Svijet
SAD GURA PLAN ZA RAZBIJANJE UNIJE: Četiri članice bi mogle napustiti EU?
Američki portal Defense One objavio je 10. decembra navodni nacrt nove Nacionalne bezbjednosne strategije administracije predsjednika SAD-a, u kojem se tvrdi da Vašington razmatra podršku političkim snagama u Austriji, Mađarskoj, Italiji i Poljskoj s ciljem da se te zemlje distanciraju od Evropske unije ili čak razmotre izlazak iz nje.
Prema objavljenom materijalu, riječ je o dijelu šireg projekta označenog kao “Make Europe Great Again”, koji bi se temeljio na jačanju nacionalnih suvereniteta i slabljenju institucija EU.
Bijela kuća je, međutim, oštro odbacila postojanje ovakvog nacrta, tvrdeći da je riječ o potpuno izmišljenom dokumentu. Portparolka Anna Kelly izjavila je da “ne postoji nikakva druga verzija strategije osim one javno objavljene”, te poručila da su navodni cureni materijali djelo osoba koje nisu povezane s predsjednikom.
Uprkos demantiju, izvještaj je izazvao snažne reakcije širom Evrope. Diplomatski izvori za evropske medije tvrde da bi eventualna američka strategija usmjerena na podsticanje političkih raskola unutar EU predstavljala najdirektnije zadiranje u evropsko jedinstvo u posljednjoj deceniji.
Šira, necenzurisana verzija navodno predviđa radikalan zaokret
Prema dužoj verziji strategije koju je Defense One navodno imao na uvid, administracija predsjednika Trampa planira veliko preuređenje globalnih prioriteta. Fokus bi bio na jačanju američkog kulturnog i duhovnog identiteta, povlačenju iz pojedinih tradicionalnih međunarodnih angažmana i povećanju oslanjanja na velike regionalne sile.
Dok javno objavljena verzija strategije govori o okončanju koncepta “stalnog širenja NATO-a”, navodni duži dokument ide mnogo dalje: predviđa redefinisanje odnosa s evropskim državama na osnovu “civilizacijskih vrijednosti”, pri čemu se naglašava saradnja s političkim snagama koje zagovaraju jaču nacionalnu suverenost i tradicionalni evropski identitet. Austrija, Mađarska, Italija i Poljska se navode kao prioriteti za jačanje američkog uticaja izvan okvira EU institucija.
Takav pristup se, prema dokumentu, opravdava tvrdnjom da Evropa prolazi kroz “civilizacijsko brisanje” zbog imigracijske politike i “gušenja slobode govora”.
Novi globalni format: C5 umjesto G7
Još jedna od kontroverznih ideja iz navodno procurile strategije jeste formiranje nove grupe svjetskih sila, nazvane “Core 5” ili C5. Bila bi to struktura koju bi činile SAD, Kina, Rusija, Indija i Japan, dakle države s populacijom iznad 100 miliona stanovnika i statusom velikih sila.
C5 bi, prema navodima, trebao redovno održavati samite poput G7, ali bez zahtjeva za ekonomskom razvijenošću ili demokratskim uređenjem. Prva tema na agendi bila bi Bliski istok, tačnije normalizacija odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Odbacivanje američke globalne hegemonije
U dužoj verziji strategije navodno se posebno naglašava da je koncept američke hegemonije “pogrešan i neostvariv”. Dokument tvrdi da SAD neće više nastupati kao globalni garant bezbjednosti, te da bi se odgovornost trebala prebaciti na regionalne sile, ali uz jasnu poruku da se kineski i ruski utjecaj ne smije pretvoriti u zamjenu za američko prisustvo.
SAD bi, prema dokumentu, sarađivale s “regionalnim šampionima” i nagrađivale zemlje i političke pokrete koji dijele američke interese, mada se ostavlja prostor i za saradnju s državama čiji se pogledi razlikuju, ako postoji strateška korist.
Nakon objave članka, Bijela kuća je ponovila da ne postoji nikakav neobjavljeni nacrt strategije te poručila da predsjednik Tramp “transparentno” stoji iza jedine verzije strategije koju je potpisao i objavio. Portparolka Kelly je navela da oni koji šire priču o postojanju alternativnog nacrta “nemaju nikakve veze s predsjednikom i ne razumiju o čemu govore”.
U Evropi se, međutim, i dalje analiziraju implikacije procurenog dokumenta, bez obzira na demanti. Diplomatama u Briselu posebno je zabrinjavajuća mogućnost da Vašington, makar i konceptualno, razmatra strategiju aktivnog jačanja evroskeptičnih vlada i pokreta s ciljem slabljenja EU.
Svijet
IGRA ŽIVACA NA BLISKOM ISTOKU! Moreuz i nuklearno pitanje kao okidač novog sukoba!
Obraćajući se novinarima u Ovalnom kabinetu, američki predsednik Donald Tramp rekao je da se sa Iranom vode “vrlo dobri razgovori“, ali da neće dozvoliti da Teheran “ucenjuje“ SAD u vezi sa Ormuskim moreuzom.
Tramp je ranije rekao da će se američka blokada iranskih luka nastaviti dok “transakcija sa Iranom ne bude 100 odsto završena“.
Američki predsednik Donald Tramp nema nikakvog opravdanja da liši Irana njegovih nuklearnih prava, rekao je iranski predsednik Masud Pezeškijan.
“Tramp kaže da Iran ne može da koristi svoja nuklearna prava, ali ne kaže za koji zločin. Ko je on da liši jednu naciju njenih prava?“, naveo je Pezeškijan.
(Agencije) Foto: AP/Tanjug
Svijet
PROPAST DUBAIJA! Više od 2.000 napada dovelo do iseljavanja, pada turizma…
Dio te „propasti“ ima veze i s hapšenjima influensera i drugih ljudi koji su na internetu objavljivali fotografije štete nastale u gradu tokom iranskih napada.
„Propast Dubaija kao sigurnog utočišta“, primjećuje američki magazin Njujorker (New Yorker). „Je li ovo kraj Dubaija?“, pita kolumnist Njujork tajmsa (New York Times). Britanski Dejli mejl (Daily Mail) s neskrivenim zadovoljstvom konstatuje da influenseri napuštaju svoje glamurozne živote u emiratu, govori o „velikom egzodusu iz Dubaija“ i „raspadu blistave, influenserske fantazije oslobođene poreza“.
Dio te „propasti“ ima veze i s hapšenjima influensera i drugih ljudi koji su na internetu objavljivali fotografije štete nastale u gradu tokom iranskih napada. Organizacija za pravnu pomoć Detjened in Dubai (Detained in Dubai) procjenjuje da su vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) uhapsile više od 100 ljudi, među njima i Evropljane, pozivajući se na zakone o kibernetičkom kriminalu ili o nacionalnoj sigurnosti. Ako budu proglašeni krivima, prijete im visoke novčane kazne ili višegodišnje zatvorske kazne.
Prema podacima Ministarstva odbrane UAE-a, Iran je od početka rata na tu zemlju izveo više od 2.200 napada dronovima i ispalio više od 500 balističkih raketa. Navodno su neki projektili pogodili i vazdušnu luku u Dubaiju, kao i stambene zgrade i hotele u gradu.
Istovremeno, vlasti UAE-a pokušavaju održati utisak sigurnosti i normalnog života u Dubaiju. Državni zvaničnici obilazili su trgovačke centre, dok je preduzećima naređeno da ostanu otvorena i rade kao i obično. U nekim medijima u UAE-u i na uticajnim nalozima na društvenim mrežama tvrdi se da život teče normalno i da je Dubai i dalje siguran.
Nema sumnje da je Dubai – drugi po veličini od sedam emirata koji čine UAE – pretrpio ozbiljnu ekonomsku štetu. Većina nafte u UAE-u nalazi se u emiratu Abu Dabi – oko 96 odsto. Najveći dio prihoda Dubaija zasniva se na drugim sektorima: turizmu, finansijskim uslugama, tehnologiji, nekretninama i logistici.
Dubai ima oko 3,8 miliona stanovnika, ali svega oko deset odsto su domaći Emiraćani. Upravo je dolazak stranaca – bilo kao radnika, investitora ili turista – pokretao ekonomski rast Dubaija, jer je s rastom broja stanovnika rasla i potražnja za robom i uslugama.
„Strana radna snaga u UAE-u ključna je za razvoj ekonomije zemlje. Zato pad broja stanovnika usljed odlaska stranaca može imati ogroman ekonomski uticaj“, navodi se u analizi iz 2021. koju je objavio vašingtonski tink-tenk Arab galf stejts institut (Arab Gulf States Institute).
Nema preciznih podataka o tome koliko je stranih stanovnika od februara napustilo Dubai – privremeno ili trajno. Pojedini izvještaji govore o desetinama hiljada ljudi, piše Dojče vele (Deutsche Welle). Smanjen je i broj turista. Razgovori s kompanijama iz turističkog sektora ukazuju na pad broja posjetilaca i do oko 80 odsto.
Gubitaka ima i u drugim sektorima. Referentni indeks berze u Dubaiju izgubio je 16 odsto vrijednosti. Menadžeri u finansijskom sektoru zamolili su zaposlene da rade od kuće, a neke kompanije su čak evakuisale dio osoblja. Cijene nekretnina, koje su ranije dostigle rekordne iznose, počele su padati, a ekonomski stručnjaci navode da se kupci povlače iz već planiranih kupovina, prenosi ATV.
Lokalne vlasti pokušavaju pomoći. Tokom prošle dvije sedmice UAE je sastavio paket mjera vrijedan oko 235 miliona evra. Tim paketom se, između ostalog, produžava rok za plaćanje državnih taksi za tri mjeseca, uključujući hotelske takse i turističke poreze, kao i rok za podnošenje carinskih prijava. Vlasti takođe finansiraju planove za podsticanje turizma nakon završetka rata.
Takođe žele ublažiti pravila o poreskom statusu i boravku za strance, kako bi uvjerili one koji su otišli da se vrate, pisao je britanski Fajnenšel tajms (Financial Times).
„Dubai je bio jedna od prvih regionalnih vlada koja je pokrenula program ekonomske podrške, i to mimo paketa stabilizacije koje nude centralne banke“, kaže Robert Mogijelnicki iz tink-tenka Arab galf stejts institut.
Mogijelnicki i drugi stručnjaci smatraju da, u finansijskom smislu, Dubai još nije ni blizu kraja.
„Ekonomija Dubaija, koja je ozbiljno pogođena ratom, moraće se snažno oporaviti kako bi se vratila u normalno stanje“, rekao je Mogijelnicki za Dojče vele. „Mnogi analitičari ipak ostaju optimisti kada je riječ o ekonomskoj otpornosti emirata. Vrlo je vjerovatno da će se Dubai prilagoditi novoj političko-ekonomskoj realnosti regiona nakon sukoba.“
Sličnog je mišljenja i Karen Jang, viša istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija.
„Moje mišljenje je da se Dubai može oporaviti“, rekla je ona za Dojče vele. „Dubai će uvijek biti regionalni centar. On predstavlja ideal ekonomske slobode i luksuza, uz pouzdane državne usluge i pravni i poslovni sistem kakav ima malo koja zemlja u regionu.“
„Po mojoj procjeni, osnovne prednosti UAE-a ostaju netaknute“, potvrđuje i Martin Henkelman, direktor Njemačko-emiratskog zajedničkog vijeća za industriju i trgovinu.
„Čak i uz sadašnje izazove, UAE je u dobroj poziciji da se relativno brzo oporavi.“ Henkelman podsjeća da se UAE oporavio i poslije pandemije koronavirusa.
„Ali“, dodaje u izjavi za Dojče vele, „taj optimistični scenario zavisi od brzog završetka sukoba.“
Jedan od prvih ekonomskih pokazatelja iz vremena rata takođe ide u prilog toj procjeni.
„Privatni sektor u UAE-u koji nije povezan s naftom pogođen je posljedicama rata“, naveo je u saopštenju Dejvid Oven, viši ekonomista u S&P globalu (S&P Global). „Ipak, kod mnogih firmi knjige narudžbi ostale su stabilne, a proizvodnja je nastavila rasti.“
Ipak, Dubai je pretrpio i gubitke koji se ne mogu lako izmjeriti. Riječ je o gubitku ugleda, ali i o emotivnom udaru: fotografije luksuznih hotela u plamenu i uhićenja influencera u državi koja je i dalje autoritarna. Takve posljedice možda će biti teže popraviti.
Zato nije izvjesno da će se bogati pojedinci i influenceri željni luksuza vratiti u istom broju kao ranije, naročito ako imaju druge opcije.
„Stranci su ključna demografska skupina za Dubai. Zato očekujem snažne napore i podsticaje da se oni zadrže, da se vrate oni koji su otišli i da se privuku novi. To neće biti lako. Ali to je priča koju će Dubai i dalje uporno nuditi svijetu“, kaže Mogijelnicki.
Svijet
AMERIKA U VELIKOJ OPASNOSTI, ali ne od Kine i Irana!?
Detaljna analiza situacije u kojoj bi Federalne rezerve mogle ostati jedini spas za državu ukazuje na to da su Sjedinjene Američke Države ušle u opasnu zonu bez povratka.
Nekadašnji američki ministar finansija Henry Paulson upozorio je da najveća prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama nisu Iran ili Kina, već tržište duga koje je dostiglo 39 biliona dolara. Prema njegovim riječima, država se kreće ka trenutku kada će investitori prestati kupovati državne obveznice, što bi primoralo Federalne rezerve (Fed) na hitnu intervenciju.
Opasnost od kolapsa potražnje
Sjedinjene Američke Države hitno trebaju plan za vanredne situacije jer bi potražnja za američkim dugom mogla naglo kolabirati. Paulson ističe da bi rezultat takvog scenarija bio “zao” i sa izuzetno opasnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Buduća dužnička kriza bila bi znatno gora od one iz 2008. godine, jer je tada vlada imala prostor za zaduživanje kako bi popravila stanje, dok bi u novoj krizi upravo država bila glavni problem.
Ukoliko niko ne bude želio kupovati američki dug, Fed bi postao jedini kupac, što dovodi do pada cijena i naglog skoka kamatnih stopa. U tom slučaju, vlada bi plaćala mnogo više za posuđivanje novca, što direktno povećava budžetski deficit. Deficit SAD-a u protekle tri godine iznosio je prosječno 6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je nivo koji se obično viđa samo tokom recesija ili ratova.
Neizvjesna fiskalna budućnost
Kongres izbjegava teške odluke sve dok kriza ne postane neizbježna, a rješavanje problema zahtijeva povećanje prihoda i korjenite promjene u zdravstvu i socijalnom osiguranju. Kongresni ured za budžet (CBO) predviđa da će odnos duga prema BDP-u dostići 108% do 2030. godine, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da američke obveznice gube svoj poseban status. Strano vlasništvo nad dugom palo je na 30%, što je značajan pad u odnosu na 50% od prije dvije decenije.
Projekcije pokazuju da će isplate kamata na američki dug dostići 1,2 biliona dolara godišnje do 2028. godine, što je iznos veći od vojnog budžeta. Svaki rast kamatnih stopa od 1% dodaje nevjerovatnih 300 milijardi dolara troškovima zaduživanja. SAD postepeno gube prostor za apsorbovanje političkih grešaka, a jaz između povjerenja tržišta i fiskalne realnosti se opasno smanjuje.
(Agencije)
-
Hronika3 dana agoZAVLADAO STRAH! Migranti provaljuju i pljačkaju kuće i crkvu, KO ŠTITI NAROD?
-
Politika2 dana agoREVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!
-
Društvo2 dana agoHOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?
-
Svijet3 dana agoAMERIKANCI PRIJETE IRANU “Spremni smo pritisnuti dugme!”
-
Društvo1 dan agoPOZNATO STANJE RATKA MLADIĆA! Stigla medicinska dokumentacija iz Haga
-
Politika3 dana agoKOJIĆ “Ako Stanivuković bude kandidat za predsjednika SRPSKE DESIĆE SE MAĐARSKI SCENARIJ”
-
Politika3 dana ago“10 FENINGA SPASA ILI NOVA PREVARA?!” Vučkovac “Vlada na gorivu zarađuje dok građani jedva preživljavaju”
