Connect with us

Politika

ROKOVI POČELI DA TEKU: Evo do kada treba da bude završeno konstituisanje novih vlasti

Odlukom Centralne izborne komisije (CIK) o potvrđivanju i objavljivanju rezultata opštih izbora održanih 2. oktobra počeli su teći rokovi za konstituisanje novih vlasti na svim nivoima BiH.
Konstitutivna sjednica novoizabranog Predsjedništva, u koje su izabrani Željka Cvijanović iz reda Srba, Denis Bećirović iz reda Bošnjaka i Željko Komšić iz reda Hrvata, treba da bude održana u roku od 15 dana od današnjeg dana.
Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH, koju saziva predsjedavajući odlazećeg saziva, u ovom slučaju Šefik Džaferović, novoizabrani članovi Predsjedništva polažu i potpisuju svečanu izjavu.
Prema Poslovniku o radu Narodne skupštine Republike Srpske, prvu sjednicu Narodne skupštine saziva njen predsjednik prethodnog saziva, u ovom slučaju Nedeljko Čubrilović, u roku od 15 dana od dana objavljivanja potvrđenih rezultata izbora.

Novi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i potpredsjednici Ćamil Duraković iz bošnjačkog, te Davor Pranjić iz hrvatskog naroda, položiće zakletvu pred poslanicima u Narodnoj skupštini.

Rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je 30 dana od objavljivanja potvrđenih izbornih rezultata.
Predstavnički dom konstituiše se održavanjem prve sjednice u novoizabranom sazivu, koju, prema odredbi Poslovnika ovog doma, saziva Kolegijum Doma iz prethodnog saziva.

Prvom sjednicom, do izbora predsjedavajućeg i njegovih zamjenika, predsjedava najstariji izabrani poslanik kao privremeni predsjedavajući.

Na konstitutivnoj sjednici novoizabrani poslanici polažu zakletvu i biraju Komisiju za pripremu izbora Savjeta ministara BiH u koju ulazi po jedan predstavnik svake političke stranke i koalicije zastupljene u novom sazivu.

Rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je 20 dana od objavljivanja potvrđenih rezultata izbora, a skupština kantona 30 dana.
Nakon posrednih opštih izbora slijedi i posredni izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i Dom naroda Parlamenta Federacije.

Odlukom Kristijana Šmita donijetom u noći ovogodišnjih opštih izbora izmijenjeni su Izborni zakon i Ustav FBiH u dijelu koji se odnosi na Dom naroda Parlamenta FBiH, ali još nije poznato kako će biti popunjeni klubovi konstitutivnih naroda koji, prema ovoj odluci, treba da broje po 23 umjesto dosadašnjih 17 delegata.

Nakon konstituisanja zakonodavnih vlasti, slijedi izbor izvršnih vlasti na svim nivoima.

Nakon prošlih opštih izbora na formiranje Savjeta ministara čekalo se godinu dana, dok je Vlada FBiH u tehničkom mandatu dočekala ovogodišnje opšte izbore.

(Srna)

Politika

KOALICIJA “POD LUPOM”: Zabilježeno 50 izbornih nepravilnosti uoči prijevremenih izbora u Srpskoj

Koalicija “Pod lupom” saopštila je da je od početka građanske, nestranačke posmatračke misije Prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske zabilježila ukupno 50 izbornih nepravilnosti.

Najveći broj odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju – čak 23 slučaja.

Među ostalim nepravilnostima evidentirani su i: propusti u radu lokalnih izbornih komisija (10), nepravilnosti u radu medija (4), dezinformacije u kampanji (4), zloupotreba djece u političke svrhe (4), zloupotreba javnih resursa (2), govor mržnje (1), nepravilnosti pri formiranju biračkih odbora (1) i ostale nepravilnosti (1).

Prema podacima Koalicije, do sada su identifikovana dva politička subjekta koja krše pravila, i to SDS (55,6%) i SNSD (44,4%).

Kampanja pod snažnim uticajem SDS-a i SNSD-a
Iako je učešće na izborima ovjereno za šest političkih subjekata, Koalicija navodi da su izbornu kampanju u potpunosti oblikovali SDS i SNSD, čiji narativi dominiraju javnim prostorom. Kampanje karakterišu emotivne poruke, zapaljiva retorika i međusobne diskreditacije, dok jasna programska rješenja izostaju.

Obe partije koriste narativ ugroženosti Republike Srpske, ali iz različitih pravaca: SDS govori o “unutrašnjim zloupotrebama”, dok SNSD ističe prijetnje koje, prema njihovim tvrdnjama, dolaze iz međunarodne zajednice i od drugih naroda u BiH. Posebno zabrinjava, navode iz Koalicije, upotreba govora mržnje, što ocjenjuju kao odraz nerazvijene političke kulture i niskog nivoa demokratskih standarda.

Zabrinjavaju zloupotrebe djece i prikriveni skupovi
Koalicija upozorava i na ponovljene slučajeve zloupotrebe djece u političke svrhe, iako je takvo postupanje izričito zabranjeno Izbornim zakonom BiH. Sankcije za ove prekršaje i dalje su izuzetno rijetke.

Poseban problem predstavlja i zloupotreba zakonske odredbe koja dopušta interne skupove statutarnih tijela stranaka. Politički subjekti, kako navode, koriste ovo pravilo za prikrivene predizborne aktivnosti, što predstavlja oblik preuranjene kampanje.

Prijave CIK-u i neujednačeno sankcionisanje
Na osnovu dosadašnjih nalaza, Koalicija “Pod lupom” je uputila 25 prijava Centralnoj izbornoj komisiji. CIK je dosad izrekao tri sankcije u ukupnom iznosu od 47.000 KM.

Koalicija upozorava da i dalje postoji ozbiljan nedostatak dosljednosti i ujednačenosti u tumačenju i sankcionisanju nepravilnosti, zbog čega sistem, kako navode, „nema odvraćajući efekat“. Pozvali su nadležne institucije da u potpunosti primijene preporuke o blagovremenom i adekvatnom procesuiranju svih prekršaja.

450 posmatrača na terenu na izborni dan
Za izborni dan, Koalicija je najavila angažman oko 450 posmatrača i posmatračica, koji će pratiti proces na skoro svakom petom biračkom mjestu u Republici Srpskoj. Posmatrači će nadgledati sve faze – od otvaranja birališta, procesa glasanja i zatvaranja, do brojanja i pakovanja materijala.

Naglašeno je da će sve nepravilnosti biti odmah prijavljene nadležnim institucijama kako bi se osiguralo poštovanje zakona.

Poziv građanima i političkim subjektima
Koalicija je pozvala građane i građanke da iskoriste svoje biračko pravo i prijave sve nepravilnosti na besplatan broj 080 05 05 05 ili putem društvenih mreža Koalicije “Pod lupom”.

Politički subjekti pozvani su da poštuju izborna pravila, da na izborni dan ne pribjegavaju nedozvoljenim radnjama i da ispoštuju predstojeću izbornu šutnju. Koalicija je poručila da će na sve uočene nepravilnosti reagovati odmah i u skladu sa procedurama.

Nastavi čitati

Politika

OBJAVLJENI PODACI: Koliko su Blanuša i Karan potrošili novca u izbornoj kampanji?

Transparency international (Transparensi internšenal) objavio je podatke koliki su bili troškovi promocije i oglašavanja političkih subjekata u toku predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

U ovim podacima piše da je SNSD, čiji je kandidat za predsjednika Srpske Siniša Karan, potrošio četiri i po puta više novca od SDS-a, čiji je kandidat Branko Blanuša.

Tako stoji da je SNSD na skupove potrošio 346.030 KM, na bilborde 222.420 KM, na mreže 952 KM, na medije 81,945 KM, odnosno ukupno 651.347 KM.

Sa druge strane, SDS je na skupove potrošio 61.555 KM, na bilborde 74.090 KM, mreže 2.875 KM, medije 3.245 KM, odnosno ukupno 142.665 KM.

Ovo znači da su u predizbornoj kampanji dvije najveće političke partije u Republici Srpskoj potrošile ukupno 794.012 KM.

Nastavi čitati

Politika

Dodik o slučaju “Košarac, šljem i ambasade”: IZNENAĐEN SAM

U priču oko “Pisma okupatoru” i nacističkog šljema sa oznakom “SS”, koje je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, poslao Kristijanu Šmitu, a koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, uključio se i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je poručio da ne razumije reakciju svjetskih ambasada, pogotovo SAD i da će provjeriti o čemu se radi.

Dodik je istakao da ambasade Njemačke i Velike Britanije, kao i EU, nisu reagovale na to što je Šmit “okupator u BiH u kojoj je rušio Ustav BiH i Dejtonski sporazum i koji je pokazivao nerazumnu silu od međunarodnog faktora”.

“Ne razumijem zašto su reagovale jer je aposlutno pravo Republike Srpske da se brani. On (Šmit) je okupator, izdanak onih formacija koje su 1941. godine Srbima nanijele ogromne gubitke. Pobili su nas, a on je došao tu da, na njima sofisticiran način, isto uradi – okupira ove prostore”, poručio je Dodik.

Važno je, dodao je on, kazati da su Šmitove namjere usmjerene na razgradnju Republike Srpske, uništavanje srpske istorije i pravni i demokrastki izbor.

“Veoma teško smo stekli pravo na demokratski izbor, a onda dođe Švabo, koji je neizabran. Čitamo njemačku štampu u kojoj piše da je on bio na proslavi ratnih pilota Hitlerovog vazduhoplovstva. On je simpatizer tih pilota”, kazao je Dodik.

Iznenađen reakcijom SAD
Kako je kazao, najviše je iznenađen reakcijom SAD-a.

“Potpuno me iznenađuje reakcija američkih predstavnika, jer (predsjednik SAD Donald) Tramp kaže da neće da se miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja. Šta je sada ovo, nemam pojma. Ali, provjerićemo”, poručio je Dodik.

Naveo je da je uvijek ono što kaže neki američki predsjednik bilo “nepisani zakon”.

“Košarac ima pravo na svoj stav. Možda je krajnje vrijeme da Nijemci pokupe ovdje zaostavštine koje su veoma loše po nas”, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno