Connect with us

Svijet

SAD ULOŽILE VETO na prijem države Palestine u UN

Sjedinjene Američke Države su stavile veto na nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da “država Palestina bude primljena u članstvo u Ujedinjenim nacijama”.

Britanija i Švajcarska bile su uzdržane, a preostalih 12 članica Savjeta bezbjednosti – Slovenija, Sijera Leone, Rusija, Južna Koreja, Mozambik, Malta, Japan, Francuska, Gvajana, Ekvador, Kina i Alžir – glasalo je “za”.

Za usvajanje rezolucije potrebno je devet glasova za, uz uslov da nijedna od pet stalnih članica (SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina) ne glasa protiv.

Palestinski predstavnici osudiili su odluku SAD da ulože veto, ocijenivši je kao ”nepravednu, neetičku i neopravdanu”, navodi Rojters, prenosi Tanjug.

Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac zahvalio se SAD na odluci da stave veto.

“Sramotni predlog je odbijen. Nema nagrade za terorizam”, rekao je Kac.

Zamjenik predstavnika SAD pri UN Robert Vud je nakon glasanja istakao da su SAD “odlučno radile da podrže državnost Palestine u kontekstu sveobuhvatnog mirovnog sporazuma koji bi trajno rešio izraelsko-palestinski sukob”.

“Dugo smo pozivali palestinske vlasti da preduzmu neophodne reforme kako bi pomogli u dostizanju spremnosti za državnost i napominjemo da Hamas, teroristička organizacija, trenutno ima moć i uticaj u Gazi, sastavnom dijelu države predviđene ovom rezolucijom”, rekao je Vud i dodao da je to neriješeno pitanje koje osporava ispunjenje kriterijuma da se podnosilac zahtjeva smatra državom.

On je naveo da je predsjednik SAD Džozef Bajden od početka rata u Pojasu Gaze govorio da se održivi mir u regionu može postići samo pomoću rješenja o dve države.

Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja ocijenio je da su korišćenjem veta SAD pokazale “šta zaista misle o Palestincima”.

“Cilj je da se slomi volja Palestinaca, da se jednom za svagda natjeraju da se potčine okupatorskoj vlasti, da se pretvore u sluge i drugorazredne osobe, a možda i da ih jednom za svagda otjeraju sa njihove teritorije”, rekao je Nebenzja.

Related Topics:

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno