani upali su u Apelacioni sud i oštetili infrastrukturu, nakon čega je intervenisala policija, upotrijebila suzavac, izbacila pojedince iz zgrade i uhapsila ih.

Protesti se održavaju i u drugim albanskim gradovima, a situacija je eskalirala i u Kurbinu, gdje su demonstranti bacali molotovljeve koktele, od kojih se zapalila zgrada opštine. Policija je morala da primijeni silu kako bi odbila učesnike protesta.

Rama, koji predvodi vladu od 2013. godine i trenutno je u svom četvrtom premijerskom mandatu, odbacuje svaku mogućnost ostavke. On tvrdi da iza izazivanja incidenata stoje njegovi politički protivnici iz redova konzervativaca.

Italija
Sukobi demonstranata sa policijom izbili su u subotu u italijanskom gradu Milanu na skupu organizovanom protiv ratnih sukoba i skupoće. Tom prilikom demolirane su prodavnice i paljena imovina.

Iako je okupljanje počelo mirno, situacija je izmakla kontroli kada su maskirani izgrednici počeli da gađaju kordon interventne jedinice kamenicama, komadima granitnih kocki i drugim tvrdim predmetima, istovremeno paleći barikade sastavljene od baštenskih stolova. Policija je odgovorila vodenim topovima i suzavcem.

U nasilnim protestima u Milanu povrijeđeno je 14 policajaca, uhapšene su 32 osobe, a ukupno je privedena 271 osoba, uključujući 220 maloljetnika i oko 50 stranaca, javila je danas Ansa, pozivajući se na policijske izvore.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala, predstavnik lijevog centra, poručio je da su „razlozi za nezadovoljstvo razumljivi, ali da se nasilje nad pripadnicima snaga reda i teško uništavanje gradske imovine ni na koji način ne mogu opravdati“.

Portugal
Desetine hiljada građana prošetale su ulicama Lisabona u subotu protestujući protiv drastičnog poskupljenja života i dugotrajne stambene krize, saopšteno je iz najvećeg sindikata u zemlji CGTP.

Aktivisti za pravo na krov nad glavom na sjeveru zemlje, u Portu, nedavno su podigli šatorsko naselje, koje je policija u međuvremenu uklonila.

Kao i susjedne države, Portugal je pogođen poskupljenjem hrane i goriva usljed inflacije izazvane sukobima na Bliskom istoku i ratom u Ukrajini, što se direktno odražava na međunarodna tržišta.

Portugal trpi jednu od najtežih stambenih kriza u Evropskoj uniji (EU), pošto su cijene nekretnina od 2013. godine porasle za čak 130 odsto, dok su nove zakupnine u proteklih godinu dana povećane za dodatnih 10,2 odsto.

Pored paprenih stanarina, udar na kućne budžete znatno je pojačan i rastom cijena hrane i goriva, izazvanim globalnim poremećajima na tržištu usljed ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Iako je vlast priznala da dostupnost stanova predstavlja ogroman problem, premijer Luis Montenegro i nadležni ministri apelovali su na građane da se uzdrže od nasilja i uličnih nereda kakvi potresaju druge evropske gradove.

I tamo je prethodnih dana dolazilo do sukoba s policijom.

Španija
U Madridu već treću sedmicu stotine demonstranata drže pod blokadom centralni trg Puerta del Sol, negodujući zbog previsokih stanarina. Neposredan povod za okupljanje bilo je prinudno iseljenje, a potom i smrt Marije del Karmen Abaskal.

Ova 87-godišnja starica, koja se kretala u invalidskim kolicima, iznesena je na nosilima iz svog stana, u kojem je živjela punih sedam decenija, nakon što je policija blokirala kvart i potisnula okupljene građane. Zbog izuzetno narušenog zdravstvenog stanja prebačena je u bolnicu, gdje je ubrzo preminula, dok tačan medicinski uzrok smrti još nije objavljen.

Regionalne vlasti u Madridu zatražile su momentalno raspuštanje šatorskog kampa na trgu i pokrenule sudske procedure. Zbog cjelokupne situacije u zemlji, Španija ide na vanredne izbore

Nastavi čitati

Aktuelno